ZASTUPNIČKI DOM POČEO RASPRAVU O DENACIONALIZACIJI

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u današnjem nastavku 4. sjednice Doma zajednički raspravlja o Vladinom Prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu te o Prijedlogu zakona o denacionalizaciji imovine, čiji su predlagatelji zastupnici HSS - Petar Žitnik, Luka Trconić i Joško Kovač. Nakon uvodnih obrazloženja predlagatelja, odnosno ministra pravosuđa Miroslava Šeparovića i zastupnika Petra Žitnika, Zastupnički je dom raspravu počeo istupima predstavnika radnih tijela i klubova zastupnika. #L# Obrazlažući temeljne odrednice Prijedloga zakona o odšteti za oduzetu imovinu, ministar pravosuđa je ocijenio da je pitanje odštete jedno od najsloženijih političkih, pravnih, gospodarskih i socijalnih pitanja s kojima se hrvatska država suočila. Rješenje tog pitanja, napomenuo je ministar Šeparović, dodatno otežavaju oštro sukobljavanje interesa bivših vlasnika i sadašnjih korisnika prinudno oduzete imovine, protek vremena od 50 godina, te političko pitanje od kada započeti ili koja je granica denacionalizacije. Ministar Šeparović istaknuo je kako su pravna načela, na kojima se temelji Vladin zakonski prijedlog, naturalna restitucija, te materijalna naknada kada povrat oduzete imovine nije moguć. Ta bi se naknada davala u obliku dionica ili udjela Hrvatskog fonda za privatizaciju. Odredbe prijedloga zakona, po riječima ministra Šeparovića govore o uvjetima i postupku za odštetu imovine i to ne samo nacionalizirane, nego i konfiscirane, kao i imovine koja je oduzeta agrarnom reformom i svim prinudim načinima i oblicima, a kao vremenska granica uzet je datum 15. svibnja 1945. godine. Ovlaštenici su, prema predloženom zakonu, fizičke osobe, hrvatski državljani prvog nasljednog reda, rekao je Šeparović napominjući da bi proširivanjem prava na drugi i treći nasljedni red značajno povećalo opseg naknade koju bi hrvatska država trebala platiti. Izuzeci od denacionalizacije bili bi valjanost, odnosno slučajevi kada je treća osoba na valjan način stekla pravo vlasništva, te ako tu imovinu koriste tijela državne vlasti, ili je koriste zdravstvene, socijalne, obrazovne, kulturne ustanove. Kada je riječ o naknadi utvrđen je i najveći ukupni iznos naknade od 3,7 milijuna kuna, kazao je Šeparović. Petar Žitnik obrazložio je pak da je Prijedlog zakona o denacionalizaciji imovine, koji su predložili zastupnici HSS-a, potpuno suprotan Vladinom prijedlogu. Ocijenivši da je HSS-ov prijedlog pravedniji, Žitnik je kazao da se on ograničava samo na povrat one imovine koja je oteta, a za koju nije plaćeno ništa ili nije plaćena tržišna vrijednost. Žitnik je također ustvrdio da se visina naknade za oduzetu imovinu, ako se poštuju ustavna načela, ne može ograničavati. (Hina) bm bn 151247 MET feb 96