CHRIS BENNETT IZ KRIZNE SKUPINE ++GLAS AMERIKE - VOA+27. XII. 1998.+BiH je u protekloj godini postala protektorat - kaže +Chris Bennett, bivši direktor Međunarodne krizne skupine o 1998. u +BiH +Prilog Ivice Puljića+"Za Bosnu i
Hercegovinu se najvažnije stvari ne događaju između dva +siječnja nego između dva prosinca. Tu mislim na međunarodne +konferencije o toj zemlji, na kojima se pregledava što je učinjeno i +odredjuje taktika i sredstva za sljedeću godinu. Tako je bilo +krajem 1997. na konferenciji u Bonnu, a i sada, krajem 1998., na +konferenciji u Madridu," kaže za Glas Amerike Chris Bennett, +donedavni direktor Međunarodne krizne skupine za jugoistočnu +Europu. Gospodin Bennet u 1998. izdvaja činjenicu da je međunarodni +posrednik za BiH Carlos Westendorp dobio mnogo veće ovlasti nego +što ih je imao, a to je vrlo vidljivo na projektima zastava, +registarskih pločica, putovnice, uklanjanja nekih radikalnih +političara te na jačanju pritisaka na nacionalističke struje u +cijeloj zemlji, što potvrđuje uhićenje Radislava Krstića, do+sada najkrupnijeg uhićenika u Haagu. Chris Bennett izdvaja dolazak +Milorada Dodika na mjesto premijera u republici srpskoj. "Međutim,
GLAS AMERIKE - VOA
27. XII. 1998.
BiH je u protekloj godini postala protektorat - kaže
Chris Bennett, bivši direktor Međunarodne krizne skupine o 1998. u
BiH
Prilog Ivice Puljića
"Za Bosnu i Hercegovinu se najvažnije stvari ne događaju između dva
siječnja nego između dva prosinca. Tu mislim na međunarodne
konferencije o toj zemlji, na kojima se pregledava što je učinjeno i
odredjuje taktika i sredstva za sljedeću godinu. Tako je bilo
krajem 1997. na konferenciji u Bonnu, a i sada, krajem 1998., na
konferenciji u Madridu," kaže za Glas Amerike Chris Bennett,
donedavni direktor Međunarodne krizne skupine za jugoistočnu
Europu. Gospodin Bennet u 1998. izdvaja činjenicu da je međunarodni
posrednik za BiH Carlos Westendorp dobio mnogo veće ovlasti nego
što ih je imao, a to je vrlo vidljivo na projektima zastava,
registarskih pločica, putovnice, uklanjanja nekih radikalnih
političara te na jačanju pritisaka na nacionalističke struje u
cijeloj zemlji, što potvrđuje uhićenje Radislava Krstića, do
sada najkrupnijeg uhićenika u Haagu. Chris Bennett izdvaja dolazak
Milorada Dodika na mjesto premijera u republici srpskoj. "Međutim,
to je značajan potez koji je više obećavao nego što je dao" kaže naš
sugovornik koji posebno naglašava, kao značajan događaj u BiH
1998.. održavanje izbora i, kako kaže, pojavu međunarodnog
protektorata: "Izbori su bili za međunarodnu zajednicu jedno
veliko razočaranje, budući da su mnogi očekivali da će doći do
velike promjene, a do nje nije došlo. Najzanimljivija stvar je,
ipak, razvoj protektorata u BiH, nakon što je vidljivo da visoki
predstavnik obavlja sve više dužnosti koje treba obavljati vlast
BiH. Cilj međunarodne zajednice je pronaći rješenje koje pruža
međunarodnoj zajednici mogućnost što bržeg napuštanja Bosne i
Hercegovine."
Hoće li gospodarstvo BiH prestati funkcionirati na
"srednjovjekovni način"? "Čitav gospodarski sustav treba
mijenjati i to je posao kojeg trebaju odraditi domaće vlasti, jer je
sadašnji sustav, u stvari, ostavština komunizma. Tako Zavod za
platni promet nadzire cijelo gospodarstvo i time ne daje nikakvu
mogućnost privatnom sektoru,". Na tvrdnju da je Robert Gelbard,
posebni američki izaslanik za provođenje Daytonskog sporazuma
kazao da se u BiH posluje na srednjovjekovni način i da će
međunarodna zajednica sve više smanjivati financijsku pomoć BiH,
istodobno tražeći okretanje zemlje prema tržišnom gospodarstvu,
gospodin Bennett kaže: "Gelbard ima pravo kad govori o gospodarstvu
u BiH. Političke vlasti mogu nadzirati cijelo gospodarstvo, a to je
jako opasno. Toga nema u zapadnim državama. Nikada nije nijedna
zemlja dobila toliko financijske pomoći u tako kratkom vremenu."
BiH je dobila mnogo veću financijsku pomoć u odnosu na broj
stanovnika nego zapadnoeuropske zemlje nakon Drugog svjetskog
rata. Međutim, gospodarstva tih zemalja imala su zdrave temelje pa
ih je lakše bilo obnoviti. U BiH je to teško, jer su ostali
gospodarski odnosi iz komunističkog doba. Tako je gospodarski
sustav ostao nezdrav i on vapi za reformama. Ukoliko se ne provedu
te reforme, ova država će morati živjeti od međunarodne pomoći ili
neće imati nikakvu budućnost", kaže Chris Bennett, svjestan
postojanja korupcije i organiziranog kriminala u Bosni i
Hercegovini: "Jedna je stvar važna, kada su gospodarstvo i politika
u pitanju, a to je transparentnost, otvorenost. Korupcija u
vladajućim krugovima je svugdje problem, to je problem i u Velikoj
Britaniji iz koje ja dolazim. Međutim, ja sam jako sumnjičav
ukoliko ne vidim da je u BiH sve otvoreno, pošteno i transparentno,
a ništa nije u Bosni transparentno. Opasnost za korupciju je veća
ovdje nego u bilo kojoj drugog zemlji. Problem je više u sustavu
nego u pojedincima. Uvijek ima loših pojedinaca, ali moramo graditi
sustave koji će nas braniti od tih pojedinaca. Problem BiH je to što
čitav sustav nije zdrav. Nadam se da će, nakon madridske
konferencije, vidjeti mnogo gospodarskih reforma, prije svega
ukidanje Zavoda za platni promet koji imaju i Bošnjaci i Srbi i
Hrvati. U stvari, prvo se moraju poduzeti političke reforme, jer
sve je stvar političkoga nadzora. Tko god su ljudi koji su na
političkim položajima, oni mogu krasti od svojih vlastitih ljudi i
svoje vlastite zemlje," kazao je za Glas Amerike Chris Bennett,
koji odlazi na novi posao u Bruxelles, gdje će pratiti zbivanja u
tom dijelu kontinenta. Chris Bennett je u Sarajevu proveo dvije i
pol godine i smatraju ga jedim od najboljih svjetskih poznavatelja
prilika u zemljama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije.
(VOA)