US NYT 6. XII. PRODOR ENGLESKOG

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 6. XII. 1998. Prodor engleskog jezika u njemačku kulturu Roger Cohen piše: "Borba za prvenstvo u gradu koji teži postati novi europski glavni grad oštra je, pa su tako direktori dnevnika Berliner Morgenpost nedavno dugo smišljali svoj oglašavački slogan. Smislili su slogan koji kaže: 'Simply the best.'(Jednostavno najbolji). "Ne 'Einfach besser', što bi bio njemački prijevod, već 'Simply the Best', kao u popularnoj pjesmi Tine Turner. 'Naša ciljna skupina su mladi ljudi', izjavio je Rolf Buer, marketinški direktor dnevnika, 'a taj je slogan mladenački, svjež, jednostavan. Njemačke su riječi jednostavno preduge.' To je možda u slučaju 'Einfach besser' nepravedna optužba, no istina je da se njemački rječnik odlikuje preciznošću, ali ne i sažetošću. U svakom slučaju, problem je zasigurno širi jer je englesko zadiranje u njemački jezik poprimilo epske razmjere. To je dovelo do nastanka govora poznatog kao 'Denglisch'. Uzmite za primjer ovaj grad, čija strast za ponovnim izmišljanjem samoga sebe nalikuje onoj koja obilježava Novi svijet. Dok se vozite pored plakata na kojima se oglašava Volkswagenova 'New Beetle' ('buba') - ne 'Der neue Kafer', možete čuti radijski oglas za Audi koji obećaje 'die power', (snagu) i vidjeti novinski naslov koji kaže da je u Njemačkoj premalo 'jobs' (poslova) - zaboravite 'arbeit'. Zatim na radiju čujete raspravu o tome da 'američki način života' sve više privlači Berlince. Engleski, naravno, prodire svugdje, tjeran internetom i prevlašću američke popularne kulture. To je strani jezik koji se najviše uči u njemačkim školama, gdje ga većina djece počinje učiti s 11 godina. Njegov je napredak izgleda ovdje posebno očit, dovoljno snažan da pokrene raspravu o tome što to znači biti Nijemac. Jezik je, naravno, glavni izraz identiteta, a njemački je identitet delikatno pitanje sve otkad je Hitler zloupotrijebio taj pojam s katastrofalnim posljedicama za one koje je smatrao nenijemcima. Ne prihvaćaju slučajno mnogi Nijemci zamisao o 'Europljanima' ili 'kozmopolitima' ili 'građanima svijeta'. A naravno, jezik takvih građana svijeta jest engleski. 'Ne volim razmišljati u smislu državnih granica', izjavio je Ulrich Veigel, direktor oglašavačke agencije Bates u Njemačkoj. 'Živim u Njemačkoj, ovdje sam rođen, no ja sam građanin svijeta, i to je način na koji bismo svi trebali razmišljati.' (...) Engleski je, nastavio je Veigel, divan upravo zato jer je najkozmopolitskiji. 'Radujem se danu', izjavio je, 'kad u Francuskoj ne budem morao govoriti francuski.' (...) Nijemci engleski jezik smatraju suvremenijim ili modernijim. 'New Beetle zvuči modernije nego neue Kafer', izjavila je Sabina Metzner iz Volkswagena. 'Željeli smo pojasniti da Beetle možda ima neke sličnosti sa starim Kaferom, ali je to moderan auto.' Za neke je Nijemce, međutim, napuštanje jezika Heinea i Rilkea previsoka cijena za to da se bude moderan. Wolfgang Kramer, profesor ekonomije na dortmudskom sveučilištu, kaže da je 'Denglisch' čudovišnost, 'kukavičko sredstvo koje mnogim Nijemcima služi za ograđivanje od njemačke povijesti.' Prije dvije godine, on je u Frankfurter Allgemeine Zeitungu čitao članak o Jil Sander, hamburškoj modnoj dizajnerici. U jednom jedinom odlomku gđa Sander je govorila o potrebi da se bude 'contemporary' (suvremen), zatim je uzdizala vrline 'coordinated concepts' (koordiniranih koncepcija), govorila o svojoj 'audience' (publici) i mozgala o 'effortless magic' (lakoj čaroliji) svojih krojeva. To je bilo previše za profesora. On je utemeljio Društvo za zaštitu njemačkog jezika (Verein zur Wahrung der Deutschen Sprache). Uveo je godišnju jezičnu nagradu za 'Sprachpanschera' i za godinu 1997. dodijelio to 'priznanje' gđi Sander. Ove se godine njegovo društvo proširilo s 200 na 4.000 ljudi. Prošli je mjesec Kramer objavio da se ovogodišnja nagrada za 'beskičmenjačku prilagodbu modernim pseudokozmopolitskim pokušajima razmetanja' dodijeljuje Ronu Sommeru, glavnom izvršnom dužnosniku telefonske kompanije Deutsche Telekom. Sommer se istaknuo dijeleći pozive na računima u kategorije 'Citycall' (mjesni poziv), 'Germancall' (međugradski poziv) i 'Globalcall' (inozemni poziv). (...) Uspjeh Kramerove udruge govori o jačanju reakcije. 'Sram je razlog zbog kojeg engleskom jeziku ovdje ide toliko bolje nego u Francuskoj, Španjolskoj ili Italiji', izjavio je on. 'No ja odbijam da povijest naše zemlje bude stisnuta u 12 godina Hitlerova terora. Rođen sam mnogo kasnije i nemam razloga da se sramim.' Tu poruku također dijeli i nova vlada socijaldemokrata Gerharda Schroedera, koji je posvetio dobar dio nedavnog susreta s francuskim vođama pitanju obrane 'francusko-njemačke kulture' od kulturnog utjecaja Amerike, uspostavljanjem novoga francusko- njemačkog sveučilišta u Saarbruckenu i drugim mjerama. No, naravno, Francuska i Njemačka imaju temeljni problem: slobodna, dinamična, kreativna kultura Kalifornije mnogim je mladim ljudima uvelike privlačnija od europskih društava koja se često poistovjećuju s visokom nezaposlenošću i krutošću. 'Mladi žele čuti engleski', izjavio je Buer iz Berliner Morgenposta. 'On se smatra slobodnim i prilagodljivim.' Osim toga, primijetio je, da je Berliner Morgenpost izabrao 'Einfach besser' umjesto 'Simply the Best' kao svoj slogan, možda bi prekršio njemački zakon poznat kao 'Unzulassige Alleinstellung', kojim se u oglašavanju zabranjuju pretjerane tvrdnje o superiornosti. 'Morali bismo tad odgovoriti na mnoga pitanja', izjavio je Buer. 'Bolji od koga? Bolji od čega? Zašto bolji? Na koji to točno način, bolji? To je jednostavno bilo previše zamorno. Na engleskom smo mogli učiniti što smo željeli.'"