ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Pred sutrašnju sjednicu Zastupničkog doma hrvatskog Sabora danas su o predloženim zakonima raspravljala radna tijela toga Doma. Najveću pozornost saborski su odbori posvetili Prijedlogu zakona o odšteti za
oduzetu imovinu, kojeg je hrvatska Vlada uputila u prvo čitanje, a kojeg su na odvojenim sjednicama podržali Odbor za pravosuđe te Odbor za zakonodavstvo.
ODŠTETI ZA ODUZETU IMOVINU
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Pred sutrašnju sjednicu Zastupničkog doma
hrvatskog Sabora danas su o predloženim zakonima raspravljala radna
tijela toga Doma. Najveću pozornost saborski su odbori posvetili
Prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu, kojeg je hrvatska
Vlada uputila u prvo čitanje, a kojeg su na odvojenim sjednicama
podržali Odbor za pravosuđe te Odbor za zakonodavstvo. #L#
Na sjednici Odbora za pravosuđe upozoreno je da treba razlikovati
nacionaliziranu i konfisciranu imovinu, jer su mjere konfiskacije
uvijek pratile kaznene sankcije. Stoga, smatraju predsjednik Odbora
Bosiljko Mišetić (HDZ), te članovi Marin Mileta (HDZ) i Vice Vukojević
(HDZ), konfisciranu imovinu treba naturalnom restitucijom vratiti
bivšim vlasnicima. Vice Vukojević pri tom podsjeća da se radi o oko
6000 konfisciranih stanova.
Odbor je odbio zakonske prijedloge o denacionalizaciji imovine, o
promjeni vlasnika i o ratnim profiterima, koje su predložili
zastupnici Zastupničkog doma Petar Žitnik, Luka Trconić i Joško Kovač,
jer su, prema Mišetićevim riječima "nedorečeni i nepodobni za
raspravu".
Sa sličnim objašnjenjem, odnosno zbog "tehničke nedorađenosti" te je
zakonske prijedloge na današnjoj sjednici odbio i Odbor za zakonodavstvo.
U raspravi pak o Prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu, član
Odbora Luka Trconić (HSS) ocijenio je da je on protuustavan jer se
njime, kako je rekao, "zapravo potvrđuje izvršena otimačina građana".
Vladimir Primorac (HSLS) naprotiv drži da je taj prijedlog zakona
ustavan, jer, kako je objasnio, nakon vlasničke neodređenosti pojma
društvenog vlasništva ponovno određuje vlasnika nad imovinom, s čime
se složio i Smiljko Sokol (HDZ). Članovi Odbora također su predložili
primjenu instituta naturalne restitucije gdje god je to moguće.
Odbor za zakonodavstvo podupro je prijedlog Vladimira Šeksa da
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o blagdanima i neradnim
danima, čiji je predlagatelj zastupnik Ivan Gabelica, prije domova
Sabora rasprave provedbeno vijeće za obilježavanje žrtava Bleiburga i
Križnog puta te Komisija za utvrđivanje žrtava rata i poraća.
Gabelica, naime, predlaže da se 15. svibnja svetkuje kao dan hrvatskih
narodnih žrtava u znak sjećanja na žrtve koje su za Hrvatsku pale
nakon 15. svibnja 1945., te da se praznik rada nazove blagdanom rada,
jer je to, kako je pojasnio, primjerenije hrvatskom nazivlju.
Hrvatska Vlada, kako je istaknuto, protiv je Gabeličinog prijedloga
jer bi njegovo prihvaćanje iziskivalo nova proračunska sredstva.
(Hina) rd bn
131703 MET feb 96