FINANCIJSKI BILTEN 263

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXIII. 19 - 26. studenoga 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O porezima, zakonu o bankama,... 8. Skupština HGK: Nelikvidnost je političko pitanje 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 19. XI. 36.000.000 29.792.720 15,68 % 97.022.000 20. XI. 50.000.000 40.600.000 15,49 % 107.148.000 21. XI. - - 10,00 % 52.724.000 23. XI. 40.000.000 34.000.000 15,25 % 117.269.000 24. XI. 53.000.000 30.420.000 14,98 % 192.734.000 25. XI. 60.000.000 40.100.000 14,45 % 141.943.000 26. XI. 29.000.000 18.500.000 17,86 % - Dnevni prosjek 44.666.000 32.235.000 15,61 % 118.140.000 Nastavlja se razdoblje zadovoljavajuće likvidnosti banaka. Stoga se noćna potražnja pokriva bez ikakvih poteškoća, a porasla je i ponuda u dnevnom kreditiranju, što je izazvalo blagi pad cijene novca. Ukupan saldo na računima "pozitivaca" ovih se dana kreće u prosjeku oko 600 milijuna kuna. Manjak 10 do 12 "negativaca" oscilira pak u rasponu od 230 do 260 milijuna kuna, od čega se većina odnosi na kvartet kronično nelikvidnih banaka. Kako bilo, noćna se potražnja pokriva bez poteškoća, a manje je napetosti i u dnevnom kreditiranju, s obzirom da je posljednjih dana ponuda novca vrlo visoka. Dio je ponude, zbog selektivne politike kreditora, početkom tjedna ostajao čak i neplasiran. Zahvaljujući dobroj likvidnosti, cijena je novca pala. Tako se kamata na opozivne kredite kreće od 13 do 15 posto, dok se na rokove od 30 do 60 dana sredstva plasiraju po cijeni od 18 do 20 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 110,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 7,5 milijuna kuna. Od 25. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,009 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Hrvatsko je tržište oživjelo. Na Zagrebačkoj je burzi i ovoga tjedna ostvaren vrlo visok promet - 7,0 milijuna kuna. Kako su, pritom, cijene većine dionica snažno porasle, CROBEX indeks skočio je više od 80 bodova, ili 13 posto, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu još od 12. kolovoza - 699 bodova. Tako snažan skok indeksa ponajviše se zahvaljuje vrtoglavom rastu cijena Plive i Zagrebačke banke O serije. Dionica Plive poskupila je 56 kuna, ili gotovo 13 posto, dok je cijena Zabe skočila oko 10 posto, ili 84 kune. Pritom se cijena Zabe, prvi puta od srpnja, probila u područje iznad 900 kuna. U jednom se pak trenutku cijena Plive, prvi puta nakon četiri mjeseca, probila iznad 500 kuna. No, kasnije je, ipak, potonula ispod te razine. Vrtoglavo je, 40 kuna, porasla i cijena Podravke, pa se, nakon više od mjesec dana, probila iznad 100 kuna. Snažan skok tih triju dionica izazvao je i rast cijena većine ostalih dionica. Tako je Karlovačka pivovara poskupila 10, Kraš sedam, Plava laguna pet, a Riviera jednu kunu. Na kratkoj listi gubitnica ovoga je tjedna vodeće mjesto zauzela dionica Dalmatinske banke. Zbog poteškoća banke s njezinim komintentima, cijena te dionice pala je 15 kuna, pa je zaronila duboko ispod razine od 100 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 24 - 26. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 50 110 85 108.970 Pliva PLI-AA 485 515 490 3.368.949 Varaždinska banka 79 81 80 159.824 Zagrebačka banka O 896 960 944 1.217.045 Atlantska plovidba 65 70 65 16.515 Karlovačka pivovara 330 330 330 19.800 Kraš KRAS-A 78 82 82 88.754 Plava laguna 256 345 265 173.725 Podravka PODR-A 98 120 115 1.653.441 Riviera RIVP-A 39 40 40 2.410 Sunčani Hvar 16 16 16 320 Varteks VART-1 20 20 20 700 Zagrebačka banka 3E 400 410 400 203.720 7.014.174 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Premda je aktivno bilo samo osam dionica, na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet veći od dva milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Robno-transportnog centra iz Varaždina, kojima je ostvaren promet od oko 1,3 milijuna kuna. Visok promet, gotovo 350 tisuća kuna, ostvaren je i dionicama Podravke. Cijena im je, pritom, skočila vrtoglavih 37 posto, pa se, nakon duljeg vremena, probila iznad razine od 100 kuna. Dionica Plave lagune poskupila je pak devet kuna, a slijedio ju je Istraturist s dobitkom od šest kuna. Na vrijednosti je dobio i Kraš - dvije kune - dok se na kratkoj listi gubitnica našla samo jedna dionica - Tesle-Ericssona. Cijena joj je pala 21 kunu, ili gotovo 13 posto. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, a posebice Podravke, VIN indeks skočio je u proteklih tjedan dana 12 bodova, ili 3,85 posto, na 323 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23 - 26. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 65 65 65 5.590 Bjelovarska banka 2.800 2.800 2.800 53.200 Istarturist 29 29 29 145 Kraš KRAS 81 81 81 10.773 Plava laguna PLAG 270 300 270 12.375 Podravka 92 118 117 347.622 Robno-transp. centar 634 634 634 1.293.994 Tesla-Ericsson TESLA 143 180 143 284.390 2.008.089 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 19. studenoga 26. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4795,69 5051,63 + 5,33 London/FTSE-100 5606,20 5827,90 + 3,95 New York/DJIA 9041,11 9314,28 + 3,02 Tokyo/Nikkei 14354,46 15207,77 + 5,94 Na Wall Streetu je početkom tjedna vladala prava euforija. Dow Jones indeks dosegnuo je najvišu razinu u povijesti - 9.374 boda. Spektakularni rast izazvao je nadu da bi do kraja godine Dow mogao srušiti i granicu od 10.000 bodova. Jer, ne tako davno, 31. kolovoza, Dow je pao na najnižu ovogodišnju razinu - 7.500 bodova - a potom je, u nepuna tri mjeseca, skočio više od 1.800 bodova. Mnogi su ulagači u kolovozu i rujnu panično prodavali dionice očekujući globalnu recesiju. No, ona se nije desila i sada se svi vraćaju na Tržište, objašnjavaju brokeri. Zahvaljujući tomu, može se očekivati daljnji rast cijena, kažu analitičari. Tim više što je gospodarstvo u vrlo dobroj formi. Primjerice, ovoga je tjedna objavljeno kako je u trećem tromjesečju brutto domaći proizvod (GDP) SAD-a porastao čak 3,9, a ne kako je prvotno objavljeno 3,3 posto. Pored toga, inflacija je čvrsto "na uzdama", a u studenome je, nakon četiri mjeseca pada, poraslo i povjerenje u gospodarstvo. Riječju, nema baš nikakvih naznaka utjecaja globalnih kriza na SAD. Val preuzimanja Rekord na Wall Streetu i nada u smanjenje kamata u Njemačkoj izazvali su početkom tjedna na Frankfurtskoj burzi pravu kupovnu groznicu. Zbog toga se DAX indeks, po prvi puta od početka rujna, probio iznad razine od 5.100 bodova. Burzu čvrsto podržavaju špekulacije kako bi Bundesbanka, zahvaljujući niskoj inflaciji u Njemačkoj, ali i usporavanju gospodarskog rasta u Europi, već u prosincu mogla smanjiti kamatne stope. Pored toga, pozitivno na Burzu djeluju vijesti o povezivanjima. Primjerice, ovoga je tjedna objavljeno kako će Deutsche Bank za 9,2 milijarde dolara preuzeti američki Bankers Trust. Proširile su se i glasine kako se i Dresdner Bank sprema na veliko preuzimanje. Nadalje, njemačka farmaceutska tvrtka Hoechst namjerava se u nekim strateškim područjima povezati s francuskom Rhone-Poulenc... A ulagači nagrađuju nastojanje kompanija da zauzmu čvršće pozicije u sve konkurentnijem svjetskom gospodarstvu, kažu analitičari. Dobro raspoloženje vladalo je ovoga tjedna i u Londonu. Footsie indeks osvojio je oko 220 bodova, ili gotovo 4,0 posto. Zahvaljujući rekordu Dow Jonesa, i na Tokijskoj su burzi cijene dionica snažno porasle. Nikkei indeks osovojio je u proteklih tjedan dana oko 850 bodova, pa se, nakon tri mjeseca, probio iznad razine od 15 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 19. studenoga 26. studenoga Promjena u % USD/DEM 1,6740 1,7070 + 1,97 USD/JPY 120,50 122,45 + 1,61 GBP/USD 1,6680 1,6610 - 0,42 Cijena zlata: USD/Unca 19. studenoga 26. studenoga Promjena u % 297,80 296,25 - 0,53 Tečaj američkog dolara probio se ovoga tjedna, po prvi puta nakon dva i pol mjeseca, iznad razine od 1,70 njemačkih maraka. Uspon "zelenbaća" ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica na Wall Streetu. Mnogi ulagači kupuju dolare kako bi se domogli američkih dionica. Ako se, dakle, nastavi rast Dow Jones indeksa, nastavit će se i jačanje dolara. Uspon dolara zahvaljuje se i sve čvršćem uvjerenju kako će, nakon drastičnog smanjenja kamata posljednjih mjeseci, američko gospodarstvo u idućem razdoblju rasti brže od europskih. Tako, primjerice, Robert Parry, predsjednik Fedove banke u San Francisku, smatra da će brutto domaći proizvod (GDP) SAD-a iduće godine porasti oko 2,0 posto. No rast bi, zahvaljujujući rezu kamata, nižem tečaju dolara i usponu cijena dionica, mogao biti i snažniji, izjavio je Parry. Neprivlačni papiri japanske vlade Tečaj dolara snažno je porastao i u odnosu na japansku valutu, pa je skočio duboko u područje iznad 122 jena. Slabljenje jena posljedica je vijesti kako je japanska vlada odbacila mogućnost smanjenja poreza na promet. Naime, prošloga su se tjedna proširile špekulacije kako se razmatra smanjenje tog, 5,0-postotnog poreza u cilju poticanja potrošnje stanovništva. No, od toga, čini se, neće biti ništa. Nadalje, na jen je negativno utjecao i snažan pad cijena obveznica japanske vlade izazvan slabim odazivom na posljednju aukciju tih obveznica. Ulagači su, kažu analitičari, sve zabrinutiji pogoršanjem fiskalne pozicije Japana jer, neke banke i fondovi najavljuju smanjenje investicija u japanske obveznice. Situacija zasad nije dramatična, kažu analitičari, no ako se poveća odbojnost ulagača prema papirima japanske vlade, doći će u pitanje financiranje najavljenog paketa gospodarskih mjera, vrijednog čak 24 trilijuna jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20 - 27. studenoga ?98. Valutai jedinica Tečaj20. studenoga Tečaj27. studenoga Promjenau % DEM 100 373,5300 373,6500 + 0,03 USD 1 6,2533 6,3670 + 1,81 GBP 1 10,4342 10,5381 + 0,99 JPY 100 5,2593 5,2064 - 1,01 ATS 100 53,0921 53,1076 + 0,03 ITL 100 0,3773 0,3774 + 0,02 CHF 100 454,8161 451,8486 - 0,66 SIT 100 3,8825 3,8822 - 0,01 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala iznad razine od 3,73 kune. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Najviše je, više od 1,8 posto, skočio tečaj američkog dolara, a slijedila ga je britanska funta s dobitkom od gotovo jedan posto. Time je svoj uspon u protekla tri tjedna povećala na čak 2,50 posto. U posljednja dva tjedna austrijski je pak šiling ojačao gotovo 0,20, a talijanska lira oko 0,10 posto. S druge strane, tečaj japanskoga jena strmoglavio se u proteklih tjedan dana više od jedan posto. Snažno je, više od 0,6 posto, potonuo i švicarski franak, dok je cijena slovenskoga tolara ostala praktično nepromijenjena. 7. Vlada RH: O porezima, zakonu o bankama,... Povećanje neoporezivog iznosa poreza na dohodak sa 800 na 1.000 kuna, te progresivne olakšice za obitelji s više djece u idućoj će godini dovesti do posrednog, selektivnog povećanja plaća brojnim kategorijama stanovništva. To je istaknuto u četvrtak na sjednici Vlade koja je Saboru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak. Taj je prijedlog kao i izmjene Zakona o PDV-u, kojima se produžava obračunsko razdoblje sa 15 na 30 dana, te povećava cenzus za ulazak u sustav PDV-a sa 50.000 na 75.000 kuna, Vlada Saboru uputila u hitnu proceduru. U treće je čitanje pak upućen prijedlog zakona o bankama. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak u državni će se proračun, po toj osnovi, prikupiti 1,5 milijardi kuna manje nego ove. Po izmjenama, odbici bi za prvo dijete iznosili 500 kuna, za drugo 700, za treće 1.000, a progresivno bi se povećavalo za svako iduće dijete. Obitelji s četvero, petero djece ne bi platili ni kunu poreza na dohodak, uvjeren je ministar financija Borislav Škegro. Izmjenama se povećava i neoporezivi iznos mirovina, sa 2.000 na 2.500 kuna, a Škegro najavljuje da će Vlada amandmanom predložiti da se samostalnim djelatnostima kao rashod priznaju kamate na kredite vezane za nabavu osnovnih sredstava. Ministar financija pretpostavlja da je to zadnja izmjena Zakona o porezu na dohodak, temeljem kojeg se u proračun posljednjih godina prikuplja oko 4 milijarde kuna. Fronta, poručio je, nije više na porezu na dohodak, već na doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Buduća reforma fiskalnog sustava ubuduće će se morati odvijati kroz te doprinose, istaknuo je Škegro. Uz već navedene izmjene Zakona o PDV-u, sukladno praksi Europske unije, poreza se oslobađaju određene usluge domaćih poduzeća koje ona obavljaju za strana poduzeća u svezi međunarodnog pomorskog, zračnog i riječnog prijevoza, te usluge biokemijskih medicinskih laboratorija. Novim zakonom o bankama, uz ostalo, se Hrvatskoj narodnoj banci omogućuje brzo i preventivno djelovanje u slučaju da pojedine banke zapadnu u teškoće. Prihvaćena je većina primjedbi iz saborske rasprave, a iz teksta su izbačene odredbe da članovi uprava i nadzornih odbora i svojom imovinom odgovaraju za poslovanje banke, kao i obveza banaka da u određenom roku iziđu na Zagrebačku burzu. Vlada je u drugo čitanje uputila izmjene Zakona o Hrvatskim željeznicama, kojima je za modernizaciju dala i državno jamstvo na inozemno zaduženje u iznosu 60 milijuna njemačkih maraka. No, to je bila i prigoda da premijer Zlatko Mateša podsjeti da Vlada transferima iz proračuna podržava restrukturiranje i modernizaciju HŽ-a. To je više od godišnjih iznosa za dječji doplatak, zdravstvo, poljoprivredu, tri do četiri puta veći nego davanja za ministarstva gospodarstva, vanjskih poslova. Vlada će ustrajati na provedbi navedenih programa, jer samo time može doći do povećanja prometa i učinkovitosti HŽ-a, poručio je Mateša. Dodao je da odgovornost za to moraju snositi svi, ne samo Vlada, nego i uprava i zaposlenici. "Svaki nas štrajk udaljava od restrukturiranja, modernizacije, povećanja prometa, posla na kojem će Vlada ustrajati", kazao je. Vlada je utvrdila i program uređenja tržišta šećera u Hrvatskoj 1998./99. kojim se ukupna proizvođačka kvota od 146.000 tona raspodjeljuje na tri šećerane - osječku sa 56.000 tona, te sa po 45.000 tona na virovitičku i županjsku. Po riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikovića, utvrđena je i zajamčena cijena od 4 kune po kilogramu i to za 40.000 tona šećera koje će preuzeti robne zalihe. Vlada je utvrdila i prijedlog zakona o duhanu, te utvrdila mjere sanacije poduzeća TOP Kerestinec i Tvornice alata TANG iz Nove Gradiške. 8. Skupština HGK: Nelikvidnost je političko pitanje Skupština Hrvatske gospodarske komore uputit će apel Vladi RH za ozbiljnu raspravu o državnom proračunu, rješavanje pitanja nelikvidnosti i razvojnog pitanja izvoza, rekao je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević na sjednici Skupštine HGK, održanoj u četvrtak. Prema njegovim riječima, pitanje nelikvidnosti je političko pitanje, čije rješavanje traži nacionalni politički konsenzus. "Nelikvidnost je globalni problem na koji su se nadovezale, između ostaloga, strukturne neusklađenosti, deficit trgovinske bilance i trgovina dionicama bez gotovine", naglasio je dr. Branimir Lokin. On je članovima Skupštine predstavio studiju "Nelikvidnost globalnog sustava", koju je po narudžbi HGK-a i Ministarstva gospodarstva RH načinila grupa stručnjaka zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Zavoda za platni promet i Hrvatske narodne banke. Relativni odnos vrijednosti između pokazatelja nelikvidnosti gospodarskog sustava i ukupnog prihoda neprekidno se povećava od 0,6 posto u 1994. godini na 3,6 posto u 1998. Problem nelikvidnosti, ocjenjuje Lokin, postoji još od početka stabilizacijskog programa prije pet godina, kada su nenaplativa potraživanja blokiranih računa iznosila milijardu kuna, a vjerovalo se da će se putem privatizacije stečajevima poništiti taj učinak. Prema njegovim riječima, bila je riječ o zabludi i osnovnoj sistemskoj pogreški jer stečajevi ne mogu dovesti do izravnavanja robnih i financijskih fondova zbog dubokih strukturnih neusklađenosti. Nelikvidnost se već proširila na banke, a uskoro će i na stanovništvo, što pokazuje, istaknuo je Lokin, da je riječ o živućem i stalno rastućem problemu, čije se rješavanje ne smije ignorirati niti odlagati. Prema podacima ZAP-a od prije nekoliko dana iznosi blokiranih računa premašili su 13 milijardi kuna, što pokazuje nevjerojatno ubrzanje od 500 milijuna mjesečno. To je, naglašava Lokin, samo vrh sante leda gotovo nenaplativih potraživanja. Prema njegovu mišljenju, 45 posto realnoga novca hrvatskog gospodarstva danas je nelikvidno pa će gospodarstvo uskoro imati samo za isplatu plaća svojih djelatnika. Stručnjaci traže hitnu intervenciju države. Po njihovoj ocjeni, postoje dva moguća rješenja: prvo je da se gubitak sustava realnog novca nadoknadi zaduženjima u inozemstvu putem emisije vrijednosnih papira s tržišnom konotacijom. Drugo je da se istodobno provedu multilateralne kompenzacije kroz višestruka poravnanja sužavajući njima krugove nelikvidnih računa. Nakon ostvarene identifikacije nositelja dužničko-vjerovničkih odnosa u cijelosti (realni i financijski sektor) moguće je pristupiti sanacijskim postupcima u sklopu krugova, vodeći računa o tome da sanacijski izvori moraju počivati na realnome novcu. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, Ministarstvo je povećalo emisiju na 126,1 milijun kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,862 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,784 kune, odnosno 10,70 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 66 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 08. prosinca, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 406,3 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 273,8 milijuna kuna, na rok od 91 dan 81,8 milijuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 10. Statistika HRVATSKE TVRTKE DUGUJU 12,1 MLRD KUNA - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem rujna ove godine u Hrvatskoj je dosegnuo 12,1 milijardu kuna, što je 3,4 posto više nego u prethodnome mjesecu i 30,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući da ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba, nego samo iznos prijavljenih naloga za čije plaćanje nije bilo novca na računima tvrtki, krajem rujna bilo je 26.370 insolventnih tvrtki, 1,6 posto više nego u kolovozu i 36,6 posto više nego u rujnu prošle godine. U njima je bilo zaposlen 159.661 djelatnik ili 4,5 posto više nego prethodnoga mjeseca. Najveći broj insolventnih tvrtki, 22.877, i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 7,6 milijardi kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnome vlasništvu. S obzirom na djelatnost, najviše nenaplaćenih naloga iskazano je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo, s 2,02 milijarde kuna, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 1,03 milijarde kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 57,1 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 76,9 posto ukupnog duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 15,6 posto pravnih osoba, od 61 do 180 dana u 14,9 posto tvrtki, od 31 do 60 dana u 3,3 posto, do 30 dana u 9,1 posto tvrtki. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na osobe s područja Grada Zagreba, odnosno 3,2 milijarde kuna, te iz Splitsko- dalmatinske županije, 807,7 milijuna kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro-računima iznosila su 30. rujna ove godine 12,3 milijarde kuna, što je 2,1 posto manje nego u prethodnome mjesecu. U RUJNU PROMET U TRGOVINI NA MALO PORASTAO JEDAN POSTO - U Hrvatskoj je u trgovini na malo tijekom rujna nominalno ostvaren jedan posto veći promet nego tijekom kolovoza te 0,9 posto veći u usporedbi s lanjskim rujnom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ukupni je promet u toj djelatnosti bio 4,4 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. U promatranom je mjesecu najviše porastao promet u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, i to 58,8 posto prema kolovozu. Najveći pad, od 10,9 posto, zabilježen je u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim, te od 6,7 posto u nespecijaliziranim prodavaonicama. Promet u prodaji, održavanju i popravcima motornih vozila u rujnu je porastao 12,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u prvih devet ovogodišnjih mjeseci 40,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u navedenom je mjesecu, pak, zabilježila pad prometa za 2,5 posto u odnosu na kolovoz, dok je od početka ove godine do kraja rujna porastao 11,9 posto u usporedbi s prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,9 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja, izračunata na temelju indeksa trend- ciklusa, od kolovoza do kraja listopada ove godine porasla 4,9 posto prema istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porasla je 7,6 posto, u prerađivačkoj industriji 3,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena 1,8 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najveće povećanje proizvodnje bilo je kod energije i to 7,1 posto. Kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju proizvodnja je porasla 5,5 posto, kapitalnih proizvoda 4,4 posto, te intermedijarnih proizvoda, osim energije, 2,1 posto. Pala je jedino proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 1,2 posto.