VJESNIK KAČIĆ KARLIN - 20. VIII.

HRVATSKA VJESNIK 20. VIII. 1997. Hrvatska nije obvezatna podvrgnuti se sub poeni haaškoga suda "Profesor dr. Herwig Roggemann, stručnjak za međunarodno kazneno pravo, redoviti profesor Instituta za Srednju i Istočnu Europu pri Slobodnom sveučilištu u Berlinu, k tomu i nekadašnji dekan toga sveučilišta, ovih je dana boravio u Hrvatskoj. Za vrijeme radnoga odmora na otoku Braču dr. Roggemann je istodobno završavao drugo izdanje svoje knjige 'Međunarodno kazneno pravo UN-a od 1993. i rat na Balkanu' u kojoj, kaže, 'ima mnogo pojedinosti glede sadašnjega stanja u kojem se našla Hrvatska u odnosu na sub poenu'. Prof. dr. Roggemann odlično poznaje taj predmet budući da je i jedan od organizatora međunarodnoga skupa pravnika na kojem su stručnjaci iz cijeloga svijeta govorili upravo o haaškome sudu za ratne zločine (ICTY). -U jednom dijelu knjige posebno sam razradio probleme sub poene - ističe prof. dr. Roggemann na odličnom hrvatskom jeziku. - To je za Hrvatsku težak problem, no za nas znanstvenike to je vrlo zanimljiva tematika. Štoviše, fascinantna, jer se s tim problemima pravna znanost susreće praktično prvi put.(...) -Kad se govori o sub poeni - pojašnjava prof.dr. Roggemann - moramo se najprije upitati koje su sve podloge za taj procesualni instrument. Nadalje, moramo dobro analizirati pozitivne odredbe rezolucije Vijeća sigurnosti, statut suda, procesualne odredbe i kodeks suda. Stvari stoje ovako: statut suda ima 34 članka a odredbe za postupak 125 članaka. Sve skupa to je mješavina angloameričkoga i europskog pravosuđa. Ako se u tom slučaju pitamo, onda postoji nešto što sud može zahtijevati, nešto kao pomoć i suradnju jedne strane. I u rezoluciji Vijeća sigurnosti, osnovici za statut suda, kaže se da sud može tražiti pomoć određene države ali to ipak nije tako konkretno izraženo. Po njegovom mišljenju, u sudskom procesu pak treba dobro razlučiti odgovornost pojedinca, aktera u sudskom postupku. Prema tome, ne postoji odgovornost države. Ona može samo opstruirati suđenje, što znači da sam proces kao institucija u sudu i odvjetnik imaju procesualne obveze. Međutim, u slučaju sub poene i Hrvatske, pretpostavlja prof. dr. Roggemann, možda je američka sutkinja u Den Haagu imala u mislima nuernberški proces kada su na suđenju bili odgovorni i pojedinci i institucije države. No Njemačka tada više nije bila suverena država jer je nakon kapitulacije bio preuzet njezin suverenitet i to je bila sasma druga pravna situacija. Danas, drži prof. dr. Roggemann, ako haaški sud nije zadovoljan aktivnostima države u sudskom procesu, može posredstvom Vijeća sigrunosti zatražiti da ta članica UN-a iskaže 'više volje'. Ali u ovom trenutku imamo slučaj da je predsjedavajući suda u svojem izvješću rekao da je uglavnom zadovoljan ponašanjem Hrvatske ali nije zadovoljan suradnjom SRJ koja očito ne želi uvažavati taj sud. -U običnom državnom pravu institucija sub poene ne postoji kao instrument - naglašava prof. dr. Roggemann. - Postavlja se pitanje koje su obveze države. Države su samo članice UN-a. Ako suci misle da treba ostvariti novi pravni instrument unutar suda, valja reći i to da suci ne mogu ići izvan granica statuta i postupka te tako instrumentalizirati načela međunarodnoga prava. To se može samo preko predsjedavajućeg suda, Vijeća sigurnosti i Ujedinjenih naroda. Sud ima mjesto u sustavu i ne može reagirati izvan toga sustava. Prof. dr. Roggemann se zalaže i za poštivanje suverenosti svake države, pa u ovom slučaju i Hrvatske. -U međunarodnom kaznenom pravu je jasno da svaka država kao suverena članica UN-a ima svoje interese i pravo na zaštitu stabilnosti. Ali gdje su legitimne granice u zaštiti državnih probitaka u međunarodnom pravu? Pitam se to zato što u pravu postoji načelo individualne zaštite; dakle svatko ima pravo na svoju zaštitu. Što je Hrvatskoj činiti u takvoj situaciji? -Treba znati da svako pravno pitanje ima i političku dimenziju - kaže prof. dr. Roggemann. Držim da sud mora analizirati i zaključiti gdje su legitimni i minimalni interesi državne sigurnosti. Hrvatska je danas suverena zemlja kao i ostalih 185 članica UN-a. Mislim da bi zato bilo dobro da Hrvatska ponudi svu pravnu pomoć, možda i malo više - ali ona ni u kojem slučaju ne mora dati sve što haaški sud zahtijeva. Kad sam spomenuo ostale članice UN-a, spontano sam pomislio na Francusku, Njemačku, SAD...Bi li one, primjerice, dale sve dokumente koji bi se od njih tražili? One također dobro znaju svoje legitimne interese. U cjelini valja reći da Hrvatska nema obvezu podvrći se institutu sub poene na temelju Daytonskoga sporazuma kao ni na temelju nacionalnog zakonodavstva niti bilateralnog ugovora. Stvar je potpuno jasna. Svaki takav zahtjev ima doista dodatnu političku dimenziju" - piše među ostalim Andrija Kačić Karlin. 200212 MET aug 97