FINANCIJSKI BILTEN 264

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXIV. 26. studenoga - 03. prosinca 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Kako osigurati povećanje mirovina 8. Zastupnički dom: Zaključena rasprava o novom zakonu o bankama 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 26. XI. 29.000.000 18.500.000 17,86 % 122.502.000 27. XI. 43.000.000 27.200.000 15,63 % 138.641.000 28. XI. - - 10,00 % 58.978.000 30. XI. 45.000.000 27.400.000 16,16 % 135.570.000 01. XII. 66.000.000 15.488.640 15,77 % 243.363.000 02. XII. 71.500.000 56.500.000 16,46 % 141.323.000 03. XII. 31.000.000 18.900.000 15,03 % - Dnevni prosjek 47.583.000 27.331.000 16,15 % 140.063.000 Nakon duljeg gotovo idiličnog razdoblja, početkom ovoga tjedna salda na računima banaka osjetno su pala, što je izazvalo snažan rast potražnje za novcem kako u noćnom, tako i dnevnom kreditranju. I dok je noćna potražnja u cijelosti pokrivana, u dnevnom se kreditiranju pojavila velika neravnoteža između ponude i potražnje. Zbog toga je svakodnevno veliki dio potražnje ostajao nepodmiren. Nestašica novca izazvala je rast njegove cijene, pa se kamata na opozivne kredite vratila na razinu od 15 posto, a bilo je i plasmana po 15,50 posto. Treba reći i to kako se kronično nelikvidnom kvartetu banaka, koje se zbog prevelikog manjka na računima ne mogu kreditirati preko Tržišta, pridružila i jedna štedionica. Inače, u studenome je prosječna kamata na Tržištu iznosila 16,09 posto, što je oko pola postotna boda više nego u listopadu, kada je iznosila 15,57 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 604 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 04. prosinca, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,10 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 225,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 181 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 44,4 milijuna kuna. Od 02. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 987,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi, nakon snažnog uzleta prošloga tjedna, uslijedila korekcija cijena dionica. Naime, većina je njih ovoga tjedna izgubila na vrijednosti, zbog čega je CROBEX indeks u proteklih tjedan dana potonuo 18 bodova, ili 2,6 posto, te pao na 681 bod. Snažan pad indeksa ponajviše je posljedica korekcije cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Cijena Zabe potonula je, naime, 26 kuna, ili 2,7 posto. I Pliva je pojeftinila više od dva posto, ili 10 kuna. Još je snažnije, više od 15 posto, ili 18 kuna, potonula cijena Podravke, zbog čega je nakon 10-ak dana ponovno zaronila ispod razine od 100 kuna. Dionice Dalmatinske banke i Viktora Lenca pojeftinile su pak pet kuna. S druge strane, cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije porasla je 10 kuna. Uz promet od čak 1,6 milijuna kuna, dionica Karlovačke pivovare poskupila je pak pet kuna. Toliko je na vrijednosti dobila i Varaždinska banka, dok je dionica Kraša poskupila četiri, a Plave lagune jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 01 - 03. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 60 80 80 41.190 Pliva PLI-AA 466 485 480 1.104.805 Varaždinska banka 80 91 85 114.556 Viktor Lenac 80 82 80 69.779 Zagrebačka banka O 905 930 918 1.090.829 Atlantska plovidba 65 65 65 24.555 Elka ELKA 40 40 40 3.520 Karlovačka pivovara 330 335 335 1.604.630 Kraš KRAS-A 85 89 86 26.350 Plava laguna 263 310 266 88.908 Podravka PODR-A 97 113 97 684.512 Sunčani Hvar 16 16 16 3.904 Zagrebačka banka 3E 355 410 410 538.100 5.395.638 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren znatno manji promet nego prošloga - 772 tisuće kuna - a ativno je bilo 11 dionica. Nakon prošlotjednog snažnog rasta, ovoga je tjedna cijena dionica Podravke potonula za 19 kuna, ili čak 16 posto. Zbog toga je ponovno skliznula ispod razine od 100 kuna. Pojeftinila je, sedam kuna, i dionica Tesle-Ericssona. Međutim, osjetno je porasla cijena dionica Croatia linea - za 29 kuna. Pratila ju je dionica Plave lagune s dobitkom od pet kuna, dok su se ostalim dionicama cijene kretale u uobičajenim rasponima. Povučen padom cijena Podravke i Tesle, VIN indeks potonuo je u proteklih tjedan dana osam bodova, ili 2,4 posto - na 315 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 30. XI. - 03. XII. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 2.800 2.800 2.800 86.800 Chromos - Samobor 550 550 550 31.900 Croatia line 40 61 61 151.753 Elcon ELCON 109 109 109 109 Istraturist ISTUR 29 30 29 2.069 Kraš KRAS 82 82 82 4.100 Plava laguna PLAG 260 275 275 12.005 Podravka PODRA 98 117 98 251.598 Riviera RIVIR 39 39 39 1.560 Tesla-Ericsson TESLA 123 131 130 159.695 Varteks VART 18 20 20 54.000 772.389 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 26. studenoga 03. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5051,63 4787,08 - 5,24 London/FTSE-100 5827,90 5566,10 - 4,50 New York/DJIA 9314,28 9064,54 - 2,69 Tokyo/Nikkei 15207,77 14697,08 - 3,36 Nakon što je prošloga tjedna dosegnuo rekordna 9.374 boda, Dow Jones indeks naglo se strmoglavio. Ovoga je tjedna izgubio oko 250 bodova, ili 2,7 posto. Ulagači su se, objašnjavaju analitičari, odlučili na dobitonosnu prodaju jer su procijenili da su, nakon nedavnog snažnog uzleta, cijene dionica neopravdano visoke. Tim više što su neke kompanije, kao što su Boeing i Sears, Roebeck & Co., upozorile kako će njihovi poslovni rezultati biti slabiji nego što se to planiralo. Osim njih, među najvećim su gubitnicama dionice naftnih kompanija, s obzirom da su cijene "crnog zlata" potonule na najniže razine u posljednjih 12 godina te da se uvelike špekulira o utjecaju povezivanja Exxona i Mobila na cjelokupni sektor. Inače, Exxon je za Mobil ponudio čak 80 milijardi dolara, pa će ovo preuzimanje, ako se ostvari, biti najveće u povijesti. Je li japansko gospodarstvo na dnu? I u Tokiju su cijene dionica osjetno pale. Nikkei indeks strmoglavio se više od 500 bodova, ili 3,3 posto. Ulagače je razočarao podatak kako je japansko gospodarstvo u tromjesečju od srpnja do rujna palo 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal, što na godišnjoj razini predstavlja pad od 2,6 posto. Inače, to je već četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo tone, što još nikada nije zabilježeno. Zbog toga se povela rasprava je li japansko gospodarstvo dotaknulo dno. Neki analitičari vjeruju da je najgore prošlo, dok drugi tvrde da predstoji daljnji pad. Snažan pad cijena dionica u SAD i Aziji natjerao je i europske ulagače na prodaju, stoga su naglo pale i cijene dionica u Frankfurtu i Londonu. DAX indeks strmoglavio se u proteklih tjedan dana više od pet posto, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 5.000 bodova. Londonski Footsie indeks izgubio je pak oko 260 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 26. studenoga 03. prosinca Promjena u % USD/DEM 1,7070 1,6650 - 2,47 USD/JPY 122,45 118,20 - 3,48 GBP/USD 1,6610 1,6700 + 0,54 Cijena zlata: USD/Unca 26. studenoga 03. prosinca Promjena u % 296,25 293,00 - 1,10 Tečaj američkog dolara ovoga je tjedna naglo pao. U odnosu na japansku valutu potonuo je čak 3,5 posto te pao na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana - 118 jena - dok je prema njemačkoj marci zaronio duboko ispod 1,67 maraka. Strmoglav pad dolara posljedica je ponajviše pada cijena dionica na Wall Streetu, ali i nagovještaja daljnje korekcije. Naime, osim Dow Jonesa, pao je i S&P 500 terminski indeks, što ukazuje da će i idućih dana, ili čak tjedana, cijene dionica padati. Nadalje, eroziju "zelenbaća" izazvali su svježi podaci koji nagovještavaju usporavanje gospodarskog rasta SAD. Naime, Nacionalna udruga menedžera nabave (NAPM) objavila je kako je njezin indeks proizvodne aktivnosti u studenome pao s listopadskih 48,3 na 46,8 bodova. To je, zaključuje NAPM, posljedica globalnih gospodarskih kriza. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20 - 27. studenoga ?98. Valutai jedinica Tečaj27. studenoga Tečaj04. prosinca Promjenau % DEM 100 373,6500 373,5800 - 0,02 USD 1 6,3670 6,2444 - 1,93 GBP 1 10,5381 10,4050 - 1,27 JPY 100 5,2064 5,2749 + 1,31 ATS 100 53,1076 53,0969 - 0,03 ITL 100 0,3774 0,3773 - 0,03 CHF 100 451,8486 457,7999 + 1,31 SIT 100 3,8822 3,8796 - 0,07 Posljednjih mjesec dana cijena se njemačke marke na tečajnici HNB uglavnom kreće iznad razine od 3,73 kune. Većina je ostalih valuta ovoga tjedna izgubila na vrijednosti. Slovenski tolar klizi već tri tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio oko 0,4 posto. Tečaj američkog dolara strmoglavio se samo u proteklih sedam dana čak 1,9 posto. Pratila ga je britanska funta s gubitkom od gotovo 1,3 posto. Istodobno su talijanska lira i austrijski šiling oslabili blagih 0,03 posto. Na vrijednosti su ovoga tjedna dobili samo japanski jen i švicarski franak - snažnih 1,3 posto. Aukcija deviza Hrvatska narodna banka prodala je u ponedjeljak 35,4 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,7229 kuna za jednu marku te 450 tisuća američkih dolara po cijeni od 6,3880 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Kako osigurati povećanje mirovina Konačni prijedlog zakona o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje u 1999. godini, kojim se utvrđuje jedinstvena stopa doprinosa od 21,5 posto, Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, uputila po hitnom postupku u saborsku proceduru. No, Vlada je pri tome najviše pozornosti posvetila mogućnostima povećanja mirovina u idućoj godini. Vlada je utvrdila i konačni prijedlog zakona o benificiranom radnom stažu u kojemu nije uvažila prijedlog iz saborske rasprave da novinari, kirurzi, pomorci, vozači teških kamiona i poštari dobiju benificirani radni staž, jer, kako je rečeno, ti prijedlozi nisu utemeljeni na stručnoj dokumentaciji. Raspravljajući o doprinosima za mirovinsko osiguranje, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara upozorio je da za zadržavanje postojeće razine prava iz mirovinskog osiguranja u sljedećoj godini treba povećati prihode fondova mirovinskog osiguranja. Na koji način to učiniti treba raspraviti među socijalnim partnerima i to mora biti zajednički interes, kazao je Škara. Vlada je suglasna da se mirovine povećaju, ali pitanje je na koji način osigurati sredstva za to povećanje, kazao je premijer Zlatko Mateša, izvijestivši da je direktor MIORH-a Damir Zorić Vladi uputio zahtjev za povećanjem doprinosa. Mateša je rekao da je Vlada "preplavljena dobronamjernim zahtjevima" te da je najlakše davati obećanja. Prava iz mirovinskog sustava veća su od sredstava koja se prikupe doprinosima, istaknuo je. Stoga uz predloženi zakon te konzultacije u okviru Gospodarsko socijalnog vijeća treba, kazao je, razmotriti pitanje kako osigurati potreban novac. Da li će se rasteretiti gospodarstvo, smanjivati ili povećavati doprinose, pitanja su na koja socijalni partneri trebaju dati odgovor, rekao je Mateša. Sredstva za mirovine, dodao je, mogu se riješiti samo ili povećanjem doprinosa, ili pak povećanjem poreza. Takvim se povećanjima, zbog trenutnog stanja u gospodarstvu, oštro suprostravlja ministar gospodarstva Nenad Porges. Uspotivivši se mijenjanju stopa doprinosa i poreza, Porges je kazao da za zadovoljenje prava, ako novca za to nema, treba redizajnirati prava, ali nikako dirati poreze. Zorić je podsjetio da 800.000 umirovljenika koji su mirovinu ostvarili po općim propisima tu mirovinu prima na osnovu stope doprinosa na i iz plaća zaposlenih od 21,5 posto. To, ustvrdio je, nije dovoljno za ukupnu isplatu mirovina. Da bi se u idućoj godini mirovine uvećale za 15,5 posto mirovinski fondovi trebali bi prikupiti dodatnih 2,2 milijarde kuna prihoda više nego li u ovoj godini. Za to bi se stopa doprinosa trebala povisiti za tri posto, istaknuo je, napominjući da za to ne postoji lako rješenje. S ove sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačni prijedlog zakona o najvišoj mirovini, koja bi u 1999. primjerice za 40 godina radnog staža iznosila 5.168 kuna što je za oko 25 posto više od sadašnje najviše mirovine. Utvrđeni su i konačni prijedlozi zakona o listi profesionalnih bolesti i o listi tjelesnih oštećenja. Utvrđenim izmjenama Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika, kako je rečeno, bitno će se popraviti njihov materijalni položaj. Do sada je podnijeto 14.500 zahtjeva, a 4.025 bivših političkih zatvorenika ostvaruju pravo na mirovinu. 8. Zastupnički dom: Zaključena rasprava o novom zakonu o bankama Konačni prijedlog zakona o bankama podržao je Klub HDZ-a, no niz su primjedbi na njega iznijeli predstavnici oporbenih klubova. Većina oporbenih stranaka kritizira žurbu u donošenju zakona, najavljuju da ga neće podržati u predloženom obliku, te poručuje da je iluzorno vjerovati da će se njime riješiti nagomilani problemi bankarstva. Predloženi zakon, koji je u trećem čitanju i na koji je podnijeto osamdesetak amandmana, raspravio je u četvrtak Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Novim se zakonom bankarski sustav želi postaviti na sigurne osnove. Njegov je cilj pojačati nadzor i kontrolu Hrvatske narodne banke nad poslovnim bankama, te joj omogućiti brzo i preventivno djelovanje u slučaju da pojedine banke zapadnu u teškoće. Time se želi zaštiti ulagače banke, njene komitente i dioničare, istaknuo je pomoćnik ministra financija Ivan Vrljić na početku sjednice. Povećanju kvalitete i sigurnosti bankarskog sustava, po Vrljiću trebali bi pridonijeti strože definiranje ulaska na bankovno tržište, definiranje unutarnje kontrole i revizije. Povećanjem iznosa temeljnog kapitala sa 3,6 milijuna kuna na 20 milijuna, te povećanjem iznosa za licence banaka za pojedine poslove (20, 40 i 60 milijuna kuna) želi se, kazao je Vrljić, okrupniti banke i štedionice. Nekoliko se zakonskih odredbi odnosi na preventivno djelovanje središnje banke u bankama u kojima se uoče problemi. Dva su takva nivoa djelovanja HNB-a, kazao je Vrljić. Prvi je mogućnost uvođenja povjerenika u banke čija je adekvatnost kapitala manja od tri četvrtine zakonom propisane minimalne adekvatnosti. Druga je mjera, kod banaka kod kojih gubici budu veći od jamstvenog kapitala, uvođenje prinudnog upravitelja, koji preuzima ovlasti uprave, nadzornog odbora i skupštine banke. Uvažavajući primjedbe iz drugog čitanja iz konačnog su teksta, rekao je Vrljić, izbačene odredbe da za poslovanje i rad banke svojom vlastitom imovinom odgovaraju članovi uprave i nadzornog odbora banke, kao i obveza banaka da u određenom roku iziđu na Zagrebačku burzu. Klub HSS-a predlaže odgodu donošenja zakona i traži, kazao je Marinko Filipović, da se prije toga dobiju izvješća o stanju u bankarstvu i o sanaciji banaka, te da se istodobno upute i izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Uzroke sadašnjeg stanja u bankarstvu Filipović vidi u ogromnom utjecaju politike na bankarstvo, u kadrovskoj politici banaka, te u menadžerskim kreditima i "pretvorbenim mućkama preko državnih banaka". I Mato Arlović (Klub SDP-a) smatra da je stanje u bankarstvu "samo posljedica onoga štu su Vlada i HNB svjesno dopustile - da se banke više bave poslovima pretvorbe nego bankarsko-financijskim poslovima". Ocjenjuje da predloženi zakon uvodi nove elemente etatizacije unutar bankovnog sustava, da je u izvjesnom smislu "elaborat privremenih mjera ili sanacioni zakon". U žurnom donošenju zakona, Hrvoje Kraljević (Klub HSLS-a) vidi pokušaj da se javnosti prikaže da su važeći zakoni o bankama, te o HNB-u loši i da je to glavni krivac katastrofalnog stanja u bankarstvu. To nije točno, jer su postojeći zakoni omogućavali HNB- u da djeluje samostalno i na vrijeme, tvrdi Kraljević. Klub IDS-a, ističe Damir Kajin, smatra da uloga HNB-a mora biti naglašenija, no, ne i regresivna. HNB ne treba arbitrirati u svakom pojedinom slučaju, "već pratiti one koji institutom povezanih osoba uništavaju banku za bankom, odnosno one koji su banke pretvorili u samoposluge tajkuna", kazao je. Izloženost banaka povezanim osobama, te "zagrljaj" poduzeća koji su i vlasnici banaka, i po riječima pomoćnika ministra financija Ivana Vrljića, razlog su što se bankarstvo našlo u ovakvoj situaciji. No, Vrljić ističe kako će se odredbama novog zakona o povezanim osobama i izloženosti ti problemi moći rješiti. Kao i većina navedenih klubova i Ante Tukić je u ime Kluba LS-a upozorio na prevelike ovlasti HNB-a, koje se, po njemu, svode na potpuno podržavljenje bankarskog sustava. Tukić kritizira sastav privremenog koordinacijskog odbora za banke, tvrdi da je to paradržavno tijelo koje bi imalo velike ovlasti, bilo iznad HNB-a, te pita gdje je tu Sabor. To tijelo, za Radimira Čačića (HNS), samo je još jedan dokaz da "u ovoj zemlji netko drugi, a ne guverner i HNB odlučuju o monetarnoj politici". Dok bude tako, neće biti pomaka, smatra Čačić. Predloženi je zakon za Klub HDZ-a na tragu transparentnosti poslovanja banaka, odgovornog ponašanja bankara i banaka, te afirmacije stručnosti. Potrebno je, istaknuo je Đuro Njavro, donijeti čim bolji zakonodavni okvir da se bankarstvo nastavi razvijati, da se sačuvaju štedni ulozi građana i njihovo povjerenje u banke. Mišljenja je da novoosnovane banke prvih godina ne bi trebale imati mogućnost prikupljanja štednih uloga, zauzima se za zaoštravanje revizije banaka, predlaže da se odluka o privremenom upravitelju donosi jednoglasno. U raspravi nisu izostale ni tvrdnje da je bankarstvo ključ za razvoj gospodarstva, te da se to ne može postići s kamatnim stopama od 17 do 20 posto. Kao mjere za poboljšanje stanja u banakarstvu, oporbeni su klubovi uz ostalo predložili osnivanje državne uvozno-izvozne banke, te preispitivanje odluke o obveznoj rezervi. 9. Statistika CIJENE NA MALO U STUDENOM PORASLE 0,2 POSTO - U studenom su u Hrvatskoj cijene na malo povećane 0,2 posto u usporedbi s listopadom, a u usporedbi sa studenim prošle godine porasle su 5,9 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Od početka godine do kraja studenoga cijene na malo prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,462 posto ili ukupno za jedanaest mjeseci ove godine 5,2 posto. Troškovi života, odnosno cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, u studenom su u odnosu na listopad porasle 0,5 posto. U usporedbi sa studenim prošle godine troškovi života povećani su 5,8 posto. U okviru troškova života cijene roba u studenom su, u odnosu na mjesec prije, više 0,6 posto, dok su cijene usluga niže 0,3 posto. Takvo kretanje troškova života u studenom u odnosu na listopad posljedica je porasta cijena odjeće i obuće za 1,2 posto, prehrane za 0,8 posto, proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 0,6 posto, duhana i pića 0,3 posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja za 0,2 posto, proizvoda i usluga za stanovanje za 0,1 posto. Istovremeno su cijene prometnih sredstava i usluga u prosjeku niže za 0,7 posto. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u studenome su u odnosu na listopad porasle 0,5 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine pale 2,4 posto. Porast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima najveći je, 18,2 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, a najveći je pad cijena, 11,9 posto, ostvaren u vađenju sirove nafte i zemnog plina. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su u prosjeku porasle 0,3 posto zbog porasta cijena pića za 0,7 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,4 posto (tekstilni proizvodi, proizvodi od kože, sredstva za kulturu, oprema stana), dok su cijene industrijskih prehrambenih proizvoda u prosjeku niže za 0,1 posto, dok su cijene duhana ostale na razini cijena iz listopada. RAST IZVOZA, PAD UVOZA - U Hrvatskoj je od siječnja do listopada ove godine uvezeno robe u vrijednosti 7,02 milijarde američkih dolara, 1,9 posto manje nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je robe za 3,81 milijardu dolara, 9,5 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 2,1 posto na 4,13 milijardi dolara, dok je izvoz uvećan 2,3 posto na 1,8 milijardi dolara. Najvažniji trgovinski partneri iz EU-a bili su Njemačka i Italija. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 1,32 milijarde dolara, četiri posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 642,2 milijuna dolara, 2,3 posto više. Iz Italije je uvezeno robe za 1,25 milijardi dolara, 7,9 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 668,9 milijuna dolara ili 0,2 posto manji. Makedononske robe je na hrvatsko tržište uvezeno za 49,1 milijun dolara, što je u odnosu na isto razdoblje lani 60 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini od 51,6 milijuna dolara, 12,9 posto manji. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 19 posto na 131,4 milijuna dolara, izvoz je porastao 0,6 posto na 543,2 milijuna dolara. Iz Slovenije je uvezeno 0,1 posto manje robe, tj. 617,2 milijuna dolara. Također, smanjena je i vrijednost izvezene robe na to tržište, za 17,1 posto na 360,6 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u ovih je deset mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 14,9 milijuna dolara, a izvezeno za 12,4 milijuna dolara. DEVIZNE PRIČUVE HNB-A U LISTOPADU 2,7 MLRD USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su u listopadu 2,697 milijardi američkih dolara, što je 60,4 milijuna dolara manje nego u mjesecu ranije i 169,8 milijuna dolara više nego u listopadu prošle godine, podaci su HNB-a. Od tog iznosa na specijalna prava vučenja odnosilo se 231,3 milijuna dolara, tri milijuna dolara više nego u prethodnom mjesecu, na valute i depozite 1,92 milijarde dolara ili 19 milijuna dolara manje, a na obveznice i zadužnice 545,9 milijuna dolara, tj. 44,4 milijuna dolara manje. Devizne pričuve poslovnih banaka u tom su mjesecu iznosile 1,91 milijardu dolara, što je bilo 481 milijun dolara manje nego mjesec ranije i 535 milijuna dolara manje nego u listopadu prošle godine. INOZEMNI DUG RH U KOLOVOZU 7,49 MLRD USD - Inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je u kolovozu ove godine otprilike 7,49 milijardi američkih dolara, što je 122,3 milijuna dolara više u odnosu na prijašnji mjesec, podaci su Hrvatske narodne banke. Od tog se iznosa na neevidentirane otplate glavnice odnosilo 599,9 milijuna dolara ili 44,7 milijuna dolara manje. Obveze po kratkoročnim kreditima, nakon što su od ožujka bilježile rast, također su se smanjile. U odnosu na srpanj iznos kratkoročnih kredita snizio se za 16,7 milijuna dolara na 627,4 milijuna dolara. Vrijednost srednjoročnih i dugoročnih kredita od početka godine neprekidno raste. U kolovozu je iznos tih kredita dosegnuo 6,86 milijardi dolara, što je 139 milijuna dolara više nego li u srpnju. Početkom godine te su obveze iznosile 6,13 milijardi dolara.