NJEMAČKI SE JEZIK ŠIRI EUROPOM

BONN, 24. lipnja - (Hina/Reuter) - Kada su se godine 1990. dvije njemačke države ponovno ujedinile, njihov je nepopularni jezik počeo igrati nešto važniju ulogu u svijetu, a kako su postajali svjesni da njihova zemlja počinje dobivati posve novo značenje u Europi, njemački su dužnosnici, prirodno, očekivali da i njihov jezik počne nešto više odzvanjati hodnicima visokih političkih krugova na europskom kontinentu. #L# Očekivalo se da će se u njemačke škole početi upisivati sve više studenata iz svih dijelova svijeta, a profesori su se počeli nadati profitabilnim podukama iz jezika koji je Mark Twain prije stotinu godina cinično nazvao "užasnim njemačkim jezikom", no san im se uspio samo djelomično ostvariti. Naime, potražnja za jezičnom podukom naglo je porasla u istočnoj Europi, koja je i tradicionalno i kulturološki povezana s Njemačkom, ali je ostala zanemariva u drugim dijelovima svijeta. Uzimajući u obzir svoje budžetske mogućnosti, Bonn je počeo preusmjeravati svoju politiku podučavanja njemačkog jezika samo na ona područja gdje postoji takva potražnja, morajući prihvatiti da se na svim ostalim područjima nastavlja upotrebljavati jezik koji je i do sada bio vodeći međunarodni jezik - engleski. "U proteklih je nekoliko godina najveća važnost pridavana zemljama istočne Europe. Potražnja za njemačkim jezikom tamo je velika, toliko velika da je ne uspijevamo ispuniti", tvrdi glasnogovornica njemačkog ministarstva vanjskih poslova Julia Gross. U istočnoj Europi i u bivšemu Sovjetskom Savezu danas njemački uči 13,5 milijuna ljudi od ukupno 20 milijuna koji u svijetu uče taj jezik. U razdoblju između 1992. i 1994. na tom je području njemački počelo učiti oko 500.000 školske djece. Samo prošle godine Njemačka je na to područje poslala 522 svoja profesora, a kancelar Helmut Kohl je prošlog mjeseca uputio apel federalnim državama da pomognu financirati odlazak još 900 profesora. Iako Bonn troši gotovo pola svojega kulturnog budžeta na promoviranje jezika, te raspolaže posebnim godišnjim iznosom od 50 milijuna maraka za istočnoeuropske zemlje, u proteklih je pet godina ukupan novac kojim raspolaže bio manje-više zamrznut. "Morali smo se prilagoditi tome da raspolažemo znatno manjim iznosima", kaže glasnogovornica Gross. Kulturni bi budžet trebao ove godine naglo skočiti za 20 milijuna maraka - na ukupno 1,19 milijardi maraka, no taj je iznos još uvijek niži od budžeta za godinu 1993. Goethe institut, najveća njemačka agencija za promoviranje njemačkog jezika i kulture u inozemstvu, morao je zatvoriti svoje ogranke u skandinavskim zemljama kako bi mogao financirati otvaranje novih 13 instituta u istočnoj Europi. Goethe institut osnovao je do sada 160 svojih instituta u 78 zemalja svijeta, no još uvijek ima mnogo posla u širenju i popularizaciji njemačkog jezika. U Republici Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Kazahstanu i Gruziji njemački je mnogo traženiji strani jezik od engleskog, no u većini drugih zemalja na tom području jedva je na drugom mjestu. Goethe institut ima u planu krajem godine u Bonnu, Berlinu i Bremenu održavati tečajeve njemačkog jezika za vrhovne dužnosnike istočnoeuropskih vlada, a tečajeve jezika i kulture u Njemačkoj nudi i visokim dužnosnicima Europske unije. U posljednje se vrijeme u sjedištu EU-a u Bruxellesu sve više može čuti njemački jezik, ali još uvijek nedovoljno da bi se moglo reći kako je dostigao engleski i francuski. U pismu koje je uputio europskim dužnosnicima njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel ističe kako Bonn želi skrenuti pozornost na važnost širenja njemačkog jezika u Europi te na svoju želju da taj jezik počne u Bruxellesu igrati važniju ulogu. (Hina) gt fs 241302 MET jun 96