HRVATSKA 1998. - DRŽAVA "DINAMIČNA ŽIVLJENJA" PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA U HRVATSKOJ 1998.

tnost/kultura/zabava-Zanimljivosti !! HRVATSKA 1998. - DRŽAVA "DINAMIČNA ŽIVLJENJA" PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA U + HRVATSKOJ 1998. ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Reintegracija hrvatskoga Podunavlja, drugi posjet pape Ivana Pavla II. i uvođenje Poreza na dodanu vrijednost događaji su koji se po odjeku i značenju ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje mogu izdvojiti kao najvažniji u 1998. Potpisivanje Sporazuma o posebnim odnosima i Sporazuma o korištenju luke Ploče i prolasku kroz Neum između Hrvatske, Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine još je jedan takav vrlo važan događaj. Ekshumacije, identifikacije i pokopi civilnih i vojnih žrtava iz Domovinskoga rata te smrt ministra obrane Gojka Šuška snažno su potresli hrvatsku javnost. Uspješnim nastupom na Svjetskoj izložbi EXPO '98. u Lisabonu te predstavljanjem svoje kulturne politike u Vijeću Europe u Strasbourgu Hrvatska je pobudila veliko zanimanje hrvatske i međunarodne kulturne javnosti, a osvajanjem trećega mjesta na Svjetskome prvenstvu u Francuskoj hrvatski nogometni reprezentativci skrenuli su pozornost svjetske športske javnosti na Hrvatsku. Brojnost i šarolikost društveno-političkih, gospodarskih, crkvenih, kulturnih, športskih i ostalih događaja u Hrvatskoj 1998. pokazuju da je Hrvatska država "dinamična življenja"#L#. Uspješnim završetkom misije UNTAES-a (Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem) i svečanom primopredajom vlasti u Vukovaru 15. siječnja završio je proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja čime je Hrvatska zaokružila svoju teritorijalnu cjelovitost. "Vlakom mira" (Zagreb-Vukovar) Hrvatska je simbolično označila povratak i uspostavu hrvatskoga pravnog poretka na tom području. Papa Ivan Pavao II. doputovao je 2. listopada u drugi državni i pastoralni pohod Hrvatskoj pod geslom "Bit ćete mi svjedoci", tijekom kojega je u Hrvatskome marijanskom svetištu u Mariji Bistrici 3. listopada proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Papa je osim Zagreba posjetio i Split, na Žnjanu je predvodio euharistijsko slavlje a predvečer se u Solinu na Gospinu otoku susreo s mladima, vjeroučiteljima, nastavnicima i predstavnicima crkvenih pokreta. I tom ih je prigodom, kao i za svih svojih govora u Hrvatskoj, pozvao na istinsku pomirbu među svim etničkim, vjerskim i političkim skupinama te na demokratizaciju društva. Za posjeta su Hrvatska i Vatikan uglavili sporazum o gospodarskim odnosima koji je potpisan nekoliko dana nakon Papina odlaska, 9. listopada, a u prosincu su razmijenjeni ratificirani sporazumi o ekonomskim odnosima u Rimu, i koji zajedno s trima prijašnjima (1996.) zaokružuje konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj. Primjena Poreza na dodanu vrijednost (PDV) počela je 1. siječnja ove godine. Tim krupnim financijskim zahvatom, za koji su pripreme trajale više godina, dovršena je reforma hrvatskoga poreznog sustava koji je time usklađen i s međunarodnim standardima. Riječ je o jedinstvenoj poreznoj stopi od 22 posto. U 1998. održana je makroekeonomska stabilnost i stabilan tečaj nacionalne valute kune. Zadržan je i gospodarski rast na stopi od oko pet posto, i niska inflacija na oko tri posto. Ekshumacije, identifikacije i pokopi vojnih i civilnih žrtava iz Domovinskoga rata počeli su 28. travnja, a do prosinca je ekshumirano 1450 osoba iz 39 masovnih grobnica. Najviše je tijela ekshumirano iz masovne grobnice na vukovarskome Novom groblju. Tako je ove godine otkrivena sudbina još 440 osoba koje su se vodile kao zatočene ili nestale, pa se i broj traženih osoba smanjio na 1795. Ekshumacije, identifikacije i potraga za nestalima nastavljaju se. Republika Hrvatska, Federacija BiH i država Bosna i Hercegovina potpisale su 22. studenoga u Zagrebu Sporazum o posebnim odnosima i Sporazum o korištenju luke Ploče i prolasku kroz Neum. Prije toga čina održana je i prva sjednica Međudržavnoga vijeća za suradnju Hrvatske i BiH. Sporazumima se definira suradnja između država na svim područjima, od gospodarstva i trgovine do vojnih pitanja i unutarnjih poslova, ali se ispunjavaju i zahtjevi SAD-a i EU-a da Hrvatska jasnije podupre suverenost BiH. Hrvatska je, među ostalim, potpisivanjem tih sporazuma ostvarila i svoje strateške ciljeve: uz potporu Hrvatima u BiH zaštitila je svoj jug, a BiH je, posebno sporazumom o pločanskoj luci, omogućen gospodarski izlazak na more kao poticaj oporavku ratom uništena gospodarstva. U početku lipnja Hrvatska je prvi put kao samostalna država uspješno sudjelovala na Svjetskoj izložbi EXPO '98. u portugalskome glavnom gradu Lisabonu, posvećenoj odnosu čovjeka i mora. Za svoj nastup i predstavljanje svoje povijesti, kulturnih i prirodnih bogatstava u multimedijalnom paviljonu nazvanu "Hrvatski Jadran - more sačuvano za budućnost, Hrvatska - park prirode u srcu Europe" dobila je najviše ocjene i stručnjaka i brojnih posjetitelja. Uspješno međunarodno djelovanje potvrđeno je i predstavljanjem projekta hrvatske kulturne politike u Vijeću Europe u Strasbourgu sredinom travnja. Projekt je predstavljen hrvatskoj javnosti u početku prosinca u Trakošćanu, što je bitno za brži napredak hrvatske kulture. Hrvatski ministar obrane Gojko Šušak umro je 3. svibnja. Dužnost ministra obrane obnašao je od 1991., a bio je i jedan od najbližih Predsjednikovih suradnika. Na 4. općem saboru HDZ-a u veljači izabran je za potpredsjednika stranke. Pokopan je uz najviše državne i vojne počasti 7. svibnja na zagrebačkom groblju Mirogoju. Vladinom odlukom taj je dan proglašen Danom žalosti u Republici Hrvatskoj. Uspješni nastupi hrvatskih nogometnih reprezentativaca na Svjetskome prvenstvu u Francuskoj (od 10. lipnja do 12. srpnja) i osvojeno treće mjesto u konkurenciji 64 reprezentacija svijeta velik su uspjeh hrvatskoga športa. Nogometašima je priređen i veličanstven doček u Hrvatskoj, a Svjetsko prvenstvo u Francuskoj ostat će upamćeno i po "nezapamćenu" zanimanju za nogomet hrvatskih građana. PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA U HRVATSKOJ 1998. VLADA / SABOR Potkraj travnja Vlada je predložila a Hrvatski državni sabor prihvatio dokument o postupku za individualni povratak osoba koje su napustile Hrvatsku, a potkraj srpnja, u suradnji s međunarodnom zajednicom, i dokument Program povratka i zbrinjavnja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Vladinim odlukama osnovano je Povjerenstvo za potporu potrošača i Povjerenstvo za udruge. Na zadnjoj ovogodišnjoj sjednici prihvaćena je i radna verzija Strategije daljnjeg gospodarskog razvitka Hrvatske do 2005. te program za prevladavanje nelikvidnosti. Dvoje je ministara dalo ostavke (ministrica prosvjete Ljilja Vokić i ministar obrane Andrija Hebrang), a umjesto njih imenovani su Božidar Pugelnik i Pavao Miljavac. Imenovani su i novi ministri zdravstva (Željko Reiner nakon odlaska Andrije Hebranga na dužnost ministra obrane) i pravosuđa (Milan Ramljak nakon odlaska Miroslava Šeparovića na dužnost ravnatelja Hrvatske informativne službe). U početku studenoga Vlada je svečanom sjednicom, kojoj je predsjedao predsjednik RH dr. Franje Tuđman, obilježila treću obljetnicu svoga rada pod vodstvom predsjednika Zlatka Mateše. Tijekom 1998. Hrvatski državni sabor održao je 11 sjednica, utvrđeno je 290 točaka dnevnog reda, a donesena su 104 zakona i 34 odluke. Pod kraj prosinca Hrvatski državni sabor prihvatio je proračun hrvatske države za 1999. od 49 milijarda kuna. STRANKE Društveno-politički život u Hrvatskoj u 1998. obilježili su vrlo živi događaji na stranačkoj sceni - i u vladajućoj stranci HDZ-u, i u oporbenim strankama. Nakon razdvajanja dviju struja u HSLS-u pod kraj siječnja u Zagrebu je na osnivačkoj skupštini Liberalne stranke (LS) za predsjednika izabran Vlado Gotovac. U Zagrebu je 21. i 22. veljače održan 4. opći sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), na kojem je jednoglasno ponovno izabran predsjednik stranke dr. Franjo Tuđman i sedam potpredsjednika HDZ-a. Pod kraj kolovoza šest se oporbenih stranaka dogovorilo o zajedničkoj suradnji i djelovanju u "svim bitnim pitanjima nužnim za demokratsku preobrazbu Hrvatske". Potkraj studenoga 56 zastupnika Hrvatskoga državnog sabora iz "oporbene šestorice" (SDP, HSS, HSLS, LS, IDS i HNS) podnose ostavke na sve saborske dužnosti osim na zastupničke jer je HDZ odbio prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo je li bilo zlouporaba rada hrvatskih obavještajno-sigurnosnih služba. Mjesec dana poslije, potkraj prosinca, u Hrvatskome državnom saboru nastavljeni su razgovori HDZ-a i zastupnika "oporbene šestorice" kako bi uskladili stajališta o trima pitanjima: izbornom zakonodavstvu, radu sigurnosno-obavještajnih služba i Zakonu o službenoj uporabi manjinskih jezika i pisama. (Razgovori se nastavljaju.) U tijeku 1998. nekoliko se puta sastajala i "Porečka skupina" (LS, HNS, IDS), a sredinom listopada u Rijeci je utemeljen i Hrvatski regionalni blok sastavljen od šest hrvatskih regionalnih političkih stranaka (Dalmatinske akcije, Hrvatskoga dalmatinskog doma, Istarskoga demokratskog foruma, Primorsko-goranskoga saveza, Slavonsko-baranjske hrvatske stranke i Zagorske demokratske stranke). U listopadu su na sve stranačke i državničke dužnosti ostavke dali potpredsjednici HDZ-a Hrvoje Šarinić (ujedno i predstojnik Ureda predsjednika Republike), Andrija Hebrang (ujedno i ministar obrane, imenovan na tu dužnost nakon smrti Gojka Šuška u svibnju 1998.), i potpredsjednik Glavnoga odbora HDZ-a Franjo Gregurić (ujedno i posebni izaslanik za odnose s Federacijom BiH i BiH). Sredinom prosinca na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a izabrano je novo Glavno tajništvo te novi potpredsjednici stranke. Na Glavnoj izbornoj skupštini HSS-a za predsjednika je ponovno izabran Zlatko Tomčić. GOSPODARSTVO Osim uvođenja Poreza na dodanu vrijednost hrvatsko su gospodarstvo u 1998. obilježili stabilnost nacionalne valute kune i nastavak gopodarskoga rasta. Istodobno su se pojavile i teškoće u dijelu bankovnoga sustava, a nelikvidnost odnosno nenaplaćene tražbine su potkraj 1998., po podatcima ZAP-a, bile veće od 12,35 milijarda kuna (odnose se na više od 25.000 tvrtaka). U travnju Vlada, nakon otkrivanja brojnih nezakonitosti u poslovanju, donosi odluku o sanaciji Dubrovačke banke. Druga velika bankovna afera vezana je uz Glumina banku, a teškoće u poslovanju imalo je još nekoliko manjih banaka. Kao odgovor na teškoće u bankovnom sustavu donesen je Novi zakon o bankama (stupa na snagu 1. siječnja 1999.), koji bi trebao približiti hrvatske bankovne propise propisima Europske unije. Potkraj prosinca Savjet Hrvatske narodne banke donosi i Odluku o mjerama za usklađivanje banaka i štedionica s godinom 2000., kako bi se izbjegle teškoće u uporabi komunikacijsko-računalne opreme, programa i podataka na prijelazu u sljedeće stoljeće. Zagrebačka banka dobiva zajam Europske banke za obnovu i razvoj za stambeno kreditiranje građana, a pod kraj kolovoza otvaraju se "Prva stambena štedionica" Zagrebačke banke i "Wustenrot stambena štedionica" Bank Austria Creditanstalt Croatia. Potkraj godine objavljen je popis dobitnika povoljnih stambenih zajmova za mlade obitelji, poznatih kao "Njavrini krediti". To kreditiranje provodi Privredna banka Zagreb, koja je pod kraj ožujka dobila novu Upravu. Hrvatskoj su u 1998. odobrena i dva zajma Svjetske banke: za obnovu sustava zaštite od poplava u Podunavlju i zaštitu okoliša na kaštelanskom i trogirskom području. U vezi s tim su u početku veljače u Splitu Ugovor o zajmu za ostvarivanje integralnog projekta sanacije i zaštite Kaštelanskoga zaljeva potpisali HBOR i predstavnici gradova Splita, Kaštela, Solina i Trogira. U početku travnja u Dubrovniku su Ugovor o gradnji dionice autoceste Zagreb-Dubrovnik od Bregane do hrvatske granice s BiH potpisale hrvatska Vlada i američka tvrtka Bechtel. Radovi su počeli potkraj listopada. U listopadu je u Slavonskom Brodu potpisan Ugovor za izgradnju poddionice autoceste Zagreb-Lipovac (Oprisavci-Velika Kopanica), a u Rijeci dubrovačkoj položen je temeljni kamen za gradnju mosta "Dubrovnik". U svibnju je potpisan društveni ugovor o vlasničkim odnosima i načinu upravljanja u svim glavnim hrvatskim zračnim lukama, a u studenom i ugovori o iskorištavanju luka nautičkoga turizma. U početku lipnja u Hvaru je otvorena nova trajektna luka, a u početku srpnja Croatia Airlines uvodi let u Mostar. Potkraj listopada odlukom Vijeća za telekomunikacije drugi koncesionar mreže GSM u Hrvatskoj postao je konzorcij VIP-net Croatia. Sukladno razdvajanju javnog poduzeća HPT-a na dvije zasebne tvrtke - Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske pošte od 1. siječnja 1999. - potkraj godine imenovani su predsjednici uprava obaju poduzeća. U rujnu je završio drugi krug kuponske privatizacije, u kojem je kupone dobilo 230.000 stradalnika iz Domovinskoga rata. Ti su se kuponi mijenjali za dionice pojedinih poduzeća iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju ili dionice privatizacijsko- investicijskih fondova. Farmaceutska tvrtka "Pliva" uspješno je drugi puta ponudila svoje dionice na inozemnom i domaćem tržištu, što je po britanskom časopisu "Corporate Finance" proglašeno najboljom transakcijom i poslom oko prodaje dionica u 1998. s područja tržišta u nastajanju, odnosno zemalja srednje i istočne Europe, Azije i Latinske Amerike. Potkraj listopada u Dubrovniku je održana Međunarodna konferencija o privatizaciji u zemljama u tranziciji, a sredinom studenoga u Zagrebu Prvi gospodarski forum zemalja članica Srednjoeuropske inicijative. OBNOVA I POSLJEDICE RATA Sredinom listopada Hrvatska je međunarodnoj zajednici predstavila Plan obnove s glavnim ciljevima: obnova infrastrukture, kuća i stanova, javnih služba i gospodarstva, a posebno mjesto zauzima program obnove Vukovara. Program su poduprli i sudionici Konferencije o obnovi i razvoju, održane u početku prosinca u Zagrebu. Europsko je povjerenstvo za iduću godinu najavilo 15 milijuna ECU-a pomoći za obnovu i milijun ECU-a za razminiranje. Zbog teškoća i opsega razminiranja (po procjenama u Hrvatskoj je položeno oko milijun mina na šest tisuća četvornih kilometara) u početku travnja je osnovan Hrvatski centar za mine sa zadaćom da prikupi podatke, izvidi i označi minirana područja. Na zahtjev Europske unije sredinom studenog, misiju će razminiranja u Hrvatskoj voditi Zapadnoeuropska unija (WEU). Unatoč nedostatnoj inozemnoj novčanoj pomoći Hrvatska je i 1998. nastavila obnovu ratom razorenih područja i skrb za stradalnike Domovinskoga rata, za koje je do kraja godine ugovorena gradnja ili se gradi 3300 stanova na 120 lokacija. U Hrvatskoj je srušeno ili oštećeno 145.000 stambenih jedinica, a do sada je obnovljeno 78.000. Uz poratnu obnovu Hrvatska obnavlja područja stradala u potresima i požarima (Dubrovačko primorje) te infrastrukturu i prometnice u naseljima i gradovima. SINDIKATI U tijeku 1998. gotovo su svi sindikati u Hrvatskoj pojačali djelovanje - u međusobnoj suradnji, u suradnji s predstavnicima vlasti i poslodavaca te u organiziranju prosvjeda zbog gospodarskih i socijalnih prilika (primjene PDV-a, mirovina i plaća, nezaposlenosti, privatizacije poduzeća, loših uvjeta rada). Više puta prosvjedovali su željezničari, metalci, poštari, profesori, umirovljenici, naftaši i drugi. Najveći su prosvjedi bili početkom i potkraj godine, kad je u Zagrebu prosvjedovalo više tisuća ljudi. U siječnju je u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pod geslom "Skinite maske" nekoliko tisuća sindikalnih povjerenika pokušalo prosvjedovati na Markovu trgu, ali ih je policija spriječila. Potkraj veljače Udruga radničkih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata Hrvatske pokušale su održati prosvjed na Jelačićevu trgu, što im je bilo onemogućeno. U naguravanju okupljenih dvadesetak tisuća prosvjednika i policije lakše je ozlijeđeno nekoliko osoba na obje strane, a jedan policajac je zbog težih ozljeda završio u bolnici. Sredinom prosinca u Zagrebu je prosvjedovalo oko četiri tisuće metalaca. U prosincu je održan 3. Kongres Saveza samostalnih sinidkata Hrvatske na kojem je za predsjednika najveće hrvatske sindikalne središnjice ponovno izabran Davor Jurić. Sindikati su sklopili s Vladom nekoliko važnih sporazuma. Još krajem 1997. sklopljen je sporazum o plaćama javnih i državnih službenika, zahvaljujući kojem su u 1998. njihove plaće porasle ukupno 27 posto. Vlada je također javnim i državnim službenicima osigurala božićnicu u visini od 1000 kuna i poklon za djecu od 400 kuna. Potpisan je i sporazum o plaćama za 1999. godinu po kojem će plaće polovicom godine porasti pet posto, a krajem 1999. još 12 posto. Sklopljen je i sporazum po kojem će od 1999. neoporezivi dio plaće s 800 porasti na 1000 kuna, a zaposlenici s uzdržavanim članovima obitelji imati povoljnije odbitke. Rasterećenje plaća će po tome sporazumu iznositi između tri i 15 posto. Vlada i Savez samostalnih sindikata Hrvatske potpisali su u travnju sporazum kojim su plaće svih zaposlenika rasterećene od doprinosa za dječji dodatak i vodoprivrednog doprinosa, ukupno za oko tri posto. ZDRAVSTVO Teškoće u hrvatskome zdravstvu dosegnule su vrhunac potkraj studenoga zbog 3,071 milijarde kuna duga Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje dobavljačima i zdravstvenim ustanovama. Kako bi se izbjegla najavljena nestašica lijekova i medicinske opreme, pod kraj prosinca Vlada je prihvatila model kratkoročne sanacije tih dugova. Dio dugova dobavljačima podmiruju zdravstvene ustanove iz vlastitih izvora (dugove koji ne prelaze 30 dana), dugovi u rasponu od 30 do 90 dana bit će podmireni državnim mjenicama, a dugovi koji prelaze 90 dana bit će plaćeni u gotovini. POŽARI Ljetos je na hrvatskome Jadranu izbilo više od tisuću otvorenih požara, pri čemu je izgorjelo više od 35.000 hektara površine, a šteta nadmašuje 500 milijuna kuna. Najteže je bilo potkraj srpnja i u kolovozu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (na Pelješcu, Korčuli, Lastovu, Cavtatu). U gašenju je sudjelovalo oko 11.500 vatrogasaca, više od tri tisuće vatrogasnih vozila, helikopteri i "canadairi" iz Hrvatske, ali i inozemstva. U početku studenoga MUP RH i kanadska tvrtka "Bombardier" potpisuju ugovor o kupnji protupožarnoga zrakoplova "canadaira" CL 415 kako bi se Hrvatska što bolje opremila za zaštitu od požara. POLICIJA Hrvatska je policija bila vrlo uspješna u suzbijanju zlouporabe droge pa je u srpnju prekinula međunarodni krijumčarski lanac, zaplijenivši, u suradnji s policijama susjednih zemalja i Interpolom, 16,5 tona marihuane. U početku prosinca podignute su optužnice protiv sudionika "kokainske afere", umiješanih u dopremu pola tone kokaina koji je zaplijenjen u Rijeci u travnju i svibnju prošle godine, a zabilježeni su i drugi brojni, manji, uspjesi na tom području. Potkraj studenoga u Šibeniku je prekinut i najveći krijumčarski lanac u preprodaji oružja u Hrvatskoj, vrijedna milijun američkih dolara. Oružje je bilo namijenjeno Kosovu, a uhićeno je pet osoba. Ovu godinu obilježila je i serija ubojstava "navodnih šefova" skupina organizirana kriminala (Šakote, Tačija, Peraka, "kralja kocke" Bagarića), što je policija ocijenila kao posljedicu obračuna među njima. Većina tih ubojstava ostala je nerasvijetljena, a istrage još traju. Dogodilo se i više masovnih ubojstava, poput onoga u srpnju u Slavonskome Brodu, kada je ubijeno sedam, te u Požegi potkraj prosinca, kada je ubijeno pet osoba. Sredinom svibnja Hrvatska je u Cavtatu bila domaćin i 27. europskoj regionalnoj konferenciji Interpola, na kojoj se raspravljalo o oblicima suradnje u suzbijanju organiziranoga međunarodnog kriminala. Upornim i preventivnim kampanjama MUP-a u tijeku 1998. u Hrvatskoj je povećana sigurnost i smanjen broj poginulih u prometu. PRAVOSUĐE / IZRUČENJA Na zahtjev hrvatske države argentinske su vlasti sredinom lipnja izručile bivšega zapovjednika logora u Jasenovcu Dinka Šakića, optužena za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u II. svjetskom ratu (optužnicu je podignulo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 15. prosinca). U početku studenoga Hrvatskoj je izručena i njegova supruga Nada Šakić, optužena za sličan zločin. U studenomu je Hrvatskoj izručen Vinko Sindičić, osumnjičen za ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Brune Bušića 1978. u Parizu. CRKVA U tijeku cijele godine u Hrvatskoj i inozemstvu prigodnim su svečanostima, okruglim stolovima, izložbama i euharistijskim slavljima obilježavani lik i djelo kardinala Alojzija Stepinca (u veljači "Stepinčevo" u povodu smrti, u svibnju 100. obljetnica rođenja). U početku godine u Poreču je ustoličen novi biskup porečko-pulske biskupije Ivan Milovan, a sredinom ožujka i novi krčki biskup Valter Župan. U ožujku je Hrvatska biskupska konferencija otvorila u Zagrebu Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve. U Aljmašu je prvi put nakon 1991. održana središnja proslava blagdana Velike Gospe, a u Vukovaru proslava Božića. Potkraj godine su predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Bozanić i ministri obrane i unutarnjih poslova Miljavac i Penić potpisali Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u Hrvatskoj. KULTURA Trogirska povijesna jezgra i Eufrazijeva bazilka uvrštene su u UNESCO-ov Popis svjetske baštine te su u gradovima Trogiru (u svibnju) i Poreču (u rujnu) dodijeljene i UNESCO-ove Povelje. U svibnju je u Splitu otvorena novouređena Galerija Meštrović, a u Vukovaru Gradski muzej u obnovljenom dijelu dvorca Eltz. Bogatom sakralnom izložbom obilježena je 700. obljetnica šibenske biskupije, u prosincu 100. obljetnica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, a u tijeku cijele godine obilježavana je 500. obljetnica rođenja najpoznatijega hrvatskoga i europskoga renesansnog majstora minijature Julija Klovića. Novi postav dobio je Muzej grada Zagreba, a otvoren je i stalni postav Moderne galerije s oko 400 izložaka, slika, skulptura i grafika nastalih od 1850. do 1950. Pretisak Belostenčeva "Gazophylaciuma", sabrana djela A.B.Šimića i Slavka Mihalića te izdanje opsežna djela akademika Radoslava Katičića "Literarum studia - književnost i naobrazba ranog hrvatskog srednjovjekovlja" važniji su događaji u nakladničkoj djelatnosti. U tijeku 1998. priređene su brojne premijere u hrvatskim kazalištima, a veliko zanimanje izazvao je film Snježane Tribuson "Tri muškarca Melite Žganjer". U Hrvatskoj su i 1998. nastavljena glazbena gostovanja iz svijeta. Izraelska filharmonija nastupila je tri puta (u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku), a zapaženi su bili nastupi vodećeg svjetskog violončelista Mstislava Rostropoviča u Zagrebu te dubrovački nastup lorda Menuhina. ŠPORT U tijeku 1998. hrvatski su športaši nastavili nizati uspjehe. Na svjetskim i europskim prvenstvima i kup-natjecanjima, na Svjetskim igrama i Igrama mladeži Alpe-Jadran osvojeno je 150 medalja, od toga 37 zlatnih, 51 srebrna i 62 brončane. Mlađi športaši - kadeti i juniori - osvojili su 52 posto medalja, a seniori 48 posto. Treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu velik je uspjeh hrvatskoga nogometa, a hrvatski športaši postigli su uspjehe i u drugim ekipnim športovima. Odbojkašice Dubrovačke banke osvojile su naslov europkih klupskih prvakinja, četverac s kormilarom splitskog Gusara srebrno odličje na Svjetskom prvenstvu u veslanju, a rukometaši zagrebačkoga Badela 1862 bili su finalisti Europske lige prvaka. Uspješni su bili i pojedinačni nastupi. Hrvatski plivač Miloš Milošević postavio je novi svjetski rekord na Europskom plivačkom prvenstvu, Goran Ivanišević igrao je u finalu Grand Slam turnira u Wimbledonu, a Željko Mavrović je boksao za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Janica Kostelić proglašena je "skijaškim čudom iz Hrvatske" nakon trećega mjesta u slalomu za Svjetski kup. Nataša Vezmar postala je europska prvakinja u kategoriji iznad 72 kilograma na Europskom prvenstvu u taekwondou, boćar Bojan Novak osvojio je naslov svjetskog prvaka u klasičnoj disciplini, a Branka Pelegrin naslov svjetske prvakinje u samostrelu. Uspješan je bio i nastup hrvatskih stolnotenisača na Europskom prvenstvu, na kojem su pojedinačno srebro i srebro u paru osvojili Zoran Primorac i Tamara Boroš. U početku godine otvoren je hrvatski športsko-olimpijski centar na Bjelolasici, a počeo se preuređivati stadion u zagrebačkom Maksimiru. MEDIJI U početku siječnja odlukom Nadzornog odbora Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HMO) većinski vlasnik "Večernjega lista" postao je European Development Trust iz Zagreba, zastupajući Ermitage Trust Ltd. U početku travnja tiskan je prvi broj novoga dnevnika "Jutarnji list", a pod kraj prosinca i dnevnik "Zadarski list". U studenomu je izišao prvi broj časopisa za umjetnost "Cicero". Nove glavne urednike dobili su "Slobodna Dalmacija" i Hina, a Hrvatska radiotelevizija i novog ravnatelja i novu Upravu. Potkraj rujna novinari Informativnoga programa producentske kuće TV Mreže prestaju s radom zbog financijsko-tehničkih problema te kuće, a teškoće s emitiranjem imali su TV Moslavina i nekoliko radijskih postaja (Koprivnica, Sisak). Sredinom studenoga dio djelatnika zagrebačkog Radija 101 počinje štrajk, nezadovoljan radom Uprave i zbog neplaćenih honorara. Kraj studenoga i prosinac obilježile su "povijesne" naklade "Večernjega lista" (11. prosinca tiskano je 700.000 primjeraka), ali i povećanje naklade "Jutarnjega lista" zbog velikog ("nezapamćenog") zanimanja za nagradne igre koje su ponudila ta dva lista - "Spoji i pobijedi" u "Večernjaku" i "Zgoditak života" u "Jutarnjem listu". Zapaženo je bilo djelovanje Foruma 21. Potkraj studenoga zagrebačka tvrtka Europa Press Holding i medijska grupacija Westdeutsche Allgemaine Zeitung (WAZ)iz Essena sklopili su ugovor po kojem WAZ stječe 50-postotni udjel u Europa Press Holdingu. UMRLI Od osoba iz društveno-političkog i kulturnog života koje su umrle 1998. izdvajamo: u siječnju saborski zastupnik i zamjenik predsjednika HSS-a Josip Pankretić i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju znanstvenik hrvatskoga podrijetla Vladimir Prelog; u lipnju povjesničar umjetnosti akademik Kruno Prijatelj; u početku srpnja redatelj i animator Dušan Vukotić, jedini dobitnik Oscara u hrvatskoj kinematografiji (za animirani film "Surogat" 1961.); u rujnu književnik i akademik Petar Šegedin; u studenomu slikar Ferdinand Kulmer i umirovljeni pomoćni biskup zagrebački msgr. Đuro Kokša. OSTALO / ZANIMLJIVOSTI U početku veljače ustoličen je novi rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren. U istom mjesecu Hrvatska je od bavarske vlade dobila 24 dabra koji su pušteni u vodotoke šume Žutice pokraj Ivanić Grada. Potkraj ožujka i u početku travnja u BiH i Hrvatskoj SFOR je održao višednevnu vojnu vježbu "Dinamični odgovor '98". U Prvoj su privatnoj gimnaziji u Zagrebu potkraj lipnja uručene maturalne svjedodžbe, prvi put u povijesti hrvatskoga školstva. Potkraj kolovoza na zagrebačkome je Hipodromu sastav "The Rolling Stones" priredio koncert pred oko 80.000 ljudi. Ovogodišnji izbor za Miss Hrvatske, održan u listopadu, na kojem je pobijedila Lejla Šehović, pretvorio se u aferu kada je nekoliko dana nakon proglašenja pobjednice direktor izbora poništio tu pobjedu. U početku prosinca u Stockholmu su dodijeljene "alternativne Nobelove nagrade" hrvatskim državljankama Vesni Teršelič i Katarini Kruhonji. U prosincu je otvorena Ratna škola "Ban Josip Jelačić". Tatjana Miščančuk (Hina) tam do