LJUBLJANA, 6. lipnja (Hina) - Slovenski povjesničari književnosti najavljuju zaokret u odnosu prema klasičnim i suvremenim piscima slovenskog roda koji su svoj književni opus u cijelosti ili dijelom ostvarili u stranom jeziku.
LJUBLJANA, 6. lipnja (Hina) - Slovenski povjesničari književnosti
najavljuju zaokret u odnosu prema klasičnim i suvremenim piscima
slovenskog roda koji su svoj književni opus u cijelosti ili dijelom
ostvarili u stranom jeziku. #L#
Proteklih godina već je izdana u slovenskom prepjevu lirika najvećeg
domaćeg klasika Francea Prešerna, pisana na njemačkom. U skoroj
budućnosti to bi se moglo dogoditi i s pjesmama hrvatskog ilirca
Stanka Vraza, kojega domaći književni leksikoni posljednje dvije
godine uvrštavaju u korpus slovenske književnosti, što je ranije, zbog
njegova sukoba s Prešernom oko slovenskog književnog jezika, a osobito
zato što je kao rođeni Slovenac prihvatio ideju ilirizma, bilo
nezamislivo.
Književna kritika otkriva domaćim čitateljima sve više domaćih
stvaralaca koji su u bližoj i daljoj prošlosti pisali na stranim
jezicima, bilo zato što su rođeni u bilingvalnim sredinama ili zbog
afirmacije u stranim i jačim kulturnim sredinama.
Među takvima su, primjerice, Celjanka Alma Karlin koja je u prvoj
polovici ovog stoljeća napisala više romana i putopisa na njemačkom,
te ove godine preminuli Igor Šentjurc (1927-1966) koji je u mladosti
objavljivao na slovenskom jeziku, ali se afirmirao tek u NJemačkoj.
Najpoznatiji je po ciklusu o "propasti stare univerzalne Europe" i
fikcionalizaciji obaju svjetskih ratova. U tom ciklusu je i roman
"Feuer und Schwert" (Oganj i mač) izašao 1988. u kojem na 850 stranica
govori o izbijanju i tijeku prvoga svjetskog rata, miješajući
povijesne osobe i činjenice s junacima iz literarne fikcije.
(Hina) fl br
061840 MET jun 96