ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) - Predstojnik Vladina Ureda za suradnju s Haaškim sudom dr. Srećko Jelinić analizira za Slobodnu dalmaciju događanja vezana uz izdavanje sub poene duces tecum, odnosno naredbe pod prijetnjom kazne, koja je
od strane tužiteljstva Haaškog suda upućena hrvatskoj državi i njenom ministru. Razgovor je vodio Vuk Đuričić.
ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) - Predstojnik Vladina Ureda za suradnju s
Haaškim sudom dr. Srećko Jelinić analizira za Slobodnu dalmaciju
događanja vezana uz izdavanje sub poene duces tecum, odnosno naredbe
pod prijetnjom kazne, koja je od strane tužiteljstva Haaškog suda
upućena hrvatskoj državi i njenom ministru. Razgovor je vodio Vuk
Đuričić. #L#
Dr. Jelinić smatra kako je sub poena bespredmetna i preuranjena i
objašnjava kako njezina bespredmetnost "proizlazi iz činjenice da se
suradnja s Kaznenim sudom upravo odvija po pitanju dostave traženih
dokumenata". Napominje pritom kako je Hrvatska "već dostavila zavidan
broj dokumenata u okviru traženog nakon što joj je upućen zahtjev za
pružanje pomoći. To doista naredbi za predajom traženih dokumenata
daje smisao bespredmetnosti. Zašto izdavanje naredbe ako se traženo
dostavlja?", pita Jelinić. Preuranjenost sub poene, ocjenjuje Jelinić,
"proizlazi iz činjenice da je Tužiteljstvo odlučilo predložiti
izdavanje naredbe pod prijetnjom kazne, što je Sud i prihvatio, a da
prethodnoti dokumenti uopće nisu zatraženi od Hrvatske uobičajenim
putevima i u okvirima već uspostavljene suradnje. Ako je tomu tako
onda mi se čini da je posve opravdano pitanje radi li se uopće o
stvarnoj namjeri traženja dokumenata ili se sub poena koristi kao
sredstvo pritiska na Hrvatsku!?", primjećuje Jelinić.
Na primjedbu novinara kako mnogi smatraju da je sub poena sredstvo
političkog pritiska, Jelinić odgovara: "U međunarodnim odnosima stvari
su rijetko transparentne, jasno vidljive i prepoznatljive, tako da
nije moguće uvijek i bezrezervno donositi jasne zaključke. Tako je i u
ovom slučaju. No, s obzirom na česta vezivanja donošenja određenih
odluka, posebno onih financijske naravi, s optužbama o navodnoj
nesuradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom, s priličnom
sigurnošću bi se moglo govoriti i o tome da se u sve to 'debelo'
upetljala i politika".
Nakon što je Haaški sud suspendirao sub poenu i odobrio ulaganje
žalbe, o sljedećim postupcima, dr. Jelinić kaže: "Time što je Žalbeno
vijeće dopustilo Hrvatskoj ulaganje žalbe protiv odluke Suda o
ponovnom aktiviranju sub poene iz siječnja ove godine, ne znači i da
će ta žalba kad bude podnesena, rok joj je do 18. kolovoza, dovesti
do ukidanja sub poene odnosno do njezina izbacivanja iz prakse
Međunarodnog kaznenog suda. Međutim, moram izraziti zadovoljstvo što
ćemo ponovno biti u prigodi da osporavamo pravnu utemeljenost sub
poene, a siguran sam da će nam se u tome pridružiti i brojni
međunarodni pravni stručnjaci koji će kao prijatelji suda (amici
curiae) moći do 15. rujna iznijeti svoje stajalište o pravnoj
neutemeljenosti sub poene..." O tome što će uslijediti ukoliko žalba
bude odbijena, dr. Jelinić nastavlja: "Ako bi se i takva mogućnost
dogodila, u što ne vjerujem, da naša žalba bude odbijena tada je
postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom završen. No, i u takvoj je
situaciji jasno što trebamo poduzeti. Predstoji nam put koji ne mora
bit nimalo lagan, ali ne i put bez nade, a to je da o tome iniciramo
raspravu u Vijeću sigurnosti UN-a. Tada Vijeće sigurnosti i Opća
skupština UN-a mogu zatražiti o svemu tome savjetodavno mišljenje od
Međunarodnog suda pravde, što ima jednu sasvim drugu snagu primjene u
međunarodnim odnosima u usporedbi s Međunarodnim sudom. Ne, ja
vjerujem da do svega toga neće doći i da će žalba Republike Hrvatske
biti prihvaćena i da će sub poenu, što se tiče Hrvatske, Sud konačno
odbaciti".
(Hina) dp db
120037 MET aug 97