ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Nakon Koschnickove odluke o ustroju Mostara, odluke koja je u izazvala prosvjede Hrvata u zapadnom dijelu Mostara, a ovacije Muslimana u istočnom dijelu grada, te nakon podrške cjelokupne međunarodne
zajednice Koschnickovoj arbitraži, Mario Marušić piše:
ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Nakon Koschnickove odluke o ustroju
Mostara, odluke koja je u izazvala prosvjede Hrvata u zapadnom dijelu
Mostara, a ovacije Muslimana u istočnom dijelu grada, te nakon podrške
cjelokupne međunarodne zajednice Koschnickovoj arbitraži, Mario
Marušić piše: #L#
"Ne želeći ponovno iznositi sve već dobro poznate razloge,
koje je iznijela hrvatska strana ogorčena Koschnickovom odlukom,
vrijedi tek podsjetiti kako su 'Koschnickove crte' u Mostaru povučene
tako da većinske muslimanske općine obuhvaćaju 765 kilometara
četvornih, a većinske hrvatske upola manje - 396 kilometara četvornih,
dok je u središnjoj zoni (2,36 kilometara četvorna) Muslimanima uzeto
(0,72 kilometra četvorna), a Hrvatima (1,64 kilometra četvorna), u
kojima se nalaze vitalne javne zgrade: pošta, hotel, bolnica,
gimnazija, crkva...). U 'Koschnickovoj zoni' od 6 000 stanovnika ima
33 posto Muslimana, a 25 posto Hrvata, pa je jasno da je stvorena i
četvrta općina s muslimanskom većinom.
Međutim, svi brojčano izneseni argumenti, uz isticanje jasno
pogaženih odrednica Daytona, Memoranduma o razumijevanju i Ustava
Federacije BIH, nisu bili dovoljni da Hrvati ne izvuku 'deblji kraj'",
komentira Marušić.
Ističe kako su vrata mogućem novom sporazumu otvorena donekle
i inicijativom talijanske ministrice Agneli, ali da je vrlo brzo
Sarajevo "takvo razmišljanje ocijenilo kao 'ponudu nemogućega'".
Napominje kako su pritom posebno anatemizirali izjavu "u kojoj ona
ističe kako se u Mostaru 'mora pronaći rješenje koje će biti
prihvatljivo za sve', ne propustivši još jednom u isti koš strpati
Miloševića i Tuđmana, Šuška i Karadžića, uz zloban dodatak kako se
'jedinstvo među mnogima od njih može uspostaviti samo u Haagu'
(Svijet, 15.II)". Izdvaja potom još neke izjave ministra Kinkela, koje
"ne ulijevaju previše nade za postizanje onoga što hrvatska strana
želi - kompromisa u BiH, do kojega bi se došlo izravnim pregovorima
Hrvata i Muslimana" i na kraju piše:
"Mostar jest problem, no isključivost koju su zapadni
diplomati pokazali kroz svoga predstavnika Koschnicka u 'mjerenjima'
posljednjih zbivanja, ne vodi prema njegovu prevladavanju. K tome -
predsjednik Tuđman to često naglašava - u hrvatsko-bošnjačkoj
Federaciji na putu njezina oživotvorenja stoje i krupniji problemi od
pitanja Mostara, tako da inzistiranje na ovom ili onom, po svaku
cijenu baš u Mostaru (na štetu jedne, u ovom slučaju hrvatske strane),
ne vode postizanju kompromisa i zaživljavanju projekta Federacije
kakav je zacrtan u Washingtonu i Daytonu".
(Hina) dp mć
160720 MET feb 96