ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Velika izložba kajakvske pisane riječi "Kajkaviana Croatica - hrvatska kajkavska riječ" otvorena je večeras u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Riječ je o prvoj takvoj izložbi u hrvatskoj povijesti, koja
je obuhvatila kajkavski jezični izričaj od vremena glagoljice do danas.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Velika izložba kajakvske pisane riječi
"Kajkaviana Croatica - hrvatska kajkavska riječ" otvorena je večeras u
Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Riječ je o prvoj takvoj izložbi
u hrvatskoj povijesti, koja je obuhvatila kajkavski jezični izričaj od
vremena glagoljice do danas. #L#
Taj veliki projekt počeo je na poticaj i ostvaren velikom
zaslugom Družbe braće hrvatskoga zmaja. Uz njih su izložbu potpomogli
i donjostubičko Društvo kajkaviana i Muzej za umjetnost i obrt. Na
izložbi je predstavljeno oko tisuću izložaka kajkavskih rukopisa od
15. stoljeća do danas. Izložba, podijeljena na 20 tematsko-kronoloških
cjelina, govori o počecima kajkavske pisane riječi, molitvenicima,
dječjoj književnosti, dramskoj i scenskoj riječi, glazbenoj baštini
sve do pjesništva 20. stoljeća koje se najviše objavljuje u časopisu
"Kaj".
Izložbu prati monografijski katalog s tekstovima vrsnih
poznavatelja kajkavske književnosti i kajkavske pisane riječi. Uz
Kajkavianu Croatica Družba braće hrvatskoga zmaja priredit će i ostali
dio projekta koji uključuje čakavianu i štokavianu.
Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Vladimir Maleković
istaknuo je da je to veliki događaj kajkavske kulture i književnosti,
osobito zahvalivši ministru kulture Boži Biškupiću i Ministarstvu
kulture na velikoj novčanoj pomoći te Družbi braće hrvatskoga zmaja,
koja je potaknula i ostvarila taj veliki projekt. Maleković je osobito
istaknuo ulogu velikoga kajkavskog pisca i leksikografa Ivan
Belostenca koji je u velikom rječniku Gazophylacium uputio na
interdijalektnost hrvatskoga književnog jezika.
Veliki meštar Družbe braće hrvatskoga zmaja prof. dr. Juraj
Kolarić kazao je da je to veliki blagdan za kajkavsku pisanu riječ i
kulturu te da je priprema za izložbu počela prije tri godine u sklopu
90. obljetnice utemeljenja Družbe. Posebno je spomenuo sve one koji su
se bavili kajkavskom književnošću, otkrivši tako njezina najvažnija
djela. Prof. dr. Alojz Jembrih također je istaknuo veliku vrijednost
kajkavske književnosti, dodajući da kajkavski jezik i kajkavska pisana
riječ ulaze u sam vrh prosvjetiteljske književnosti te da su već u to
doba ta književnsot i kultura uključene u zapadnoeuropski kulturni
krug.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo Biškupić je uz
ostalo kazao da se prvi put u hrvatskoj povijesti pred nama na jednom
mjestu otvaraju stoljeća hrvatske kajkavske riječi te tako
posjetitelju i čitatelju otkrivaju bogatstvo hrvatske kulture,
bogatstvo koje je u najtežim povijesnim trenutcima očuvalo hrvatsku
samosvojnost, entitet i identitet. Ministar Biškupić zahvalio je na
kraju Družbi braće hrvatskoga zmaja i Društvu kajkaviana te svim
autorima koji su katalogu monografiji ostavili velik prinos kajkavskoj
pisanoj riječi.
(Hina) ta mć
042111 MET jun 96