"AMICI CURIE" O PITANJU SUBPOENE

DEN HAAG, 22. (Hina) - Nekoliko svjetskih stručnjaka za međunarodno pravo i vlade pojedinih zemalja u svojstvu "amicus curie" iznijelo je svoje stajalište u pisanim podnescima za raspravu o žalbi Republike Hrvatske na odluku o subpoeni koja je održana u ponedjeljak u Den Haagu pred Prizivnim vijećem Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Pariški profesor međunarodnog prava Alain Pellet, koji je dostavio podnesak u svoje ime i u ime francuskog udruženja "Pravnici bez granica", smatra da se državama i njihovim dužnosnicima ne mogu izdavati subpoene jer to nije sukladno ni s ovlastima Suda ni s općim pravnim načelima, koje priznaju države, ni s temeljnim načelima međunarodnog prava. Države su "nesumnjivo obvezne surađivati sa Sudom, uključujući i suradnju u pribavljanju dokaza, ali u slučaju odbijanja Sud se jedino može obratiti Vijeću sigurnosti, koje može odlučiti o mjerama koje smatra potrebnim", drži profesor Pellet i dodaje da ni prijava Vijeću sigurnosti ni eventualne sankcije koje bi Vijeće moglo donijeti protiv države nisu krivične kazne. Profesorica na pravnom fakultetu američkog sveučilišta Yale Ruth Wedgewood zastupa posve suprotno mišljenje i tvrdi da ICTY ima ovlasti izdati subpoene duces tecum "suverenim državama koje su bile zaraćene strane u sukobu" i to Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i SR Jugoslaviji. Taj zaključak profesorica Wedgewood izvlači iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, postignutog u Daytonu i iz sudskog Statuta. U Daytonskom sporazumu zaraćene strane su dale pristanak na obveznu suradnju s Haaškim sudom, a sudski Statut usvojilo je Vijeće sigurnosti, djelujući temeljem Poglavlja VII Povelje Ujedinjenih naroda, navodi dr. Wedgewood. Prof. dr. Albin Eser i dr. Kai Ambos s njemačkog instituta Max Planck za međunarodnog krivično pravo, drže da Međunarodni kazneni sud mora imati obvezujuće ovlasti da bi došao do dokaza. Ta dvojica profesora smatraju da je prvostupanjsko sudbeno vijeće koje je odlučilo o subpoeni donijelo ispravnu odluku jer ono mora, da bi donijelo presudu o krivnji ili nevinosti određene osobe, raspolagati relevantnim dokazima. "Ako države, suprotno Povelji UN-a, statutu ICTY-a i Daytonskom sporazumu, odbijaju surađivati, Sud treba imati prinudne mjere", drže profesori s Instituta Max Planck. Kineska vlada u svom podnesku ističe da se obveza države da surađuje sa Sudom ne može interpretirati na način po kojem Sud ima ovlasti nad državama. "Ne može se zaključivati da, prema odredbama relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti i prema sudskom Statutu, sudac ili sudbeno vijeće ICTY-a ima ovlasti izdati subpoenu", smatra kineska vlada. Vlade Kanade i Novog Zelanda u zajedničkom podnesku ocjenjuju da su države obvezne surađivati sa Sudom i suglasne su da bi odgovarajući pravni lijek bio kad Sud formalno ustvrdi da država nije ispunila svoje obveze da o tome izvijesti Vijeće sigurnosti. Nizozemska vlada smatra da su prema Statutu ICTY-a države obvezne izvršiti zahtjeve i naredbe Suda, te da je argument suverenosti države nekonzistentan s prirodom Suda kao subsidijarnog tijela Vijeća sigurnosti, s odredbama njegova Satuta i Pravila o postupku i dokazima. "Prema Povelji UN-a države su obvezne izvršavati obvezujuće odluke Vijeća sigurnosti, donesene temeljem Poglavlja VII Povelje UN-a. Članak 29 sudskog statuta potvrđuje tu obvezu u odnosu prema ICTY-u", zaključuje nizozemska vlada. (Hina) sv fp 222323 MET sep 97