FINANCIJSKI BILTEN 262

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXII. 12 - 19. studenoga 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Saboru upućeno niz zakonskih prijedloga 8. Zastupnički dom: Zaključena rasprava o zakonu o bankama 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka na devizne depozite u studenome ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 12. XI. 37.000.000 12.000.000 16,52 % 141.732.000 13. XI. 47.000.000 32.600.000 16,75 % 151.839.000 14. XI. - - 10,00 % 98.709.000 16. XI. 52.000.000 26.338.640 16,44 % 200.942.000 17. XI. 43.000.000 27.806.640 16,42 % 296.669.000 18. XI. 45.000.000 37.600.000 17,13 % 128.271.000 19. XI. 36.000.000 29.792.720 15,68 % - Dnevni prosjek 43.333.000 27.683.000 16,49 % 169.693.600 Na Tržištu je posljednjih dana neuobičajeno mirno. Zahvaljujući isplati mirovina i plaća korisnicima proračuna, kao i novoj repo aukciji, računi banaka ponešto su se popunili. Tako se ukupan saldo "pozitivaca" ovih dana kreće između solidnih 550 i iznimno visokih 740 milijuna kuna. Manjak na računima 10-ak "negativaca" stabilizirao se pak u rasponu od 230 do 260 milijuna kuna, od čega otprilike 200 do 210 milijuna otpada na kronično nelikvidni kvartet banaka. U kreditiranju se osjeća nešto bolja likvidnost - potražnja je pala, a ponuda novca porasla. Zahvaljujući vrlo dobroj ponudi, cijena je novca ponešto pala. Tako su opozivni krediti, osim po uobičajenih 15,50, u četvrtak odobravani po 15, pa čak i, boljim korisnicima, po svega 13 posto. Na rok od tjedan dana sredstva su pak plasirana po 16, a na rok od mjesec dana po 17,50 i 19 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 193,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 191,1 milijun kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 18. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,036 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do šest dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 271,9 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 24. studenoga, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,18 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 10,4 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više nego tjedan dana prije. Kako su, pritom, cijene većine dionica porasle, CROBEX indeks skočio je čak 35 bodova, ili šest posto, na 618 bodova. Tako snažan skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje usponu cijena dionica Plive i Zagrebačke banke. Obična dionica Zabe poskupila je čak 9,5 posto, pa joj se cijena probila duboko u područje iznad 800 kuna. Osjetno je, 20 kuna, porasla i cijena dionica Zagrebačke banke treće emisije E serije. Dionica Plive poskupila je pak 23 kune, ili 5,6 posto, a slijedile su je Riviera i Plava laguna s dobitkom od 12, odnosno 10 kuna. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i dionica Viktora Lenca - četiri kune - dok je većina ostalih dionica pojeftinila. Unatoč iznimno visokom prometu - čak 4,0 milijuna kuna - cijena Podravke pala je četiri kune. Još je snažnije, osam kuna, potonula cijena Končara, zbog čega je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 43 kune. Dionica Varaždinske banke pojeftinila je pak pet kuna, a na vrijednosti su, doduše neznatno, izgubile i dionice Kraša te Atlantske plovidbe. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17 - 19. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 100 100 100 900 Pliva PLI-AA 416 435 434 2.939.945 Varaždinska banka 78 95 80 374.871 Viktor Lenac VLENAC 85 85 85 1.952 Zagrebačka banka O 814 870 860 1.248.652 Atlantska plovidba 65 65 65 8.905 Istraturist 25 25 25 6.350 Karlovačka pivovara 320 320 320 1.318.400 Končar KONEL 43 45 43 7.940 Kraš KRAS-A 75 75 75 18.750 Plava laguna LAGP-A 260 260 260 273.000 Privredna banka 100 100 100 10.000 Podravka PODR-A 75 84 75 4.038.206 Riviera RIVP-A 39 39 39 7.800 Splitska banka 50 50 50 55.000 Sunčani Hvar 16 16,50 16 22.171 Zagrebačka banka 3E 380 400 400 134.600 10.467.444 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo mirnije nego prošloga. Promet je iznosio oko 730 tisuća kuna, što je dvostruko manje nego tjedan dana prije. Međutim, cijene su većine dionica porasle, pa je VIN indeks osvojio četiri boda, te dosegnuo 311 bodova. Većina prometa, čak 590 tisuća kuna, ostvarena je trgovinom dionicama Tesle-Ericssona. Međutim, kao i u slučaju Podravke na Burzi, unatoč visokom prometu, cijena je Tesle pala - šest kuna. Još su više potonule cijene Karlovačke pivovare i Jadran-Turista. Dionica pivovare pojeftinila je 10, a Jadran-Turista osam kuna. S druge strane, snažno su, čak 11 kuna, porasle cijene Plave lagune i Riviere, a na vrijednosti je dobila i dionica Podravke - sedam kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16 - 19. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 2.800 2.800 2.800 28.000 Chromos - Samobor 550 550 550 23.650 Hoteli Rabac 31 31 31 2.015 Jadran-Turist JATUR 30 30 30 6.000 Karlovačka pivovara 320 320 320 18.880 Plava laguna PLAG 250 261 261 25.740 Podravka 85 85 85 16.745 Riviera RIVIR 39 39 39 3.939 Tesla-Ericsson TESLA 152 190 164 590.103 Varteks VART 15 22 17 17.404 732.476 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. studenoga 19. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4639,89 4795,69 + 3,35 London/FTSE-100 5449,00 5606,20 + 2,88 New York/DJIA 8823,82 9041,11 + 2,46 Tokyo/Nikkei 14075,06 14354,46 + 1,98 Fed je još jednom, već treći puta u manje od dva mjeseca, smanjio ključne kamatne stope. Ta je vijest inicirala snažan rast cijena dionica, pa se Dow Jones indeks, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 9.000 bodova. No, posljednjih se dana trguje vrlo oprezno, stoga nije sigurno da će cijene nastaviti rasti. Ovo smanjenje kamata vjerojatno je zadnje za dulje vrijeme, pa iz monetarne sfere više ne treba očekivati nove poticaje, kažu analitičari. Sada treba pričekati nove podatke koji bi pokazali u kakvom je stanju gospodarstvo jer, među ulagačima se proširila sumnja kako su dionice možda precijenjene. Kako bilo, proboj Dow Jonesa u područje iznad 9.000 bodova ohrabrio je ulagače u Europi. U Frankfurtu je DAX indeks u proteklih tjedan dana skočio čak 3,3 posto, ili više od 150 bodova. Londonski je pak Footsie indeks osvojio gotovo 3,0 posto, pa se nakon duljeg vremena probio iznad granice od 5.600 bodova. Japanski paket vrijedan 24 trilijuna jena I u Tokiju su cijene dionica porasle. Nikkei indeks skočio je ovoga tjedna gotovo 300 bodova, ili oko 2,0 posto. Ulagače je oraspoložila vijest kako će novi paket mjera za poticanje gospodarstva biti vrijedan 24 trilijuna jena (196 milijardi dolara), što je čak šest trilijuna jena više nego što se prvotno planiralo. To je najveći stimulativni paket u povijesti Japana i trebao bi izvući gospodarstvo iz recesije u roku jedne do dvije godine. Međutim, povjerenje ulagača pomalo je poljuljano nakon što je agencija Moody's Investors Service smanjila kreditni rejting Japana. S obzirom na recesiju, to je, kažu analitičari, bilo za očekivati. Iznenađujući je samo timing priopćenja - samo dan nakon što je predstavljen najveći gospodarski paket u povijesti. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 12. studenoga 19. studenoga Promjena u % USD/DEM 1,6840 1,6740 - 0,60 USD/JPY 123,04 120,50 - 2,07 GBP/USD 1,6600 1,6680 + 0,48 Cijena zlata: USD/Unca 12. studenoga 19. studenoga Promjena u % 293,15 297,80 + 1,58 Kao što se očekivalo, Fed je još jednom smanjio kamatne stope - za četvrtinu postotnog boda. Zbog toga je tečaj američkog dolara pao. U odnosu na japansku valutu, potonuo je na 120 jena, dok je prema njemačkoj marci zaronio ispod razine od 1,68 DEM. Kamatu na savezne fondove, osnovnu kamatu koja se naplaćuje u međubankarskom kreditiranju preko noći i koja služi kao temeljna odrednica svih ostalih kratkoročnih kamata, Fed je srezao s 5,0 na 4,75 posto. Diskontnu je pak stopu, kamatu koju naplaćuje na hitne zajmove bankama, snizio sa 4,75 na 4,50 posto. "Premda su se od polovice listopada materijalni uvjeti na financijskim tržištima poboljšali, ostale su neke neobične deformacije," priopćeno je nakon sastanka Fedova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC). Sa smanjenjem kamate na savezne fondove za 75 baznih bodova u posljednja dva mjeseca, troškovi zaduživanja pali su na razinu koja bi trebala osigurati solidan rast gospodarstva i nisku inflaciju, stoji u Fedovom objašnjenju reza. Pored toga, Fedov potez trebao bi donijeti mir na globalno financijsko tržište i odagnati strah od oseke kredita, kažu analitičari. Kako bilo, cijena je dolara pala. Međutim, većina analitičara smatra kako bi se "zelenbać" vrlo brzo mogao oporaviti. Naime, ovo je vjerojatno zadnji rez kamata u SAD za dulje vrijeme. Fed će sada najvjerojatnije zauzeti stav "sjedi i čekaj", dok bi mnoge druge središnje banke, prvenstveno europske, mogle srezati kamate kako bi spriječile usporavanje svojih gospodarstava, kažu analitičari. Najizdašnjiji gospodarski paket u povijesti U središtu pozornosti ulagača ovoga je tjedna bila i japanska vlada jer, objavila je detalje novog paketa mjera za poticanje gospodarstva. Paket će biti vrijedan čak 24 trilijuna jena (196 milijardi dolara), pa je, stoga, najveći gospodarski paket u povijesti Japana. Paket uključuje 6,0 trilijuna jena u smanjenju korporativnih i poreza na prihode te javne radove vrijedne 18 trilijuna jena koje će financirati lokalne vlasti i središnja vlada. Zajedno s paketom mjera prihvaćenim u travnju i vrijednim 16,6 trilijuna jena, cilj novog paketa jest izvlačenje japanskog gospodarstva, nakon dvogodišnje recesije, na put oporavka u poslovnoj 1999/2000. godini, priopćila je Agencija za ekonomsko planiranje (EPA). Taj bi paket, ukratko, trebao potaknuti potrošnju stanovništva, stvoriti milijun novih radnih mjesta te spriječiti oseku bankarskih kredita koja bi mogla "stajati" glave mnoga mala i srednje velika poduzeća, stoji u priopćenju Agencije. Moody's srezao rejting Japana Plan Japana za izvlačenje iz recesije analitičari još proučavaju, tako da reakcija još nema. Međutim, samo dan nakon objave gospodarskih mjera, agencija Moody's Investors Service skresala je kreditni rejting Japana s Aaa na Aa1. Razlog je tomu tvrdoglava fiskalna politika i nesposobnost Japana da se izvuče iz ralja dugogodišnjeg pada gospodarstva, priopćio je Moody's. Rezultat takve politike je rast duga vlade, što "nije spojivo s trostrukim A rejtingom", zakljućio je Moody's. No, kresanje rejtinga Japana nije osjetnije utjecalo na jen jer, tako se nešto, kažu analitičari, već dulje vrijeme očekivalo. Brazil dobio zajam MMF-a Pozornost ulagača privukao je ovoga tjedna i sporazum Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Brazila o trogodišnjem kreditnom aranžmanu. Brazil će dobiti zajam veći od 41 milijarde dolara, od čega će mu na raspolaganju u idućih 12 mjeseci biti 37 milijardi dolara. To je jedan od najvećih kredita u povijesti MMF-a i trebao bi, smatra Fond, biti dovoljan za spriječavanje krize i obranu brazilske valute u slučaju špekulativnih napada. A to bi pak trebalo potaknuti cjelokupno latinskoameričko gospodarstvo. U ukupnom zajmu, MMF će sudjelovati s 18 milijardi dolara. Svjetska banka i Međuamerička banka za razvoj dat će svaka po 4,5 milijardi dolara, dok će vodeće industrijske zemlje svijeta sudjelovati s ukupno 14,5 milijardi dolara. Taj će novac Brazilu biti proslijeđen preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS), a dat će ga, među ostalim, Europska unija (oko 7,0 milijardi dolara), SAD (5,0 milijardi USD) i Japan (milijardu USD). 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13 - 20. studenoga ?98. Valutai jedinica Tečaj13. studenoga Tečaj20. studenoga Promjenau % DEM 100 372,9400 373,5300 + 0,15 USD 1 6,2803 6,2533 - 0,43 GBP 1 10,4214 10,4342 + 0,12 JPY 100 5,1011 5,2593 + 3,10 ATS 100 53,0082 53,0921 + 0,15 ITL 100 0,3770 0,3773 + 0,07 CHF 100 452,5698 454,8161 + 0,49 SIT 100 3,8935 3,8825 - 0,29 U proteklih tjedan dana cijena je njemačke porasla 0,15 posto, pa se sasvim stabilizirala iznad razine od 3,73 kune. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Najviše je, čak 3,10 posto, skočio tečaj japanskoga jena, čime je sasvim nadoknadio gubitak od prethodna dva tjedna. Osjetno je, oko pola posto, ojačao i švicarski franak, a slijedili su ga austrijska i britanska valuta s usponom od 0,15, odnosno 0,12 posto. Time je funta povećala svoj dobitak u posljednja dva tjedna na gotovo 1,5 posto. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i talijanska lira, dok su ostale valute oslabile. Nakon dva tjedna uspona, tečaj američkog dolara potonuo je u posljednjih sedam dana više od 0,4 posto, dok je slovenski tolar pojeftinio oko 0,3 posto. 7. Vlada RH: Saboru upućeno niz zakonskih prijedloga Izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, investitorima, koji nemaju obvezu izgradnje javnih skloništa, ukinula bi se obveza plaćanja doprinosa od 1,5 posto. To će pojeftiniti izdavanje građevinskih dozvola i voditi smanjenju troškova izgradnje stanova. Istaknuto je to u četvrtak na sjednici Vlade koja je u Saboru u drugo čitanje uputila spomenuti zakonski prijedlog. Saboru je upućen, uz ostalo, i prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Svetom Stolicom o gospodarskim pitanjima, te o posredovanju i zastupanju u osiguranju. Izmjene Zakona o unutarnjim poslovima daljnje su rasterećenje troškova izgradnje, kazao je premijer Zlatko Mateša izražavajući nadu kako će to prepoznati i investitori i pojeftiniti izgradnju. No, rasprava se povela oko odredbe po kojoj bi se sredstva za održavanje i opremanje skloništa, uz ostalo, osigurala i sredstvima zajedničke pričuve zgrada. Iako je brisanje te odredbe prihvatilo Ministarstvo unutarnjih poslova, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac podsjetio je da skloništa nisu zajednički dio zgrade i ne služe samo onima koji u njima stanuju, pa se ne mogu ni financirati iz zajedničke pričuve. Skloništa su, dodaje i premijer, objekti javne namjene i nisu vezana uz samu zgradu. Detaljnija razrada sustava civilne zaštite, kao i pitanja vezanih uz skloništa, najavljena je izradom novog prijedlogom zakona o civilnoj zaštiti. U cilju zaštite domaće proizvodnje, Vlada je utvrdila količinske carine za uvoz sjemenskog krumpira (1,10 kuna), dok će za cvjetaču i brokule, kelj pupčar i ostalo kupusno jestivo povrće količinska carina iznositi 0,80 kuna po kilogramu. Ukinuta je pak količinska carina na rajčicu (do sada 2,30 kuna po kilogramu). Vlada je prihvatila i Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) za razdoblje od početka godine do kraja rujna. U tom je razdoblju HGA odobrila 579 jamstava u iznosu višem od 95 milijuna kuna, te dodijelila 477 bespovratnih financijskih potpora u iznosu od 2,8 milijuna kuna. Najveći je broj jamstava odobren za Osječko- baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, a prednjače poljoprivreda (75 posto) i proizvodnja (11 posto). Po ocjeni ministra gospodarstva Nenada Porgesa, česte primjedbe na rad HGA proizlaze iz nepoznavanja njezine djelatnosti. Stoga Porges i premijer posebno podupiru promidžbu HGA. Akcija promidžbe do sada je održana u 13 županija i pokazuje vidljive rezultate, istaknuo je direktor HGA Zdravko Muraj. Po hitnom postupku Vlada je Saboru na prihvaćanje poslala prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazum između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Taj je sporazum potpisan 9. listopada ove godine, a njime se, uz ostalo, uređuju i pitanja povrata imovine Katoličke crkve, oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Inače, Vlada je, na temelju tog sporazuma, u poračunu za iduću godinu već planirala 190 milijuna kuna za povrat crkvene imovine. U drugo čitanje upućen je zakonski prijedlog o posredovanju i zastupanju u osiguranju, koji, uz ostalo, utvrđuje da se posredovanjem mogu baviti jedino pravne osobe koje su od Direkcije za nadzor društava osiguranja dobile prethodno odobrenje za rad. Uvjet za to je da osnivači, osim uplate temeljnog kapitala (najmanje 200.000 kuna), pruže i druge dokaze da će društvo biti osposobljeno za obavljanje poslova u osiguranju ili reosiguranju. Vlada je dala državna jamstva Privrednoj banci Zagreb po ugovoru za gradnju pet brodova u Brodotrogiru. Jamstva su dana do iznosa 40,8 milijuna američkih dolara, te za inozemno zaduživanje Hrvatske brodogradnje u visini od 10 milijuna dolara. Ta su jamstva, po Porgesovim obašnjenjima, uzrokovana i turbulencijama na brodarskoj i brodograđevnoj sceni i padom cijene za oko 30 posto. Održati potrebnu razinu zaposlenosti u Brodotrogiru važno je zbog gospodarskih, socijalnih i nadasve političkih razloga, kazao je ministar gospodarstva. Zbog potreba daljnjih konzultacija Vlada na otvorenom dijelu sjednice nije raspravila prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju. Izmjene, koje inače odvojeno predlažu Vlada, Županijski dom Sabora, te Vladimir Šeks, kako je najavljeno, Vlada će posebno raspraviti. 8. Zastupnički dom: Zaključena rasprava o zakonu o bankama Svi oporbeni predstavnici klubova zastupnika zatražili su u četvrtak tijekom rasprave u Zastupničkom domu da se Konačni prijedlog zakona o bankama vrati u prvo čitanje, odnosno da Vlada povuče prijedlog loše sastavljenog zakona, na kojeg su saborski odbori priložili ukupno 212 amandmana. Klub HDZ-a pak predlaže da se zakonski prijedlog uputi u treće čitanje. Pavao Šarčević (HSS) izrazio je čuđenje što HDZ tako različito pristupa istom problemu, jer je na Vladin prijedlog zakona Odbor za zakonodavsto priložio 131 amandman, a Odbor za financije i državni proračun 81 amandman. Damir Kajin (IDS) zatražio je od države osnivanje uvozno-izvozne banke te da se bankarski sustav više ne sanira novcem poreznih obveznika. Kajin tvrdi da je država na sanacije banaka do sada utrošila 37 milijardi kuna, a što približno odgovara visini državnog proračuna. Kajin smatra da bi od 60 banaka svega 30 posto moglo udovoljiti najnovijim mjerama što ih predlaže Vlada. Ante Tukić (LS) nazvao je prijedlog Predsjednika Republike o kontrolnom tijelu za sprječavanje bankarske krize "konglomeratom onih koji su bankarski sustav doveli u sadašnje stanje". Tukić je zatražio i promjenu Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojim bi se morala bitno povećati odgovornost guvernera i savjeta guvernera. Srećko Bijelić (HNS) zatražio je da osobno premijer Zlatko Mateša povuče iz procedure "nedorečen i nejasan" prijedlog zakona o bankama. Bijelić zakon o bankama drži ključnim za budućnost gospodarskog i demokratskog razvoja Hrvatske. Ivan Herak (HSLS) smatrao je da mora upozoriti na alarmantno stanje u hrvatskome gospodarstvu koje će se, prema Heraku, urušiti u roku pola godine. Marin Jurjević (SDP) smatra da prijedlog zakona treba vratiti u "nultu fazu". U ime Kluba HDZ-a Đuro Njavro je zatražio treće čitanje prijedloga zakona te pozvao na konsenzus o problematici banaka. Njavro kaže da u Savjetu HNB-a ne sjede samo HDZ-ovci te predlaže da se u Savjet imenuju stručnjaci iz raznih političkih stranaka, kako bi se problem bankarstva stavio izvan dnevne politike. Njavro smatra da se moraju naći instrumenti za snižavanje kamata u gospodarstvu, a da se PDV ne može smanjiti, jer dva posto stope PDV-a odlazi na sanaciju banaka. Drži da bi osnivači banaka ubuduće morali najprije uredno poslovati tri godine pa tek onda početi raditi sa štednim ulozima građana. Prema njegovu prijedlogu također se treba osnažiti kontrola HNB-a nad poslovanjem banaka, ali se HDZ ne slaže da se na taj način ugroze osnove dioničarstva. Njavro je zatražio da se zakonski jasno precizira da HNB u poslovanju banaka može intervenirati samo u krajnjem slučaju. Predlaže i da se zaoštri odgovornost revizora, jer bez toga nema zaštite dioničara, te da revizor koji potpiše nevjerodostojno izvješće narednih pet godina ne može izvršiti reviziju. U pojedinačnim raspravama Ivan Gabelica (HČSP) ocijenio je da zakonski prijedlog ne predstavlja napredak u odnosu na postojeći zakon, već korak natrag. Upozorio je da bankarski sustav ne smije biti ugrožen lošim zakonima, te da Sabor ne smije dopustiti eksperimentiranje. Naglasio je da propast banaka znači i propast gospodarstva te, uz ostalo, iznio kritičke primjedbe na odredbe o odgovornosti za tuđi rad. Joško Kontić (HSLS) istaknuo je da je bankarstvo, neovisno o zakonodavnoj i izvršne vlasti, temelj stabilnog gospodarstva te da je potrebno stabilizirati hrvatski bankarski sustav s više stručnosti, a manje politike. Upozorio je na opasnost brze rasprodaje imovine tajkunima. Govoreći o stanju u bankarstvu podsjetio je i na nepravilnosti u svezi Dubrovačke banke, kada se, kako je rekao, nisu raspisivale nagrade i progonili krivci, dok je to u slučaju Ankice Lepej i Roberta Horvata učinjeno. Oni možda nisu savjesni službenici, ali su pošteni i hrabri Hrvati, zaključio je. Anto Kovačević (HKDU) je rekao da loš bankarski sustav ima za posljedicu lošu vlast i obratno, a zbog ukupnog stanja u bankarstvu Milivoj Kujundžić (HDZ) dodijelio je Vladi, HNB-u i Mnistarstvu financija "crveni karton". 9. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 5,4 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu ove godine smanjena 5,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda i to za 6,8 posto. Slijede trajni proizvodi za široku potrošnju, s rastom od 0,5 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, smanjena je 14,9 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,6 posto i energije 0,2 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najviše je porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 2,8 posto. U rudarstvu i vađenju zabilježeno je smanjenje proizvodnje od 10,1 posto, a u prerađivačkoj industriji 6,7 posto. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci porast industrijske proizvodnje iznosio je 5,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 10. Kamatne stope banaka na devizne depozite u studenome a) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50 Alpe Jadran banka 4,00 4,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria Creditanstalt 1,25 1,50 1,25 0,25 - Bjelovarska banka 3,50 5,00 4,00 1,50 7,00 Brodsko Posavska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00 Dalmatinska banka 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Gradska banka 5,00 5,00 5,00 2,00 5,00 Istarska kred. banka Umag 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Privredna banka 2,00 2,60 1,80 1,10 2,70 Riadria banka 2,20 3,50 2,20 1,20 4,60 Riječka banka 2,00 3,00 2,00 1,00 4,50 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 0-2,5 1-2,5 0-2,5 - Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska banka Split 2,00 2,00 1,50 1,31 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b) Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 4,50- 5,40- 6,50- 7,50- - - 6,00 8,00 8,75 10,00 Bank Austria 2,25- 2,50- 3,00- 3,50- 4,50 - Creditanstalt 2,75 3,75 4,25 4,75 5,50 Bjelovarska banka - 4,00 7,00 7,50 7,80 po ugovoru Brodsko Posavska banka 5,00 6,00 7,00 9,00 10,00 11,00 Centar banka 6,00 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50- 5,80 6,00 8,50 9,80 10,30 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Gradska banka - 6,50 7,00 8,00 11,00 12,00 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Međimurska banka - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka 6,00 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Privredna banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,00- 5,20- 5,50- 7,50 8,00 8,20 8,40 8,60 8,80 Riadria banka 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 5,20 5,50 5,80 6,50 7,60 8,60 Riječka banka 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Splitska banka 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,75- 4,50- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 4,05 4,80 5,80 6,30 6,55 6,80 Zagrebačka banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 ZABA-Pomorska 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- banka Split 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c) Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 5,85- 6,10- 7,35- 7,60- - - 6,60 8,50 8,75 9,00 Bank Austria 1,75 2,75- 3,25- 3,75- 4,50- - Creditanstalt 4,00 4,50 5,00 5,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 po ugovoru Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,50 9,50 10,00 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30- 6,30 6,70 8,10 8,70 9,20 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Gradska banka - 6,50 7,00 8,50 12,00 14,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Privredna banka 4,70- 5,40- 5,80- 6,30- 7,30- 7,60- 8,50 8,70 8,90 9,00 9,10 9,20 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 10,10 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,00- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,30 4,80 5,30 6,30 7,30 7,30 Zagrebačka banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 ZABA-Pomorska 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- banka Split 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 3,00 1,50 1,00 1,00 Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - Dalmatinska banka - - - - - Gradska banka 2,20 2,20 2,20 2,20 2,20 Istarska kred. banka Umag - - - - - Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - Partner banka - - - - - Riadria banka 1,86 0,87 1,86 1,27 1,62 Riječka banka - - - - - Splitska banka - - - - - Trgovačka banka 0,90 1,40 0,92 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - Volksbank - - - - - Zagrebačka banka 0,88 1,42 0,90 0,43 1,86 ZABA-Pomorska banka Split 0,63 0,42 0,69 0,42 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - e) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Gradska banka - 3,20 3,50 4,00 4,50 5,00 Istarska kred. banka prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,50 2,75 3,00 3,25 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - f) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Gradska banka - 3,30 3,60 4,10 4,60 5,10 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,50 5,25 5,75 6,00 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -