ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - "Položaj kroatistike na stranim viskoškolskim učilištima nakon svih promjena nastalih raspadom Jugoslavije i stvaranja samostalnih država - još uvijek je nezadovoljavajući", piše Branka Džebić u današnjem
Vjesniku, pozivajući se na zključke izrečene na 19. zagrebačkim književnim razgovorima. Napomenuvši kako se hrvatski jezik i književnost većinom u svijetu proučava u sklopu tzv. serbokroatistike, novinarka navodi kako su razlozi svakojaki - "od političko ideoloških, 'znanstvenih', financijskih do praktičnih problema razgraničenja i nomenklature".
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - "Položaj kroatistike na stranim
viskoškolskim učilištima nakon svih promjena nastalih raspadom
Jugoslavije i stvaranja samostalnih država - još uvijek je
nezadovoljavajući", piše Branka Džebić u današnjem Vjesniku,
pozivajući se na zključke izrečene na 19. zagrebačkim književnim
razgovorima. Napomenuvši kako se hrvatski jezik i književnost većinom
u svijetu proučava u sklopu tzv. serbokroatistike, novinarka navodi
kako su razlozi svakojaki - "od političko ideoloških, 'znanstvenih',
financijskih do praktičnih problema razgraničenja i nomenklature".
#L#
Novinarka upozorava kako hrvatski jezik nije samo sustav za
sporazumijevanje, već je tijekom povijesti uvijek imao i nacionalnu
funkciju čuvara hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta i kako je
to razlog borbe "za identitet hrvatskog jezika i kulture u svijetu".
Smatra kako se promjene na tom planu mogu i moraju dogoditi, a da je
to zadaća naših ponajboljih kroatista i prevoditelja".
Novinarka navodi kako recepcija hrvatske književnosti u nekim
zemljama ima dugu tradiciju, ali isto tako upozorava na nedostatke
koji su se mogli čuti na Zagrebačkim književnim razgovorima, osobito u
prijevodima hrvatskih klasika i u recentnom književnom stvaralaštvu.
Mišljenja je da na tim podatcima, "ma koliko oni bili porazni, možemo
zasnovati buduću strategiju prezentacije hrvatske literature u
svijetu" i na kraju piše: "Stoga bi Zagrebački književni razgovori
koji će se održavati svakogodišnje, bili ona redovita djelatnost
Društva hrvatskih književnika koja, uz usku suradnju književnih
prevoditelja, na sebe preuzima zadaću sustavnog informiranja svijeta o
književnom životu u Hrvatskoj. Za to smo dobili i potporu Vijeća
Europe".
(Hina) dp sp
270836 MET may 96