ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Raprava u Zastupničkom domu o dva zakonska prijedloga o odšteti za oduzetu imovinu te o denacionalizaciji, a koje su odvojeno predložili hrvatska Vlada i trojica zastupnika HSS, ukazuje da je riječ o vrlo
složenoj problematici koja zadire u pitanja ustavnosti, pravednosti pa i političkih načela koja zbog niza nezakonitosti bivšeg komunističkog sustava, uz najbolju namjeru i već predložena rješenja, neće biti lako razriješiti. Ističući upravo tu složenost, Ante Tukić (HSLS) drži potrebnim donošenje niza posebnih zakona kojima bi se ta problematika rješavala postupno.
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Raprava u Zastupničkom domu o dva
zakonska prijedloga o odšteti za oduzetu imovinu te o
denacionalizaciji, a koje su odvojeno predložili hrvatska Vlada i
trojica zastupnika HSS, ukazuje da je riječ o vrlo složenoj
problematici koja zadire u pitanja ustavnosti, pravednosti pa i
političkih načela koja zbog niza nezakonitosti bivšeg komunističkog
sustava, uz najbolju namjeru i već predložena rješenja, neće biti lako
razriješiti. Ističući upravo tu složenost, Ante Tukić (HSLS) drži
potrebnim donošenje niza posebnih zakona kojima bi se ta problematika
rješavala postupno. #L#
Elio Martinčić (HDZ) smatra da se ratnim profiterima ne smije
vraćati ništa, a isto to vrijedilo bi i za djecu onih koji su bili na
fašističkoj strani, poglavito bi se to, kako napominje, trebalo odnosi
na talijanske fašiste u Istri. Prijašnji vlasnik, po Martinčiću ne bi
imao pravo na odštetu za oduzetu imovinu ako je to već utvrđeno
međunarodnim ugovorima, a optantima koji su sporazumom između Italije
i bivše Jugoslavije izgubili domovinu i imovinu, odnosno njihovim
sljednicima treba omogućiti povrat i novčanu naknadu.
Jakob Eltz Vukovarski (NZ) ocjenjuje da u predloženim zakonima
mnogo toga podsjeća na bivši sustav. Ističe da se ne smatra bivšim,
već stvarnim vlasnikom, jer je njegovoj obitelji imovina konfiscirana.
Joško Kovač (HSS), ujedno i jedan od predlagatelja zakona o
denacionalizaciji imovine, Vladin zakonski prijedlog ocjenjuje
nepoštenim i neustavnim. Kovač drži da treba vratiti sve što se da
vratiti, a nedopustivim ocjenjuje i Vladin limit za naknadu u visini
milijun njemačkih maraka, te odredbu da se deset posto vrijednosti
isplaćuje u gotovini. Ukupno opterećenje odštete koje se procjenjuje
na 11 milijardi DEM smatra prevelikim i novom nacionalizacijom koja će
pogoditi porezne obveznike i budućih generacija.
Vice Vukojević (HDZ) protiv je načela reciprociteta za povrat
i odštetu imovine strancima, jer, pojasnio je, to nije obveza po
međunarodnom pravu, niti je to učinila bilo koja europska zemlja.
Vukojević također bitnim drži razgraničiti nacionaliziranu, od
konfiscirane imovine. Istaknuo je da je u posjedu "crne knjige"
zagrebačkih sudova iz 1945. i 1946. godine u koju je upisano 8358
osuđenih osoba i to uglavnom na smrt. Njima, i osuđenima na
dugogodišnju robiju, konfiscirana je sva imovina i oduzeta sva
građanska prava, a isto je to vrijedilo i za njihovu obitelj, rekao je
Vukojević. Navodeći primjer kako se tadašnji predsjednik suda Komande
zagrebačke vojne oblasti Marcel P. uselio u konfiscirani stan jedne od
žrtava, Vukojević je zapitao da li će hrvatska država dozvoliti
njegovom sinu Zoranu P. da otkupi taj stan.
Zaključujući prvi dio zajedničke rasprave, Petar Žitnik (HSS)
je ocijenio da se Vladin prijedlog ne može popraviti niti amandmanima,
i predložio da ga se povuče iz procedure. Prihvatimo li taj prijedlog
bez izmjena on će nam otežati otvaranje europskih vrata, ustvrdio je
Žitnik.
Zastupnički dom raspravu će nastaviti nakon stanke.
(Hina) bm/sšh mć
151446 MET feb 96