NJEMAČKA/FAZ - WASHINGTON POMAŽE BOSANSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=15. X. 1997. Ž3=Bosanski sud za ljudska prava nada se pomoći iz Washingtona "Taj sud nije poput ostalih. Svakog mjeseca dva srpska suca prelaze nevidljivu unutarbosansku granicu kako bi u Sarajevu sudjelovala na sjednicama suda za ljudska prava. Institucija osnovana Daytonskom sporazumom jedna je od malobrojnih u kojima prestavnici iz cijele Bosne - i iz Republike Srpske i iz hrvatsko-bosanske federacije - zajedno rade uglavnom bez trzavica. U tom tijelu surađuje četrnaest sudaca - po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata, i osam pravnika koje je imenovalo Vijeće Europe. U netom dokončanom tjednu zasjedanja sud je jednoglasno odlučio da bosanski Srbin Damjanović, kojeg je jedan bosanski sud osudio na smrt zbog sudjelovanja u genocidu, ne smije biti smaknut. Budući da je smrtna kazna protivna europskom tumačenju ljudskih prava, bosanska država mora ukinuti presudu, istaknuto je u presudi suda za ljudska prava. Njemački sudac u sastavu spomenutog suda, stručnjak za međunarodno pravo iz Goettingena Rauschning, nada se da ta odluka ubrzati i ukidanje smrtne kazne u Bosni. Doduše, protekla dva desetljeća nije izvedena nijedna smrtna kazna ali još uvijek važeći jugoslavenski kazneni zakon još je uvijek predviđa kao moguću sankciju. Jedan od više od 60 slučajeva o kojima sud trenutačno mora donijeti ocjenu odnosi se na ponašanje Srba u Banja Luci. Riječ je o Srbima koji su protjerali (muslimansmke) Bošnjake iz njihovih stanova i potom u njih uselili. Zanimljiva je pojedinost da su sudovi u Banja Luci donijeli odluku o iseljavanju srpskih uzurpatora ali policijske snage odbijaju poduprijeti prisilno iseljenje. Po tumačenju procesnog zastupnika RS žalba radi iseljenja mogla bi uskoro uroditi plodom ali određenu će ulogu odigrati i raščišćavanje odnosa snaga u RS. Borba za vlast između pristaša predsjednice RS Biljane Plavšić i njezina prethodnika Radovana Karadžića blokirala je mnoge razine društvenog života u RS. Loši su pak izgledi u slučaju katoličkog svećenika Matanovića koji je vjerojatno zatvoren uhićen u Republici Srpskoj od 1995. g. Rok koji je sud postavio vlastima RS istekao je prošlog tjedna te još uvijek nije razjašnjeno je li hrvatski duhovnik još uopće živ. U taj je slučaj možda bio upleten bivši policijski načelnik u Prijedoru kojeg su mirovne postrojbe SFOR-a ubile pri pokušaju uhićenja. Postoje određeni izgledi da sud koji zajedno s pučkom braniteljicom tvori bosansko povjerenstvo za ljudska prava dobije bar financijski okvir. Danski predsjednik suda Germer dao je u srpnju ostavku zbog neosigurane budućnosti suda te komora trenutačno nema predsjednika. U međuvremenu je američki predsjednik Clinton u pismu francuskom predsjedniku Chiracu najavio da Washington namjerava sudu i povjerenstvu staviti na raspolaganje oko 1,75 milijuna maraka", dodaje novinar na kraju izvješća. 160133 MET oct 97