BBC 15. XII.PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 15. XII. 1998. Pregled tiska Na naslovnim stranicama gotovo svih jutrošnjih izdanja britanskih dnevnih listova velikog formata može se vidjeti fotografija američkoga predsjednika Billa Clintona i palestinskog čelnika Jasera Arafata, snimljena prilikom Clintonova posjeta Gazi. Američki predsjednik, pišu listovi, nalazi se u posjetu Srednjem istoku kako bi pomaknuo prema naprijed posustali mirovni proces, ali 'The Independent' primjećuje da je on, obraćajući se jučer palestinskom parlamentu u Gazi, zapravo priznao Palestincima pravo na neovisnu državu. A oni su zauzvrat poništili članak palestinske povelje koji zagovara rušenje Izraela. 'The Independent' tom događaju posvećuje jedan od svojih uvodnika u čijem naslovu kaže kako Izrael, nakon jučerašnjeg glasovanja, mora pomoći palestinskom čelniku da donese mir. Uvodničar, naime, kaže kako izraelski premijer Benjamin Netanyahu ima pravo kad ustraje na tome da palestinske vlasti moraju učiniti sve što mogu kako bi iskorijenile terorizam, ali upozorava da bi odveć veliki pritisak mogao samo oslabiti položaj Jasera Arafata i njegovu sposobnost da učini ono što je potrebno. Tom povijesnom događaju jedan od svojih uvodnika danas posvećuje i 'The Times' osvrćući se posebno na ulogu Sjedinjenih Država i predsjednika Clintona u mirovnom procesu. Gospodin Clinton, upozorava uvodničar, može biti zadovoljan onim što se jučer dogodilo, ali riječ je tek o početku dugog puta do konačnog rješenja, a na tom će putu posredovanje Sjedinjenih Država i njegov osobni angažman biti prijeko potrebni. Predsjednik Clinton nema previše izgleda da na unutrašnjem planu do kraja svog mandata progura još mnogo zakona, pa bi zato srednjoistočnom mirovnom procesu trebao posvetiti sve svoje vrijeme i svoju neupitnu energiju, zaključuje uvodničar 'The Timesa'. Od nekoliko tema u kojima jutrošnji britanski tisak obrađuje zbivanja s prostora bivše Jugoslavije, za ovaj smo pregled odabrali tekst iz 'The Guardiana', u kojemu se pod naslovom 'Multietnička Bosna i dalje je san', obilježava današnji početak godišnje konferencije 50 zemalja donatora u Madridu. Na tom će sastanku, piše Chris Bird iz Sarajeva, članovi tzv. vijeća za primjenu sporazuma, postaviti pitanje hoće li međunarodnoj zajednici ikada poći za rukom obnoviti multietničku Bosnu, ili će od tog cilja na kraju odustati. Naime, unatoč tome što se, kako se procjenjuje, za funkcioniranje i obnovu Bosne u tu zemlju od 4 milijuna stanovnika godišnje ubrizga skoro devet milijardi dolara, svaka od tri strane - Bošnjaci, Hrvati i Srbi - radi na učvršćivanju svojega entiteta i djeluje protiv reintegracije zemlje. Na prvi pogled, piše dalje 'The Guardian', napori koje međunarodna zajednica ulaže uz potporu 35 tisuća vojnika SFOR-a ne bi li Bošnjake, Hrvate i Srbe prisilila da žive zajedno, daju plodove. Na automobilima su registarske oznake bez nacionalnih obilježja, a zemlja je dobila novu valutu, konvertibilnu marku. No, dok međunarodni upravitelj Bosne i Hercegovine Carlos Westendorp i drugi dužnosnici bez prestanka ponavljaju priče o multietničkoj Bosni, međunarodno osoblje na nižim položajima u očaju lomi ruke, piše 'The Guardian' i podsjeća da su na prošlogodišnjem sastanku vijeća za primjenu sporazuma u Bonnu Westendorpu dane široke ovlasti za provođenje zakona koji nisu prihvatljivi za sva nacionalistička vrhovništva u zemlji. Kad na taj način nije postignut sporazum o zastavi, nju je kreirao sam Westendorp, ali se ona sada uglavnom vijori samo u bošnjačkom Sarajevu. U glavnom gradu srpskog entiteta, Banjoj Luci, vijori se srpska zastava, dok bosanski Hrvati koriste zastavu Hrvatske. Zapadni dužnosnici strahuju da se Bosna cijepa ne na dva, već na tri dijela, čitamo dalje u 'The Guardianu', koji navodi riječi jednog zapadnog diplomata u Sarajevu koji kaže da u Bosni nema ni traga od povratka nekadašnjeg multietničkog karaktera zemlje. Kao dokaz za to on koristi predratni i sadašnji zemljovid Bosne i Hercegovine. Na prvom, iz 1991. godine, zemlja nalikuje na kolaž nacionalnih zajednica, dok su na onom iz 1996. godine uočljive tri široke jednobojne trake. Crvena za srpski entitet na sjeveru i istoku, zelena za Bošnjake u središnjim dijelovima zemlje i nova, plava, na jugozapadu, kojom je označen entitet koji je po svemu osim po imenu hrvatski, zaključuje Chris Bird svoje izvješće u današnjem 'The Guardianu'. (BBC)