ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora nastavio je jutros 31. sjednicu Doma raspravom o nizu zakonskih prijedloga o denacionalizaciji ili u svezi s tom problematikom. Riječ je o Prijedlogu zakona o odšteti za
oduzetu imovinu, koji je uputila hrvatska Vlada, te o Prijedlogu zakona o denacionalizaciji imovine i Prijedlogu zakona o promjeni vlasnika, čiji su predlagatelji zastupnici Zastupničkog doma Luka Trconić i Joško Kovač. Zajedničku raspravu Županijski će dom provesti i o još dva Vladina prijedloga zakona - o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te o najmu stanova, a o svakom će se zakonskom prijedlogu, napomenula je predsjednica Doma dr. Katica Ivanišević, glasovati odvojeno.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora nastavio
je jutros 31. sjednicu Doma raspravom o nizu zakonskih prijedloga o
denacionalizaciji ili u svezi s tom problematikom. Riječ je o
Prijedlogu zakona o odšteti za oduzetu imovinu, koji je uputila
hrvatska Vlada, te o Prijedlogu zakona o denacionalizaciji imovine i
Prijedlogu zakona o promjeni vlasnika, čiji su predlagatelji
zastupnici Zastupničkog doma Luka Trconić i Joško Kovač.
Zajedničku raspravu Županijski će dom provesti i o još dva Vladina
prijedloga zakona - o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te o najmu
stanova, a o svakom će se zakonskom prijedlogu, napomenula je
predsjednica Doma dr. Katica Ivanišević, glasovati odvojeno. #L#
Obrazlažući Vladin Prijedlog zakona o odšteti za oduzetu imovinu,
ministar pravosuđa Miroslav Šeparović je ocijenio da je riječ o
najsloženijem gospodarskom i političkom pitanju s kojim se susrećemo,
jer bi denacionalizacijom država Hrvatska trebala ispraviti nepravde
koje ona nije počinila. Kao datum od kojega će se uzimati u obzir
ostvarenje prava odštete za oduzetu imovinu Vlada je predložila 15.
svibnja 1945.
Po riječima ministra Šeparovića osnovno načelo kojim se Vlada
vodila je "ispravljanjem starih nepravdi ne činiti nove".
Pojašnjavajući četiri osnovna pravna načela na kojima se zakon
temelji, on je naveo da su to naturalna restitucija (u slučajevima
kada je imovinu fizički moguće vratiti prijašnjem vlasniku), pravo na
nadoknadu (kada imovinu nije moguće vratiti), te pravo na materijalnu
naknadu i na zaštitu stečenih prava. Govoreći o naknadama, kazao je da
se predlažu dva oblika: dionice ili udjeli Hrvatskog fonda za
privatizaciju te potvrde o pravu na odštetu Hrvatskog odštetnog fonda.
Bivši su vlasnici, na žalost, bivši, kazao je ministar Šeparović,
dodajući da je njihova nepravedno oduzeta imovina prešla u bivše
društveno vlasništvo, a negdje i u privatno. Pravo na odštetu imali bi
hrvatski državljani prvog nasljednog reda, jer bi se proširenjem
nasljednika bitno uvećala naknada koju bi država Hrvatska trebala
platiti, kazao je ministar Šeparović.
Govoreći o pojedinim segmentima imovine za povrat kazao je da će se
kod odštete za oduzete stanove stanarima uglavnom omogućiti pravo na
otkup, a vlasnicima tržišna naknada i to manjim dijelom u gotovini,
a uglavnom u dionicama. Velika je dvojba oko mogućnosti naturalne
restitucije u slučajevima oduzetih poduzeća, za što se predviđa
naknada u obliku potvrda o pravu na odštetu Hrvatskog odštetnog fonda,
koji bi se temeljem predloženog zakona i osnovao, naglasio je ministar
Šeparović. Imatelji potvrde, odštetu bi dobivali u jednakim
polugodišnjim ratama tijekom dvadeset godina, a potvrdu bi mogli
iskoristiti i za kupnju dionica ili udjela s kojima raspolaže HFP,
kazao je, uz ostalo, ministar Šeparović.
(Hina) bm/msj dd
131141 MET feb 96