NJEMAČKA/SZ - 27./28. IX. SLUČAJ JORGIĆ

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 27./28. IX. 1997. Genocid "Paragraf 220a nalazi se u Kaznenom zakonu već 43 godine (neobična je pojedinost da je smješten između pobačaja i napuštanja djeteta). Prošlog petka njemački sud prvi se put poslužio njime u obrazloženju presude: doživotni zatvor zbog genocida! Čast sudjelovanja u tom povijesnom događaju pripala je vrhovnom zemaljskom sudu Duesseldorf i optuženom Srbinu Nikoli Jorgiću. Još u svibnju ove godine Bavarski vrhovni zemaljski sud usprkos zahtjevu saveznog odvjetništva nije bio spreman riskirati i osuditi Srbina Novislava Đajića, proglašenog sitnim sljedbenikom, za pomaganje pri genocidu - obrazloženje: nije dokazana namjera. I za vrijeme sedmomjesečnog suđenja Jorgiću i u svim sličnim slučajevima, u žarištu pozornosti nalaze se pitanja vezana za dokaze. Scene su dobro poznate s paralelnog zasjedanja Međunarodnog suda u Den Haagu: tvrdnje optuženih o brkanju osoba, prestrašeni svjedoci, problematične opterećujuće izjave. Čini se da je sud u Duesseldorfu vrlo brzo donio sigurnu osudu. Ako je Jorgić u Bosni počinio zločine nad Muslimanima za koje je optužen, donesena je presuda pravi odgovor. Preostaje pitanje zašto je Den Haag preuzeo slučaj Dušana Tadića a nije htio preuzeti slučaj Nikole Jorgića. Sve dok se ne dočepa velikih ratnih zločinaca, taj bi se sud trebao baviti upravo optuženima Jorgićeva kova. Njemačko pravosuđe ionako ima dovoljno posla: jedno će suđenje uskoro započeti a u tijeku je 60 istražnih postupaka", dodaje novinar na kraju komentara. Ž6=*** List objavljuje i izvješće o suđenju Nikoli Jorgiću pod naslovom "Srbin Jorgić osuđen na doživotni zatvor". "Vrhovni zemaljski sud Duesseldorf osudio je u petak Srbina Nikolu Jorgića na kaznu doživotnog zatvora zbog ratnih zločina, počinjenih u razdoblju između svibnja i rujna 1992. g. 4. kazneno sudačko vijeće proglasilo je 50-godišnjeg optuženika krivim za genocid u 11 slučajeva, te za 30-struko ubojstvo, za nanošenje opasnih tjelesnih ozljeda i za oduzimanje slobode nekoliko stotina bosanskih Muslimana. 'Posebna težina krivnje' proizlazi iz nečovječne bezobzirnosti koju je Jorgić očitovao pri stupanju u službu srpskog etničkog čišćenja, kazao je predsjedatelj sudac Guenter Krantz. Optuženi nije bio samo sljedbenik ili primatelj zapovijedi već je koristio planski istrebljivački pohod pod vodstvom Radovana Karadžića i njegova vojnog zapovjednika Ratka Mladića za 'stjecanje novca, moći i utjecaja', dodao je sudac Krantz. Obrana je najavila reviziju pri saveznom sudu. Nakon objave presude Jorgić, koji je prigodom ulaska u sudsku dvoranu širio prste u znak pobjede, pao je u nepokretnu apatiju. Kazna određena u Duesseldorfu, kojom je sud prihvatio zahtjev saveznog odvjetništva, najviša je u dosada vođenim sudskim procesima za ratne zločine, počinjene u Bosni. Njemački sud prvi je puta primijenio paragraf 220a Kaznenog zakona na temu genocida. Taj se paragraf odnosi na sve zločine, počinjene u namjeri 'potpunog ili djelomičnog uništavanja nacionalne, rasne, vjerske ili etnički određene skupine kao takve'. Za vrijeme ratnih sukoba u Bosni sve su etničke skupine počinile zvjerstva, izjavio je Krantz. Nu, zvjerstva koja su Srbi počinili nad muslimanskim stanovništvom prednjačila su 'planskim provođenjem, opsegom i brutalnošću', dodao je sudac. 'Posebno gnjusnim zločinom' sudačko vijeće proglasilo je pokolj u Grapskoj, počinjen u lipnju 1992. g. Tom je prilikom Jorgić u suradnji s još jednim pripadnikom svoje dragovoljačke postrojbe ustrijelio 22 nezaštićena stanovnika sela, uključujući i žene i djecu, zakopavši potom leševe u jami. Prigovor obrane da je sud u biti saslušao samo opterećujuće svjedoke optužbe Krantz je odbacio kao neosnovane. U usporedbi s vjerodostojnim opisima žrtava izjave u prilog Jorgiću tako su oskudne da nemaju rasterećujuće značenje, dodao je Krantz. Nadležnost na temelju koje njemački sud može pozvati stranca na odgovornost za zločine počinjene u inozemstvu sudačko je vijeće obrazložilo takozvanim načelom međunarodnog prava iz paragrafa 6 Kaznenog zakona. Čak i strogo tumačenje spomenutog paragrafa opravdava donesenu presudu - u ovom slučaju i zato što je Jorgić prije povratka u Bosnu početkom 1992. g. više od 20 godina živio u Njemačkoj; što je i nakon toga uzastopno koristio svoje pravo stalnog boravka; i zato što je oženjen za njemačku državljanku, napominje sudačko vijeće" na kraju izvješća. 290354 MET sep 97