ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku 9. sjednice zaključio je raspravu o Prijedlogu zakona o odgoju i obrazovanju na jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji je u prvom
čitanju.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku
9. sjednice zaključio je raspravu o Prijedlogu zakona o odgoju i
obrazovanju na jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina
koji je u prvom čitanju. #L#
Zakonom se predlaže urediti osnivanje, nastavni plan i program,
uvjeti upisa, izbor nastavnika te način financiranja školske
ustanove s nastavom na jeziku etničke zajednice ili manjine. U dužoj
raspravi koja je trajala čitavo prijepodne zastupnici oporbe, a
poglavito oni s područja Istre, iznijeli su niz kritika i primjedbi
na predloženi zakon poglavito na njegove članke 10. i 14. kojima se
propisuje da te škole mogu pohađati samo hrvatski državljani koji se
smatraju pripadnicima manjina te da u tim školama mogu raditi samo
pripadnici manjina, osim nastavnika hrvatskog jezika.
U ime Kluba IDS-a Damir Kajin kazao je kako nije istina da se
predloženim zakonom daju veća prava manjinama nego li što to imaju
Hrvati u drugim zemljama. Bit je zakona, drži on, u smanjenju broja
manjinskih škola, a također smatra da je zakon predložen isključivo
radi stanja u Županiji istarskoj. Predložio je odgodu donošenja zakona
do prijema Hrvatske u Vijeće Europe ili do usvajanja Konvencije o
manjinskim jezicima.
U ime kluba nezavisnih zastupnika manjina Njegovan Starek potrebnim
drži izmjeniti članak 10. odnosno da uvjeti upisa u te škole budu isti
kao i u ostalim školama. Također je preložio da manjinske udruge na
vlastiti zahtjev mogu postati suosnivači škola.
U ime Kluba SDP-a Nikola Ivaniš kazao je kako se postojeća
manjinska prava ne bi smjela umanjivati, a to se po njegovoj ocjeni
predlaže ovim zakonom.
Milan Đukić (SNS) je kazao kako podržava zakon, ali da ga treba
doraditi. Po njemu Srbi u Hrvatskoj sami trebaju donijeti odluku o
jeziku u školama njihove manjine, što stoji i u prijedlogu zakona.
Ivan Gabelica (NZ) drži da je predloženi zakon dobar, ali po njemu
težište se ne smije staviti na ocijenu postojećeg stanja. Krivo je
poći od stečenih prava jer bi u tom slučaju, kazao je, "Srbi bili
ravnopravan partner Hrvatima, a to ne može biti". Iz ovog se zakona,
nastavio je, ne mogu izvlačiti posebne povlastice već treba poći od
civiliziranih postignuća, reciprociteta i potpisanih konvencija.
Furio Radin (NZ) kazao je kako ukupno 3.770 djece talijanske manjine
pohađa vrtiće, osnovne i srednje škole. S obzirom da u Hrvatskoj ima
22.000 Talijana ne može se kazati kako će manjina asimilirati većinu,
upozorio je. Multikulturalnost u znanosti i kulturi znači napredak za
svaku državu, zaključio je Radin.
Miroslav Kiš (NZ) podržao je izlaganje zastupnika Gabelice ističući
kako predloženi zakon ima takve standarde koje većina razvijenih
europskih zemalja još uvijek nema. Srećko Bijelić (HNS) predložio je
Vladi da do drugog čitanja razmotri sve primjedbe i sugestije izrečene
u raspravi. Zauzeo se za potpisivanje bilateralnih ugovora s državama
čiji manjinski pripadnici žive u Hrvatskoj i hrvatska manjina u tim
državama kako bi se to pitanje na što bolji način riješilo.
Marijan Jurjević (SDP) i Antun Vujić (SDP) uglavnom su govorili o
članku 14, odnosno da u školama mogu predavati, ako to roditelji žele
i pripadnici etničkih manjina osim za hrvatski jezik.
(Hina) sšh ds
061229 MET jun 96