POSLOVNI PREGLED, BROJ 81

POSLOVNI PREGLED broj 81 28. studenoga - 04. prosinca 1998. SADRŽAJ: ? PRIHVAĆEN PROGRAM STALNIH DRŽAVNIH ROBNIH ZALIHA 2 ? NA ZATVORENOJ SJEDNICI VLADE O NAJMU STANOVA 3 ? ZAVRŠENA 22. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA 3 ? VLADA, POSLODAVCI I SINDIKATI NESUGLASNI OKO PRIJEDLOGA PRORAČUNA 4 ? U SPLITU POČELE PRIPREME ZA TURISTIČKU SEZONU 4 ? ERICSSON NIKOLA TESLA NEĆE DOSEGNUTI PROŠLOGODIŠNJI REKORD 4 ? KONČAR IDUĆE GODINE PLANIRA PRODAJU OD 1,32 MILIJARDE KUNA 4 ? TE PLOMIN 2 STARTA IDUĆE GODINE 5 ? PREUSMJERAVANJE POZIVA USKORO DOSTUPNO VEĆINI PRETPLATNIKA 5 ? DILJ DNEVNO PROIZVODI 180.000 KOMADA CRIJEPA 5 ? MERCOS S 1,1 MILIJUNA KUNA DOBITI U PRVIH DEVET MJESECI 1998. 5 ? ZAGOREJE-TEHNOBETON GRADI PET PUTNIH PRIJELAZA 5 ? PANTURIST OČEKUJE DESET NOVIH AUTOBUSA 5 ? BRODOSPAS NAKON 34 GODINE OTIŠAO IZ KOPRA 6 ? BOLJI POSLOVNI REZULTATI U ČAKOVEČKOJ LJEVAONICI 6 ? REPROGRAMIRAN DIO DUGOVANJA TANGA 6 ? NIVETA OČEKUJE 30 MILIJUNA KUNA PRIHODA 6 ? ELECTROLUX U HRVATSKOJ ZADOVOLJAN REZULTATIMA 6 ? LURA GRUPA U IZGRADNJU 200 FARMI ULAŽE 320 MILIJUNA KUNA 7 ? NELEGALAN IZVOZ MANDARINA UNIŠTAVA DOMAĆE OTKUPLJIVAČE 7 ? TVORNICA ŠEĆERA VIROVITICA-PRIJEDLOG PIF-OVA MINISTARSTVU 7 ? OTVOREN POGON ZA PROIZVODNJU MEGAMINA 7 ? PLAVA LAGUNA ISPLAĆUJE DIVIDENDU 8 ? HOTEL TURIST USKORO S TRI ZVJEZDICE 8 ? COSMOCHEMIA PREDSTAVILA PROIZVODE U ZAGREBU 8 ? HERJAVEC JOŠ PET GODINA NA ČELU VARTEKSA 8 ? U DEVET MJESECI VARTEKS-DENIM OSTVARIO 20 MILIJUNA KN DOBITI 8 ? ACZ PREDSTAVIO NOVI AUTOMOBIL LUPO 9 ? NELIKVIDNOST TISKA UGROŽAVA IZLAŽENJE DNEVNIH NOVINA 9 ? MJESEČNA ANALIZA SOLVENTNOSTI I NAPLATE DUGOVANJE INTERCREDITA 9 ? HRVATSKA I SLOVENIJA DOGOVORILE RJEŠAVANJE PITANJA NE KRŠKO I LJUBANSKE BANKE 9 ? ČEŠKA I HRVATSKA POTPISALE SPORAZUME O POLJOPRIVREDNOJ SURADNJI 9 ? HRVATSKA SLUŽBENO PRIMLJENA U TURISTIČKU ZAJEDNICU "DIE DONAU" 10 ? VELIK INTERES ZA NASTAVAK HRVATSKO-AUSTRIJSKE TURISTIČKE SURADNJE 10 ? PRVI SUSRET TRGOVACA HOK-A 10 ? NASTAVLJEN PAD PROIZVODNJE ALKOHOLNIH PIĆA 10 ? POČEO 3. KONGRES SSSH-A 11 ? PREGOVORI SINDIKATA I UPRAVE HŽ-A BEZ REZULTATA 11 ? KONFERENCIJA O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U HRVATSKU 11 ? STAVOVI HRVATSKOG RAZVOJNOG FORUMA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA 11 ? PREDSTAVLJEN KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE 12 ? TEČAJ POSLOVNOG BANKARSTVA ZA PRIPRAVNIKE 12 ? ZAGREBAČKI VELESAJAM PREDSTAVLJEN U BEČU 12 ? PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH VINA U LONDONU 12 ? FORUM POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE U MONTE CARLU 12 ? USKORO TRADICIONALNI POSLOVNI SUSRETI PIHU 12 ? INOZEMNI DUG U KOLOVOZU DOSEGNUO 7,49 MILIJARDI USD 13 ? MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A U LISTOPADU 2,7 MILIJARDI USD 13 ? UVOZ SMANJEN 1,9 POSTO 13 ? BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJEN 0,5 POSTO 13 ? ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA POVEĆANE 7,6 POSTO 13 ? CIJENE NA MALO PORASLE 0,2 POSTO 13 ? DUBROVAČKA BANKA PRODAJE 130,23 MILIJUNA DEM VRIJEDNE DIONICE 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHVAĆEN PROGRAM STALNIH DRŽAVNIH ROBNIH ZALIHA Vlada RH, između ostaloga, na ovotjednom je redovitom zasjedanju: - na prijedlog Ministarstva gospodarstva prihvatila Program stalnih državnih robnih zaliha. Tim se programom određuju vrste prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji osiguravaju osnovnu opskrbu stanovništva i proizvodnju u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, odnosno za slučaj velikih prirodnih nepogoda. Procjenjuje se da će vrijednost stalnih robnih zaliha po sadašnjim tržišnim cijenama pojedinih roba biti približno 700 milijuna kuna, računajući po neto cijenama (bez PDV-a). Robne zalihe bit će ponajprije razmještene u skladišta Ministarstva gospodarstva - Ravnateljstva za robne zalihe, odnosno skladišta s dugoročnim korištenjem stečenim financijskim ulaganjem u njihovu izgradnju i opremanje. Vlada će uskoro propisati i količine za po 13 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koje je potrebno uskladištiti za te svrhe. Pri utvrđivanju količina uzet će se u obzir procijenjeni broj stanovnika koji mogu biti izloženi djelovanju elementarnih nepogoda i sl., vrijeme potrebno za njihovo zbrinjavanje kroz privremeni smještaj te nutritivne potrebe po strukturi populacije; - radi zaštite domaće proizvodnje mliječnih proizvoda, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, povećala carine pri uvozu različitih vrsta sireva. Istodobno, prihvatila je i prijedlog za ukidanje carina pri uvozu paprika i grožđa za preradu, budući da je prošla sezona značajnije domaće proizvodnje. Dosadašnje carine kod uvoza različitih vrsta sireva kretale su se od 3,70 kuna do 10,53 kune za kilogram, a one se sada kreću od pet do 11,80 kuna za kilogram. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izradilo je, po uzoru na Europsku Uniju, prijedlog razdoblja zaštite za one poljoprivredne proizvode koji se znatnije proizvode u Hrvatskoj ili imaju ekološke uvjete za to. Iz toga je razloga, budući da je sezona za proizvodnju domaćih paprika i grožđa završila, danas ukinula dosadašnje carine na uvoz; -ovlasila potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegru da u njezino ime potpiše Ugovor o jamstvu za projekt Hrvatskih željeznica (HŽ) u obnovi lokomotiva između RH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 35 milijuna USD. EBRD je u srijedu odobrio taj zajam i on se može odmah nakon potpisivanja realizirati. Zajam je odobren na 15 godina, uz poček od tri godine, i uz promjenjivu kamatnu stopu temeljenu na šestomjesečnom LIBOR-u, koji trenutačno iznosi 5,15625 posto. Otplaćivat će se u 24 polugodišnje rate od po 1,46 milijuna dolara, a rok korištenja zajma je 31. ožujak 2002. Sredstva iz toga zajma upotrijebit će se za popravak 19 električnih i 24 dizel-električne lokomotive, što uključuje nabavu nužnih dijelova za njihov popravak, modernizaciju regionalnih radionica za popravak vučnih vozila te konzultantske usluge pri postupku odabira izvođača radova i realizacije zajma. Popravak će izvoditi Končar-Elektroindustrija i Đuro Đaković, koje su se za taj posao izborile na međunarodnom natječaju; -odobrila objavu Sorazuma o kombiniranom prijevozu sa Slovačkom Uovorom o međunarodnom kombiniranom prijevozu, kojeg su krajem ovogodišnjeg svibnja u Kopenhagenu potpisale Vlade Slovačke Republike i RH, umjesto isključivo cestovnog prometa, predviđa se za međunarodni prijevoz roba i korištenje željeznice, unutarnjih vodenih putova ili morskog prijevoza. Cilj sporazuma je očuvanje okoliša i ograničenih mogućnosti postojeće cestovne infrastrukture; - prihvatila prijedlog Ministarstva turizma RH - Strategiju razvoja turizma s naglaskom na što skorije definiranje godišnjih programa i planova s točno utvrđenim mjerama njihove provedbe. Cilj koncepcije dugoročnog razvitka hrvatskog turizma trebao bi u idućih desetak godina biti realizacija od osam do devet milijardi USD turističkog prihoda. Vlada RH je izravnim transferima iz proračuna predvidjela za iduću godinu 200 milijuna kuna nepovratnih sredstava kroz subvencije za turizam. On će se poticati i kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te po prvi put kreditiranjem obiteljskog poduzetništva u turizmu. Osnovne značajke Strategije razvitka hrvatskog turizma su razvoj hotelskih struktura, posebice malih obiteljskih hotela i drugih smještajnih objekata s lokalnim obilježjima. Također, razvoj tematskih sadržaja, klubova unutar hotelskih objekata i turističkih naselja, novi koncepti povezivanja poslovanje nekretninama, primjerice, time-share (prodaj, pa iznajmi) ili zakupi. U to je uključen i razvoj lokalnih menadžment kompanija u hotelijerstvu te tematskih parkova i novih proizvoda - turizam na seoskim domaćinstvima, vinske ceste, rekreativni parkovi te dvorci kao turističke atrakcije. Osim toga, Ministarstvo turizma očekuje da će u sklopu uključivanja Hrvatske u PHARE program dobiti pomoć za razvitak obrazovanja turističkih kadrova. - potvrdila ugovor o jamstvu RH za zajam Svjetske banke (IBRD) u iznosu od 65 milijuna DEM, a koji će osigurati financiranje projekta sanacije Kaštelanskog zaljeva. Ugovorom o jamstvu RH se obvezala da će osigurati i sredstva za dodatno financiranje projekta u iznosu ne manjem od 100,3 milijuna DEM, od čega će 75,8 milijuna DEM biti osigurano iz državnog proračuna i 24,5 milijuna DEM iz vodoprivrednih naknada Hrvatskih voda. Osnovna je namjena projekta izgradnja primjerenog vodovodno- kanalizacijskog sustava na tom području, čime bi se smanjilo izlijevanje otpadnih voda u ekološki osjetljiv Kaštelanski zaljev te poboljšala kvaliteta i opskrbljenost pitkom vodom. Zajam IBRD-a odobrava se na 15 godina, uz poček od pet godina, promjenjivu kamatnu stopu te šestomjesečni LIBOR, koji trenutno iznosi 3,554 posto na DEM, uvećan još za maržu od 0,75 posto. Sredstva se moraju iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2006. godine. Premijer Zlatko Mateša je zatražio da Agencija EKO Kaštelanski zaljev, koja je zadužena za provođenje projekta, redovito izvješćuje hrvatsku Vladu o svom radu; - prihvatila Prijedlog nacrta Zakona o potvrđivanju Ugovora između RH i Kanade o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu i uputila ga po hitnom postupku u Hrvatski državni Sabor. Ugovor bi se trebao početi primjenjivati od početka 1999., što bi omogućilo veću gospodarsku razmjenu između obiju država. On se primjenjuje na poreze na dohodak i imovinu, neovisno o načinu na koji se ubiru u pojedinoj državi, te - prihvatila izvješće o radu Komisije za vrijednosne papire RH. Ta je komisija lani radila na dva slučaja u cilju zaštite interesa tvrtki, a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci na ukupno 25 slučajeva. U prvom polugodištu ove godine istraga i ispitivanje su bili u tijeku u 15 slučajeva, postupak nadzora Komisije za vrijednosne papire otvoren je u deset slučajeva, od čega je u potpunosti dovršen u jednom slučaju. Samo tri od ukupno 65 hrvatskih banaka dosad je uvrstilo svoje vrijednosne papire na tržišta kapitala, a slična je situacija i s velikim domaćim tvrtkama. Osnovi razlog takvog stanja na tržištu kapitala je netransparentnost njihova poslovanja. Uvrštenje njihovih vrijednosnih papira u kotaciju zahtijevalo bi detaljno iskazivanje elemenata poslovanja, rekao je premijer Zlatko Mateša. Najavljeno je da će Komisija napraviti prijedlog novog zakona o vrijednosnim papirima kako bi se pooštrila zakonska regulativa, a Vlada RH je Komisiju zadužila da provodi oštrije kontrole izdavanja vrijednosnih papira i kontrolu tržišta kapitala. Najčešća kršenja zakona na području tržišta vrijednosnih papira, prema tom izvješću, odnose se na neispunjavanje obveze ulagatelja i izdavatelja o izvješćivanju komisije u slučaju promjene vlasničke strukture, nepravilnosti u postupku preuzimanja dioničkih društava, manipuliranju cijenama i nedržanju sredstava nalogodavca na izdvojenom računu. NA ZATVORENOJ SJEDNICI VLADE O NAJMU STANOVA Tijekom ovotjedne zatovrene sjednice hrvatska je Vlada, između ostaloga, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova kojim se uređuje obveza općina spram zaštićenih najmoprimaca i pruža pravna zaštita nadstojnicima zgrada. Na prijedlog Koordinacije za gospodarstvo Vlada je prihvatila program mjera za sanaciju tvrtke "Dinarka" d.d. iz Knina kojom se osigurava financijski oporavak društva i nastavak rada 137 radnika. Isto tako, dužnosti ravnateljice Hrvatske informacijsko- dokumentacijske agencije (HIDRA) na vlastiti je zahtjev razriješena Renata Pekorari, a ravnateljicom je imenovana Neda Erceg. ZAVRŠENA 22. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA U ponedjeljak je završena 22. sjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora na kojoj je raspravljano o četiri zakonska prijedloga. "Zeleno svjetlo" Dom je u trećem čitanju dao Konačnom prijedlogu zakona o bankama. Cilj je tog zakona pojačati nadzor i kontrolu Hrvatske narodne banke nad poslovnim bankama te joj omogućiti brzo i preventivno djelovanje u slučaju da pojedine banke zapadnu u teškoće. Time se, kako je istaknuto, želi zaštiti ulagače banke, njene komitente i dioničare. Nekoliko se zakonskih odredbi odnosi na preventivno djelovanje središnje banke u bankama u kojima se uoče problemi. HNB ima na raspolaganju mehanizam prinudnog upravitelja (čime prestaju ovlasti uprave, nadzornog odbora, skupštine banke), a u trećem čitanju zakonski prijedlog predviđa i blaži oblik kontrole banaka mogućnošću postavljanja povjerenika središnje banke. Iz konačnog su teksta pak izbačene odredbe kojima se u drugom čitanju predviđalo da za poslovanje i rad banke svojom vlastitom imovinom odgovaraju članovi uprave i nadzornog odbora banke, kao i obveza banaka da u određenom roku iziđu na Zagrebačku burzu. Županijski je dom, između ostaloga, podržao i Konačni prijedlog zakona o posredovanju i zastupanju u osiguranju. VLADA, POSLODAVCI I SINDIKATI NESUGLASNI OKO PRIJEDLOGA PRORAČUNA Vlada, poslodavci i sindikati nisu se usuglasili oko prijedloga državnog proračuna za iduću godinu niti na ovotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Dok Vlada prijedlog ocjenjuje realnim, poslodavci smatraju da ne uvažava načela štednje, razvoja i socijalne sigurnosti, a sindikati sumnjaju da su predviđeni prihodi uopće ostvarivi. Predviđeno porezno rasterećenje neće gospodarstvo učiniti konkurentnijim - povećanje neoporezivog dijela plaće i osobnih odbitaka i produžetak roka za plaćanje PDV-a na 30 dana omogućit će ukupno porezno rasterećenje od samo 1,22 posto BDP-a, istaknuli su predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Poslodavci zapravo plaćaju PDV sa stopom od 26 ili 27 posto jer da bi ga mogli isplaćivati moraju uzimati kredite. Predstavnici Ministarstva rada i socijalne skrbi ustvrdili su da bi na idućoj sjednici GSV-a trebalo razmotriti kako pomoći Mirovinskom fondu da osigura redovno poslovanje - da li povećanjem stope doprinosa, kroz poreznu politiku ili kroz trošarine. Predstavnicima sindikata, koji su ocijenili prihodovnu stranu proračuna neostvarivom, ministar gospodarstva Nenad Porges odgovorio je kako prihodovni dio jest optimističan i na granici izvodljivog, ali ga on smatra realnim. GSV će još jednom raspraviti prijedlog proračuna i predstaviti svoje stavove na saborskim odborima prije drugoga čitanja prijedloga u Hrvatskome državnom saboru, zaključeno je na sjednici. Poslodavci i sindikati podupiru inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske da se božićnice do iznosa od 1000 kuna oslobode poreza i doprinosa, no Vlada time nije oduševljena. U SPLITU POČELE PRIPREME ZA TURISTIČKU SEZONU Državna cesta Solin-Klis bit će završena do Uskrsa i u cijelosti, sa svom opremom i pristupnim putevima, puštena u promet do 1. srpnja dogodine, kada počinje glavna turistička sezona, rečeno je na prošlotjednom sastanku čelnika županije Splitsko-dalmatinske, Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i javnih poduzeća s dalmatinskoga područja. Županijske su vlasti poslale zahtjev Vladi da u proračun za iduću godinu uđe izgradnja zaobilaznica Sinja i Hrvaca, te dovršenje 3. dionice Splitske zaobilaznice Lovrinac - Stobreč. Predstavnici javnih poduzeća ustvrdili su da je protekla sezona prošla zadovoljavajuće te da će mali propusti biti ispravljeni do sljedeće godine. Prema riječima predstanika županijskoga ureda HTZ u Splitu, protekla je sezona, s čak 22 posto više gostiju iz inozemstva, posve zadovoljavajuća, unatoč tome što nisu ostvarena očekivana povećanja. Priprema iduće sezone već je započela, a najbitnije je da zajmovi budu odobreni na vrijeme hotelijerima i turističkim kućama. Čelnici Splitske banke kažu da će ova banka poduzeti sve da novci za iduću godinu budu na vrijeme na raspolaganju turističim djelatnicima. Turistički djelatnici ukazali su kako se moraju naći načini da se glavna turistička sezona produži bar za dva tjedna, odnosno do 15. rujna. Neophodno je uvesti u idućoj sezoni međuotočne sezonske linije, kakvih nema, tako da na primjer turist koji ljetuje na Braču ne mora preko Splita ići na Hvar. Također, treba ponovno uvesti međunarodnu liniju Ancona- otoci, tim prije što je trajektna luka u Starom gradu na Hvaru sada sposobna primiti i najveće brodove. 2. HRVATSKE TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA NEĆE DOSEGNUTI PROŠLOGODIŠNJI REKORD Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila slabije poslovne rezultate nego li u istom prošlogodišnjem razdoblju. Glavni razlog tome su financijski problemi u Rusiji i drugim članicama Zajednice Nezavisnih Država, koji se negativno odražavaju na cjelokupno poslovanje, pa neće dosegnuti rekordne prošlogodišnje rezultate. Poslovni prihod ETK- a u prvih devet mjeseci iznosio je 875 milijuna kuna, dok je dobit prije oporezivanja bila na razini od 93 milijuna kuna. Također, tijekom godine negativna je bila i likvidnost tvrtke i to posebice u posljednja tri mjeseca. Uzrok je tome što kupci ne plaćaju na vrijeme. Tako je trenutačno s domaćeg računa 40 posto potraživanja nenaplaćeno i to u vrijednosti između 45 i 55 milijuna kuna, ističu u ENT. KONČAR IDUĆE GODINE PLANIRA PRODAJU OD 1,32 MILIJARDE KUNA Prema prvim planskim projekcijama prodaja Grupe Končar trebala bi iduće godine dosegnuti 1,32 milijarde kuna, od čega bi se 770 milijuna kuna odnosilo na domaće tržište i 550 milijuna kuna na izvoz. Prodaja proizvoda i usluga trebala bi porasti 27 posto, čime bi se postigla razina prodaje iz 1997. U ovoj je godini došlo do ozbiljnih poremećaja u plasmanu na domaćem tržištu. Probleme su, između ostaloga, uzrokovali zastoji u investicijama kod Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Hrvatskih željeznica (HŽ). Kako očekuju u Končaru, takvo će se stanje u 1999. stabilizirati. Grupa Končar će se u 1999. godini posebice orijentirati na jačanje izvoza, koji bi trebao porasti 24 posto i činiti 41 posto ukupne prodaje proizvoda i usluga. Prve projekcije plana za sljedeću godinu zasnovane su na ocjeni izvršenja prodaje proizvoda i usluga po društvima, te na temelju godišnjega plana zaključenih poslova prodaje proizvoda i usluga, nabave i kadrova. U obzir su uzeta i financijska izvješća s ostvarenjem za prvih devet mjeseci 1998. Tijekom studenoga i prosinca projekcije plana dotjerivat će se po svim segmentima poslovanja, a u završnu verziju bit će uključeni i stajališta sa savjetovanja menadžmenta Grupe Končar, koje će se održati početkom prosinca ove godine u Opatiji. Osim toga, na tu verziju plana posredni utjecaj imat će i konačno određivanje elemenata makroekonomske politike, gdje svi parametri još nisu do kraja usklađeni i poznati. Kako procjenjuju u Končaru, konačnu verziju plana za iduću godinu Nadzorni odbor će prihvatiti u siječnju. TE PLOMIN 2 STARTA IDUĆE GODINE Radovi na dovršetku termoelektrane Plomin 2 u punom su jeku, a na tom, jednom od najvećih gradilišta u Hrvatskoj, trenutačno radi otprilike šesto djelatnika pretežno iz domaćih tvrtki. Puštanje u probni rad predviđeno je sredinom iduće godine, a ta će termoelektrana snage 210 MW hrvatskom elektroenergetskom sustavu godišnje isporučivati 1,3 milijuna terawatsati električne energije. Poslovi na gradilištu termoelektrane dobro napreduju i ne bi trebao biti upitan planirani dovršetak radova za travanj iduće godine, kada je predviđeno sinhroniziranje postrojenja na elektroenergetsku mrežu, kažu u TE Plomin. Za kraj lipnja iduće godine predviđeno je puštanje u probni rad cjelokupnog postrojenja, uključujući i pristanište za iskrcaj brodova i sustav dopreme uvoznog ugljena te postrojenja za odsumporavanje. Približno polovina ukupnog obujma poslova na dovršenju gradnje TE Plomin 2 dodijeljena je domaćim tvrtkama, među kojima Đuri Đakoviću TEP-u, ABB Karlovcu, Končaru i Konstruktoru.Radovi na dovršetku Plomina 2 započeli su u kolovozu prošle godine. Prethodilo im je potpisivanje ugovora o suradnji između Hrvatske elektroprivrede i njemačkog RWE Energie 1996. te odmah potom i osnivanje zajedničke tvrtke TE Plomin d.o.o., u kojem HEP i RWE imaju po pedeset posto udjela. Dovršetak termoelektrane povjeren je konzorciju što ga čine Austrian Energy & Environment GmbH, Siemens AG i Đuro Đaković TEP d.d., a financiranje investicijskog projekta osigurano je potpisivanjem kreditnih ugovora u iznosu većem od 280 milijuna DEM s njemačkim Kreditanstalt fur Wiederaufbau i Deutsche bank AG. PREUSMJERAVANJE POZIVA USKORO DOSTUPNO VEĆINI PRETPLATNIKA Uslugom preusmjeravanja telefonskih poziva, dodatnom mogućnosti digitalnih telefonskih centrala, uskoro će se moći služiti više od 80 posto telefonskih pretplatnika u Hrvatskoj. Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) svojim pretplatnicima već neko vrijeme nudi mogućnost korištenja dodatnih usluga u fiksnoj telefonskoj mreži, primjerice, konferencijsku vezu i povratni upit, poziv na čekanju, preusmjeravanje dolaznih poziva, "ne smetaj", skraćeno biranje ili poziv bez biranja. Nedavno je pretplatnicima koji su priključeni na digitalne, programski upravljane telefonske centrale AXE ili EWSD tehnologije, HPT besplatno aktivirao uslugu preusmjeravanja dolaznih poziva. Pretplatnicima su na raspolaganju tri mogućnosti preusmjeravanja poziva i to bezuvjetno, preusmjeravanje kada je pretplatnički broj na koji je poziv upućen zauzet te kad se pretplatnik ne javlja. Pozive je moguće preusmjeriti na neki drugi željeni broj unutar, ali i izvan pojedine županije te na pokretni telefon - mobitel ili GSM. DILJ DNEVNO PROIZVODI 180.000 KOMADA CRIJEPA Vinkovačka industrija građevinskog materijala Dilj dnevno proizvodi otprilike 180.000 komada crijepa, odnosno godišnje više od 120 milijuna opekarskih proizvoda. IGM Dilj je najveća tvornica crijepa u Hrvatskoj, koja pokriva 95 posto potreba za tlačenim crijepom. Najviše proizvoda plasira u BiH, potom u Sloveniju i Mađarsku, a godišnje izveze i polovinu ukupne proizvodnje. Prema jedinim dostupnim podacima iz tvrtke o financijskim rezultatima poslovanja, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvareno 62,2 milijuna kuna prihoda, 11 posto manje nego u istom razdoblju lani. U Dilju planiraju izgradnju nove linije za proizvodnju žljebnjaka i završnih elemenata za crijep, koja bi se trebala graditi u Pogonu I, a konačna odluka o toj investiciji uslijedit će nakon prikupljanja potrebne dokumentacije. MERCOS S 1,1 MILIJUNA KUNA DOBITI U PRVIH DEVET MJESECI 1998. Osječka tvrtka za prodaju građevinskog materijala Mercos d.o.o., tvrtka-kćer Saponije d.d., ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci 1,1 milijun kuna dobiti. Na kraju prošle godine ona je iznosila približno 423.000 kuna. Saponiju, pa tako i Mercos, preuzeli su u lipnju ove godine novi vlasnici, širokobriješka tvrtka Mepas i zagrebački Alfatrend. Nova Uprava izradila je organizacijski ustroj kojim će se smanjiti broj zaposlenih na administrativnim poslovima, produžiti radno vrijeme, dokinuti poslovanje preko posrednika i smanjiti troškovi. Kako bi se izbjeglo otpuštanje, dio od 49 zaposlenih prijeći će na nova radna mjesta, u prodaju, koja će uskoro raditi cijeli dan i u četiri novoobnovljena prodajna salona, veličine od 300 do 750 četvornih metara. Također, tvrtki su stavljena na raspolaganje dostavna i teretna vozila Saponije, čime je omogućeno dostavljanje građevinskog materijala izravno na gradilišta kupaca. Dosad provedene organizacijske promjene trebale bi omogućiti i upošljavanje novih djelatnika, te povećavanje njihovih plaća. ZAGOREJE-TEHNOBETON GRADI PET PUTNIH PRIJELAZA Tvrtka Zagorje-Tehnobeton iz sastava građevinske tvrtke Zagorje d.d., započela je s čakovečkom Tegrom radove na pet putnih prijelaza na dionici Komin-Breznički Hum, u sklopu izgradnje autoceste Zagreb-Goričan, vrijedne 40 milijuna kuna. Tehnobetom će sudjelovati na izradi montažnih betonskih elemenata na tim prijelazima i u njihovoj izgradnji. Zagorje-Tehnobeton i Zagorje- Graditeljstvo rade i na završetku izgradnje centra za održavanje i kontrolu prometa na čvoru Varaždin. Taj posao izvode s tvrtkama Hidroing, Tegra, Cesta i Vodogradnja. PANTURIST OČEKUJE DESET NOVIH AUTOBUSA Osječka tvrtka za prijevoz putnika i turizam, Panturist, preuzet će ovoga tjedna od glasovitog njemačkog proizvođača autobusa Neoplana deset novih autobusa. Oni su vrijedni tri milijuna DEM, a bit će namijenjeni za međugradski promet. Time će se, prema riječima rukovodstva, tvrtkin vozni park povećati na 143 autobusa. Kako najavljuju u Panturistu, već u proljeće iduće godine preuzet će još deset naručenih novih visokoturističkih autobusa od istoga proizvođača, s kojim su uspostavili poslovne odnose od iznimnog povjerenja pa vozila preuzimaju bez uobičajno potrebnih bankarskih jamstava. Od rujna 1993. godine pa sve do danas poslovodstvo Panturista za vlastite je potrebe kupilo 104 autobusa, od čega 43 potpuno nova i 61 rabljeni. Cjelokupna je investicija za to iznosila 27,12 milijuna DEM. U ovoj godini u Panturistu se nadaju da će prevesti otprilike 12,5 milijuna putnika, što je rezultat tvrtkinog izlaska na nova tržišta kao što su, primjerice, BiH i SRJ. Inače, Panturist je prvi hrvatski autobusni prijevoznik koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu započeo s prometovanjem po Srbiji na relaciji Beli Manastir - Sombor. Ukupna akumulacija, ocjenjuju u tvrtki, ove će godine iznositi otprilike 20 milijuna kuna, a ukupni prihod povećat će se po stopi od 11 posto u odnosu na lani zabilježenih 76,15 milijuna kuna. BRODOSPAS NAKON 34 GODINE OTIŠAO IZ KOPRA Dva remorkera splitskog Brodospasa, Altair i Vega, napustila su u utorak slovensku luku Koper i vratila se u Split, nakon što im je otkazan privez zbog višegodišnjih problema u vezi s poslovanjem Brodospasa u Sloveniji. Brodospas se u luci Koper jedini bavio tom djelatnošću i odlazi iz Slovenije nakon 34 godine poslovanja, a splitska je tvrtka najavila žalbu na spomenutu odluku. Njihovim odlaskom iz Kopra bez posla je ostalo 16 zaposlenih, a tegljenje brodova u luci preuzima mješovita slovensko-talijanska tvrtka koje ima dva remorkera u najmu. BOLJI POSLOVNI REZULTATI U ČAKOVEČKOJ LJEVAONICI Čakovečka ljevaonica, u potpunom vlasništvu austrijske tvrtke Ferro-Preis, u prvih je deset ovogodišnjih mjeseci proizvela ukupno 2737 tona ljeva. Do kraja godine poslovni rezultati tvrtke trebali bi biti 30 posto veći od lanjskih. Upravo je kakvoća proizvoda osnova poslovanja, kažu u tvrtki pa je ljevaonici nedavno dodijeljen i certifikat ISO 9002. Iz čakovečke ljevaonice gotovo sedamdeset posto godišnje proizvodnje odlazi na strana tržišta, kupcima kao što je, primjerice, ABB, dok je na domaćem tržištu najveći kupac Končar-Elektroindustrija. Tvrtka zapošljava 143 djelatnika, a uskoro namjerava zaposliti 50 novih ljevača. REPROGRAMIRAN DIO DUGOVANJA TANGA Dugovanja Tvornice alata Tang iz Nove Gradiške prema najvećem vjerovniku, Zagrebačkoj banci d.d., dosegnula su otprilike 8,2 milijuna DEM. Prema prošlotjednoj odluci Vlade RH, ta će banka polovinu svojih potraživanja prema Tangu namiriti sa 152.500 dionica tvrtke Istraturist iz Umaga iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici, a ostatak potraživanja od 4,1 milijun DEM otpisati. Djelatnicima Tanga, koji od te tvrtke potražuju ukupno 6,71 milijun kuna za neisplaćene plaće pripast će 8387 dionica Tanga nominalne vrijednosti od 800 kuna za dionicu. Potraživanja odvjetnika te tvrtke u visini od otprilike 427.000 kuna bit će zamijenjene za 535 tvrtkinih dionica. Temeljni kapital tvrtke, koja zapošljava 103 djelatnika i bavi se proizvodnjom kovanog alata i otkovaka, iznosi 25,59 milijuna DEM. Najnovijim odlukama hrvatske Vlade realiziran je dio programa sanacije te tvrtke, čija su ukupna dugovanja premašila 45,9 milijuna kuna. Istodobno, ukupna su potraživanja dosegnula 25,06 milijuna kuna, od čega na potraživanja u zemljama bivše Jugoslavije otpada 21,19 milijuna kuna. NIVETA OČEKUJE 30 MILIJUNA KUNA PRIHODA Tvornica četaka Niveta iz Osijeka ostvarila je tijekom prvih devet mjeseci 26 milijuna kuna prihoda. Do kraja ove godine oni će dosegnuti otprilike 30 milijuna kuna. Od siječnja do kraja rujna ove godine Niveta je ostvarila 87 posto ukupnog godišnjeg plana proizvodnje, odnosno četiri posto više od predviđenoga. Otprilike 20 posto prihoda ostvareno je izvozom, koji će, prema planovima poslovodstva, u idućoj godini porasti na 30 posto. Dosad je ta osječka tvrtka najviše izvozila u BiH, a nešto manje u Sloveniju i Makedoniju. U idućoj se godini očekuje rast izvoza u te zemlje i otvaranje novih tržišta u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Nabavom automatizirane linije za proizvodnju kistova, vrijedne 800.000 DEM, ta bi tvrtka s novim proizvodima mogla konkurirati na spomenutim istočnoeuropskim tržištima. Niveta zapošljava 139 djelatnika, a proizvodi kistove, ličilačke valjke, proizvode za kućanstvo poput pahaljki, četki, krpa, spužvi, zubnih četkica i sličnoga. ELECTROLUX U HRVATSKOJ ZADOVOLJAN REZULTATIMA Electrolux d.o.o. Hrvatska, tvrtka u sklopu istoimenog švedskog koncerna, ove godine očekuje promet u visini od 80 do 90 milijuna kuna. Ovogodišnjim poslovanjem u Electroluxu su zadovoljni, kao i lanjskim, kada je ostvareno otprilike 20 milijuna DEM prometa. Tvrtka se na hrvatskom tržištu nalazi tri godine, i iako je riječ o kratkom razdoblju, uzlazni trend u poslovanju je vidljiv. Kako je ističu u tvrtki, u 1999. godini očekuju nastavak rasta prodaje. Electrolux na hrvatskom tržištu pokriva tri marke - Electrolux, Zanussi i AEG, a, između ostaloga, prodaje profesionalne aparate, kućanske aparate, bijelu tehniku, ugradne aparate, aparate za grijanje i hlađenje zraka ili vode. Putem Electroluxa u Hrvatskoj opskrbljuje se i BiH, a jedan dio posla radi se i za Sloveniju. Electrolux u Zagrebu ima skladišne kapacitete površine između 2500 i 3000 četvornih metara, a do kraja godine namjeravaju organizirati izložbeni prostor. LURA GRUPA U IZGRADNJU 200 FARMI ULAŽE 320 MILIJUNA KUNA Vodeća domaća mljekarska industrija Lura grupa iduće će godine započeti realizaciju programa izgradnje 200 modernih farmi za svoje najveće kooperante, najavilo je poslovodstvo grupe na sastanku s približno 200 kooperanata - primarnih proizvođača mlijeka u Zagrebu. Stručnjaci Lure izradili su elaborat za izgradnju farmi s 20 do 80 krava te cjelokupnom mehanizacijom, a u taj će posao biti uloženo 320 milijuna kuna. Ovih će dana poslovodstvo započeti razgovore s međunarodnim financijskim institucijama za dobivanje povoljnih kredita, a grupa je od hrvatske Vlade zatražila državnu garanciju. Istodobno, obvezala se otkupljivati mlijeko proizvedeno na tim farmama, kako bi proizvođači bili sigurni da će moći otplaćivati kredite. Program izgradnje farmi dio je poslovne strategije Lura Grupe u kojoj je definiran daljnji razvoj partnerskih odnosa s kooperantima. Grupa će u nadolazećim godinama veću pažnju posvećivati stalnoj edukaciji proizvođača o povećanju produktivnosti i higijenskoj proizvodnji mlijeka. Tome će pripomoći i realizacija izgradnje stočarskog edukacijskog centra za proizvođače mlijeka u Novigradu na Dobri u što se investira približno 45 milijuna kuna. Kao značajna mjera stimulacije proizvođača za postizanje što više kvalitete, Lura grupa će uskoro uvesti još jedan kriterij za isplatu tvorničke premije za mlijeko, istaknuto je na sastanku. Do sada se uzimala u obzir količina masti i suhe tvari, a sada će se mjeriti i prisustvo somatskih stanica. U Luri drže kako je to ujedno i priprema za stupanje na snagu pravilnika o kvaliteti mlijeka, koji će propisivati, između ostaloga, kriterije za otkupnu cijenu mlijeka prema kvaliteti. Želja Lura Grupe je zadržati vodeću poziciju u Hrvatskoj i povećati izvoz na druga tržišta, ostajući pritom specijalizirana isključivo na mljekarsku industriju, naglašeno je tijekom sastanka. Primjena nove poslovne strategije zahtjeva i reorganizaciju grupe, pa će se do sredine iduće godine sve članice društva: mljekarske industrije Dukat, Sirela i Mljekara Zadar te Lura d.o.o. i Lura grupa d.o.o. spojiti u jednu pravnu osobu. NELEGALAN IZVOZ MANDARINA UNIŠTAVA DOMAĆE OTKUPLJIVAČE Najveći otkupljivač voća i povrća i izvoznik iz doline Neretve, opuzenska Kooperacija Dad - Mala Neretva, uskoro će prestati poslovati ako se ne zaustavi nelegalni izvoz mandarina preko tzv. meke granice u BiH. Po riječima predstavnika tvrtke , domaći otkupljivači ove su godine dovedeni pred propast i zatvaranje tvrtki zbog nelegalnog izvoza, koji po njihovim procjenama dostiže i 26.000 tona. Ove je godine u dolini Neretve proizvedeno više od 30.000 tona mandarina. Domaće tvrtke, koje već imaju ugovoren izvoz, dosad su otkupile tek između 3500 i 4000 tona mandarina. Ostalo odlazi na tržište BiH, Crne Gore, Srbije i Makedonije. Nelegalni otkupljivači - nakupci ponajprije iz BiH, nude za kilogram domaćih mandarina 1,1 DEM, no pritom ne plaćaju porez na dodanu vrijednost. I sami proizvođači mandarina iz doline Neretve voze ovogodišnji urod preko "meke granice", izbjegavajući plaćanje poreza. TVORNICA ŠEĆERA VIROVITICA-PRIJEDLOG PIF-OVA MINISTARSTVU Epic-Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondom Dom, uputilo je prošloga tjedna Ministarstvu privatizacije u ime privatizacijsko investicijskih fondova (PIF) Dom i Velebit, prijedlog razrješenja trenutne situacije oko Tvornice šećera Virovitica u kojem spomenuti PIF-ovi imaju vlasnički udjel od 44 posto. Prijedlog PIF-ova upućen je na zahtjev ministra Milana Kovača nakon sastanka u Ministarstvu privatizacije s predstavnicima većinskog vlasnika Cosuna i PIF-ova. PIF-ovi žele da se tvornica šećera Virovitica dokapitalizira sa minimalnih 60 milijuna DEM, što je i Cosun smatrao neophodnim, a u tu svrhu PIF- ovi su spremni "žrtvovati određeni dio svojih pravno stečenih vlasničkih prava. Oni su pripravni da budu vlasnički "razvodnjeni, tj. reducirani do minimuma od 26 posto u obliku dionica adekvatno dokapitaliziranog poduzeća" s ciljem kontrole dugoročnih interesa svojih dioničara kao i Tvornice šećera Virovitica. PIF-ovi predlažu: procjenu udjela od 44 posto Hrvatskog fonda za privatizaciju, tj. PIF-ova na bazi fer vrijednosti. Oni su spremni prihvatiti 40 posto nižu vrijednosti koju je Cosun platio za svoj udio od 52 posto i to "bez ikakvog stvarnog plaćanja", stoji u pismu Ministarstvu privatizacije. Oni predlažu dozvolu redukcije kapitala Tvornice šećera na 100 kuna po dionici uz prateću dokapitalizaciju od 60 milijuna DEM, pri čemu će PIF-ovi investirati puni iznos koji im duguje Cosun u nove dionice Tvornice osiguravši tako udio od 28 posto u novo dokapitaliziranom poduzeću. PIF-ovi traže i da se u okviru potpisanog dioničarskog ugovora zaštite puna prava vlasnika manjeg udjela, na način da se konkretiziraju zajedničke smjernice upravljanja nakon minimalnog roka od tri i maksimalnog od pet godina. Ugovor bi trebao zajamčiti Cosunu prava prvokupa za udio koji posjeduju PIF-ovi i to po cijeni koja je ili jednaka fer vrijednosti tvrtke prema međunarodnim standardima procjene ili originalnoj "ulaznoj" vrijednosti u DEM uvećanoj za vrijednost kamate od šest posto obračunate složenim kamatnim računom. OTVOREN POGON ZA PROIZVODNJU MEGAMINA Tvrtka Megamin d.o.o. ovih je dana u Ivancu pored Zaprešića pustila u rad pogon u kojem će se proizvoditi supstanca za megamin. Kako je ističu u toj tvrtki, u pogon je uloženo otprilike dva milijuna DEM vlastitih sredstava. Megamin, dijetetski proizvod, povoljno djeluje na općenito stanje organizma, uklanja iscrpljenost, poboljšava cirkulaciju i čisti organizam. O supstanci, koja je sastavni dio megamina i koja navodno liječi rak, posljednju će riječ imati stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković, kad završe klinička ispitivanja. Kako navode u tvrtki, predviđa se da će se na stroju u koji je uloženo približno 1,5 milijuna DEM proizvoditi osam do deset kilograma supstance na sat, a ona će se kapsulirati u ludbreškom Belupu. Pogon zapošljava pet djelatnika, uglavnom farmaceuta. Megamin bi se na tržištu trebao pojaviti u lipnju sljedeće godine, no neće biti u slobodnoj prodaji, već će se nabavljati putem akvizitera, i to na preporuku liječnika. PLAVA LAGUNA ISPLAĆUJE DIVIDENDU Porečka Plava laguna ovih dana vlasnicima dionica isplaćuje dividendu od 35 kuna po dionici, u skladu sa srpanjskom odlukom Skupštine dioničara. Taj je iznos približno petina njihove nominalne vrijednosti, a ukupno će se isplatiti 18,89 milijuna kuna. U prošloj i 1996. godini Plava laguna je ostvarila prihod veći od 427 milijuna kuna, a neto dobit od 31 milijun kuna. U tom je razdoblju u tvrtki zabilježeno gotovo tri milijuna noćenja. Više od polovine turističkog prometa realizirali su gosti iz Njemačke, Italije i Slovenije, a posebno je znatan rast bio kod gostiju s njemačkog i nizozemskog tržišta. I ove godine poslovodstvo očekuje dobit od otprilike pedeset milijuna kuna. Ta tvrtka ostvaruje približno 15 posto turističkog prometa u Istri i 5,7 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. U posljednje četiri godine u poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta uloženo je više od 350 milijuna kuna, čime je temeljito obnovljeno više od 3.000 smještajnih jedinica. Vrijednost tih ulaganja u dugotrajnu imovinu društva predstavlja više od trećine knjigovodstvene vrijednosti upisanog kapitala. Samo u ovoj godini u uređenje objekata uloženo je 125 milijuna kuna, a najveći dio sredstava bio je namijenjen temeljitoj rekonstrukciji hotela Laguna Istra i hotela Laguna Gran Vista, s ukupno osamsto postelja. Time su ta dva hotela zadovoljila uvjete za dobivanje triju zvjezdica. HOTEL TURIST USKORO S TRI ZVJEZDICE Varaždinski hotel Turist po novoj bi Kategorizaciji o ugostiteljskim i turističkim objektima trebao dobiti kategoriju od tri zvjezdice. Uz ovogodišnju obnovu dijela smještajnih kapaciteta, uređenja moderne kongresne dvorane i proširenja ugostiteljske ponude. Ako hrvatska Vlada ne promijeni svoju fiskalnu politiku i ne uvede povlaštenu stopu PDV za turističku djelatnost, u hotelu Turist drže da će on, kao i ostali hoteli u hrvatskom kontinentalnom dijelu, imati problema u poslovanju. Većina gostiju koja je u prijeratnim godinama odsjedala u hotelu bili su lovci ili poslovni ljudi. U ratnim se godinama njihov dolazak znatno smanjio, a povratak je jako spor. Prosječna dužina boravka u hotelu je 2,01 dan, što dodatno povećava troškove poslovanja. Poslovanje hotela u idućim bi se godinama trebalo temeljiti na kongresnom turizmu jer su ti gosti najbolji u izvanpansionskoj potrošnji. Uz kulturni i vjerski, u kongresnom turizmu je budućnost te gospodarske grane u Varaždinu, naglašavaju u Turistu. Ugostiteljska ponuda hotela ove je godine obogaćena i dodatnom gastronomskom ponudom - jelima od divljači. Ta se jela mogu kušati i u lovištu Zelendvor. Osim toga, već drugu godinu nude se i cattering usluge, odvoženje i serviranje hrane izvan hotela. COSMOCHEMIA PREDSTAVILA PROIZVODE U ZAGREBU Tvrtka Cosmochemia iz Otočca, koja se bavi proizvodnjom svijeća i kemijskih sredstava široke potrošnje, ovih je dana u Zagrebu prezentirala poslovnim partnerima i novinarima proizvode iz svog asortimana. Proizvodi Cosmochemie, svijeće i kemijska sredstva za široku upotrebu, domaći su proizvodi europske kvalitete, a naša je namjera i ovim predstavljanjem približiti ih potrošačima, koji su trenutačno orijentirati na slične uvozne proizvode, istaknuli su predstanici tvrtke. Godišnji promet te otočke tvrtke lani je dosegnuo otprilike šest milijuna DEM, uz istodobno zabilježen gubitak u visini sedam posto od ukupnih prihoda. Tijekom prošle godine investicije u proizvodnju iznosile su približno 800.000 kuna, a ove će godine, prema podacima poslovodstva, biti na istoj razini. Cosmochemia godišnje proizvede između 1800 i 2000 tona svijeća, od čega je 90 posto namijenjeno izvozu u zemlje zapadne Europe, a godišnja proizvodnja kemijskih proizvoda iznosi otprilike 500 tona. Oni se većinom prodaju na domaćem tržištu, a otprilike 15 posto je namijenjeno tržištu BiH. Tvrtka je sredinom listopada ove godine dobila jamstvo hrvatske Vlade za već odobreni kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u iznosu od 6,08 milijuna kuna. Ta će sredstva biti namijenjena obnovi objekata, nabavci nove opreme i 50-postotnom povećanju proizvodnih kapaciteta. Ukupne ratne štete dosegnule su u toj tvrtki 2,5 milijuna kuna. HERJAVEC JOŠ PET GODINA NA ČELU VARTEKSA Generalni direktor najveće hrvatske tekstilne tvrtke Varteks d.d. u sljedećih pet godina, do 30. studenoga 2003. godine, bit će i nadalje Anđelko Herjavec, odlučio je Nadzorni odbor Varteksa. Herjavec je na čelnom mjestu Varteksa već četiri godine. Presudni čimbenici za jednoglasnu odluku Nadzornog odbora bili su dosadašnji rezultati poslovanja Varteksa te ove godine prihvaćena strategija razvoja tvrtke u idućih pet godina. Ugovor o imenovanju je u ime Nadzornog odbora Varteksa potpisao njegov predsjednik Miroslav Weiss, ujedno i potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju. U DEVET MJESECI VARTEKS-DENIM OSTVARIO 20 MILIJUNA KN DOBITI Varaždinski Varteks-Denim u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvario više od 20 milijuna kuna dobiti. Na dan se proizvede otprilike pet tisuća hlača, jakni i košulja, a godišnja proizvodnja doseže približno 1,4 milijuna hlača, košulja, jakni i odjevnih predmeta iz trikotaže. U posljednje tri godine na strana tržišta plasira se tri četvrtine proizvodnje. Tvrtka je u proteklih 15 godina, koliko posluje, proizvela 21 milijun odjevnih jedinica. ACZ PREDSTAVIO NOVI AUTOMOBIL LUPO Auto centar Zubak (ACZ) iz Velike Gorice, zastupnik njemačkog proizvođača vozila Volkswagen (VW), u petak je u svom prodajnom salonu u Velikoj Gorici predstavio Lupo - najmanji automobil te njemačke marke. Kupcima u Hrvatskoj, automobil Lupo bit će dostupan od 7. prosinca ove godine, odnosno niti dva mjeseca nakon početka njegove prodaje Njemačkoj, gdje se taj automobil proizvodi. Tijekom prvih mjeseci u ACZ-u će taj automobil će se nuditi s tri vrste motora - benzinski snage 37 i 55 kilovata (kw), te dizel motor snage 44 kw. Cijena do registracije za osnovni model iznosit će 62.839 kuna, dok će Lupo s dizel motorom od 60 konjskih snaga (KS) stajati 82.106 kuna. Automobil Lupo u Hrvatskoj će tijekom iduće godine, prema procjeni poslovodstva ACZ, "osvojiti" približno 20 posto tržišta u toj klasi malih automobila jer se očekuje prodaja otprilike 300-tinjak modela. Prema procjeni poslovodstva ACZ-a njihova će ukupna prodaja ove godine doseći između 13.000 i 14.000 vozila. Tijekom iduće godine očekuju 20 postotno povećanje učešća na domaćem tržištu novih vozila, uz istodobni rast hrvatskog tržišta vozila za otprilike deset posto. NELIKVIDNOST TISKA UGROŽAVA IZLAŽENJE DNEVNIH NOVINA Izdavačima dnevnih novina u Hrvatskoj nelikvidnost u Tisku d.d., jednom od najvećih domaćih distributera novina, predstavlja sve veći problem. Pojedine izdavačke kuće, unatoč dobroj prodaji novina, više od mjesec dana nisu uspjele naplatiti svoja potraživanja od te tvrtke, što dovodi u pitanje i mogućnost redovita izlaženja dnevnih listova. Neslužbeno se doznaje da zadnjeg dana u studenom na žiro računu Tiska nije bilo novca, iznos akceptnih naloga dosegnuo je otprilike 90 milijuna kuna, a račun je bio blokiran 25 dana neprekidno. Izdavači smatraju da je sadašnje stanje u Tisku uzrokovano i općom nelikvidnošću u državi te PDV-om, ali ponajviše isforsiranom naplatom cigareta putem akceptnih naloga. MJESEČNA ANALIZA SOLVENTNOSTI I NAPLATE DUGOVANJE INTERCREDITA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki i drugih pravnih osoba u zagrebačkoj tvrtki Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu, u razdoblju od 1. do 27. studenoga ove godine iznosila je 401.67652 bodova, što je loš prosjek, s tendencijom daljnjeg pogoršanja. Kako ispitivanje boniteta u toj tvrtki traže poslovni subjekti koji još dobro posluju, čelništvo ocjenjuje da je stanje solventnosti mnogo lošije nego što pokazuje ova analiza. Podatak o broju ispitanih tvrtki u Intercreditu drže poslovnom tajnom. No, u zadnja tri mjeseca je zabilježen zabrinjavajuće brzi pad ocjena solventnosti. Prema veličini ispitivanih tvrtki, najbolje su ocijenjene male tvrtke, s prosječnom ocjenom 390.2152, zatim slijede srednje sa 404.3941 bodova i kao najlošije velike tvrtke, s prosjekom bodova od 423.5001. Po vlasničkoj strukturi, najbolji prosjek imaju tvrtke u privatnom vlasništvu, 391.7481, zatim slijede tvrtke u mješovitom vlasništvu sa 416.8674 bodova te državna poduzeća s ocjenom 455.8078. U Intercreditu su, s obzirom na djelatnost, najbolje ocijenjene uslužne tvrtke s 383.5804 bodova, zatim slijede trgovačke tvrtke sa 398.9199 te na kraju proizvodnja sa 404.4322 bodova. U području izvansudske naplate dugovanja, Intercredit je u studenom najviše slučajeva, 43,91 posto, vodio protiv trgovačkih tvrtki. Nakon njih slijede proizvodne tvrtke s 39,57 posto te na kraju poslovni subjekti iz uslužnih djelatnosti, s udjelom od 16,52 posto. Najveći dužnici su male tvrtke, njih 54,94 posto, zatim velike s udjelom od 25,13 posto te srednje tvrtke s udjelom od 17,73 posto ukupnog broja zaprimljenih predmeta. Obzirom na ukupni novčani volumen zaprimljenih predmeta u odnosu na djelatnost dužnika, najviše otpada na trgovačke tvrtke, 49,37 posto, zatim slijede proizvodne tvrtke, sa 42,43 posto te uslužne sa 8,20 posto udjela. Od ukupnog broja zaprimljenih predmeta u Intercreditu, sporni odnosi uočeni su u 22,43 posto slučajeva. U prvih 14 dana od otvaranja predmeta dogovoreno je plaćanje duga u cijelosti ili u ratama za tek 15 posto tvrtki. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I SLOVENIJA DOGOVORILE RJEŠAVANJE PITANJA NE KRŠKO I LJUBANSKE BANKE Hrvatska i Slovenija dogovorile su se krajem prošloga tjedna u Zagrebu da pitanje Nuklearne elektrane Krško riješe na načelu suvlasničkog odnosa dviju država. Tijekom razgovora postignuta je suglasnost da se ta pitanja razriješe na suvlasničkom konceptu koji uključuje paritetan odnos kako u upravljanju i odlučivanju tako i u dijelu koji se odnosi na pitanje dekomisije te zbrinjavanja nuklearnog otpada, priopćeno je nakon sastanka. Također, dogovoreno je da se, uz međudržavni ugovor, utvrde i svi drugi ključni dokumenti potrebni za detaljnu razradu svih operativnih pitanja. Kako je najvljeno Slovenija će Hrvatskoj u roku deset dana ponuditi dva nova nacrta ugovora o nuklearci Krško, jedan međudržavni i jedan poduzetnički. Prošloga petka su se sastala i izaslanstva dviju država kako bi utvrdili mogućnost arbitraže u rješavanju pitanja Ljubljanske banke d.d., Podružnice Zagreb. Izaslanstva su razmijenila poglede o različitim oblicima i postupcima mogućeg posredovanja i zaključila da je postignuta svrha sastanka, tj. početak dogovora dviju država o mogućnosti posredovanja trećih u rješavanju pitanja Ljubljanske banke d.d., Podružnice Zagreb. ČEŠKA I HRVATSKA POTPISALE SPORAZUME O POLJOPRIVREDNOJ SURADNJI Hrvatska i Češka u četvrtak su u Pragu potpisale poljoprivredne sporazume koji će potaknuti suradnju u poljoprivredi, veterinarstvu i zaštiti bilja. Prigodom potpisivanja istaknuto je kako će oni olakšati razmjenu poljoprivrednih proizvoda između dviju zemalja. Dvije zemlje razmjenjuju značajnu količinu poljoprivrednih proizvoda koja po vrijednosti čini više od desetinu međusobne trgovinske razmjene. Ugovor o veterinarskoj suradnji pospješit će međusobnu suradnju i olakšati međusobnu razmjenu životinja i stočne hrane i istodobno onemogućiti unošenje zaraznih bolesti. Ugovor o suradnji na području zaštite bilja pridonijet će poboljšanju zaštite teritorija obje države od unošenja karantenskih štetočina bilja i olakšati međusobnu trgovinu i razmjenu bilja i biljnih proizvoda. HRVATSKA SLUŽBENO PRIMLJENA U TURISTIČKU ZAJEDNICU "DIE DONAU" Hrvatska je službeno primljena u Međunarodnu interesnu zajednicu za promidžbu turističke ponude podunavskih zemalja "Die Donau", čija je godišnja konferencija održana u mađarskom gradu Gyoru. Na toj su konferenciji, koja je završena u utorak, sudjelovali predstavnici nacionalnih turističkih organizacija iz Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Ukrajine i Hrvatske. Od podunavskih zemalja jedino Jugoslavija, zbog stanja na Kosovu, te Rumunjska, zbog neispunjavanja financijskih obveza, nisu članice te interesne zajednice. Hrvatski su predstavnici sudionike konferencije upoznali sa stanjem u hrvatskom Podunavlju i istaknuli kako za dovođenje turističke ponude tog područja na razinu ponuda drugih podunavskih zemalja nedostaje međunarodni kapital. Isto tako, analizirane su promidžbene aktivnosti tijekom protekle i dogovorene aktivnosti za narednu godinu. VELIK INTERES ZA NASTAVAK HRVATSKO-AUSTRIJSKE TURISTIČKE SURADNJE Hrvatsko-austrijsko mješovito povjerenstvo za suradnju u turizmu, utemeljeno Sporazumom o turističkoj suradnji Hrvatske i Austrije iz siječnja ove godine, istaknulo je na nedavnom sastanku u Beču velik interes obiju strana za promicanje novih oblika suradnje u turističkoj djelatnosti. Posebice je razmatrana suradnja vezana uz ustrojstvo privatnog hotelijerstva te rad turoperatora kao i razmjenu obrazovnih programa. Istaknuta je i potreba za jačanjem suradnje na području turističke izgradnje, istraživanja, infrastrukture, menadžerskog razvitka, obogaćivanja hrvatske turističke ponude i vanpansionskih sadržaja, kako bi se već 1999. povećao turistički promet između dviju zemalja. Na sastanku je također istaknuto da je Austrija zainteresirana za izravna ulaganja u hrvatski turizam kroz revitalizaciju postojećih turističkih objekata i razvitak malih obiteljskih hotela. Za pojačana austrijska i druga izravna strana ulaganja u hrvatski turizam, rečeno je, potreban je transparentniji sustav vlasništva, odnosno odgovarajući pravni i porezni sustav. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA PRVI SUSRET TRGOVACA HOK-A Hrvatska će se Vlada u idućoj godini, uz održanje makroekonomskih temelja hrvatskog gospodarstva kao preduvjeta održivog razvoja, suočiti s problemima nenaplativih ili nenaplaćenih potraživanja, zapošljavanja, dovršenja procesa restrukturiranja i privatizacije te stavljanja pod kontrolu robnih tokova koji dolaze preko tzv. mekih granica, istaknuo je ministar gospodarstva Nenad Porges na prvom susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je ovoga tjedna održan u Matici Hrvatskih obrtnika. Skup je okupio stotinjak trgovaca obrtnika iz cijele Hrvatske, organizirao ga je HOK u suradnji s Udruženjem trgovaca Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva RH. Predstavnici Saveza strukovno-cehovskih grupa za trgovinu istaknuli su pitanje nelojalne konkurencije i sivog tržišta, koje ugrožava opstojnost trgovaca obrtnika. Smatraju da je potrebno prepoznati nelegalna tržišta i suzbijati ih razrađenim sustavom mjera organa državne uprave te carinskih organa koji u posljednje vrijeme imaju problema s vidom. Također bi u okviru gospodarskih asocijacija, komora i udruga trebalo predvidjeti sankcije koje bi uključivale i oduzimanje dozvole za rad. Isto tako, osvrnuli su se i na organizirane shoping ture u pogranična mjesta, gdje su cijene robe široke potrošnje i 50 posto niže nego u Hrvatskoj. Ceh je predložio i uvođenje diferencirane stope PDV-a i to sedam posto za prehrambene proizvode, 18 posto za ostalu robu te nula posto za robu namijenjenu djeci do navršenih deset godina starosti. NASTAVLJEN PAD PROIZVODNJE ALKOHOLNIH PIĆA Pad proizvodnje jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj zabilježen je i u prvih devet mjeseci ove godine. Prema procjeni Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP), takav će se trend nastaviti i dalje. Pad se posebice odnosi na proizvodnju vinjaka, nekih vrsta rakije te brendija. U spomenutom razdoblju proizvedeno je 14,89 milijuna litara jakih alkoholnih pića, gotovo 14 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Među jakim alkoholnim pićima najviše je proizvedeno brendija - 8,47 milijuna litara, no proizvodnja toga pića smanjena je za otprilike 15 posto. Proizvodnja je porasla kod tri grupe proizvoda; šljivovice za više od deset posto, slatkih likera za gotovo tri posto, te votke za 12,7 posto. Smanjenje proizvodnje prati i takvo kretanje prodaje. Po podacima GIUPP-a, u prvih devet mjeseci prodano je 16 milijuna litara jakih alkoholnih pića. U udruženju drže da je jedan od glavnih razloga pada prodaje slaba kupovna moć stanovništva, te još nedovoljno obuzdano "crno" tržište, putem kojeg se prodaju jeftini nekvalitetni proizvodi. Među razlozima su i visoke carine i druga davanja, koja uvelike opterećuju cijenu finalnog proizvoda POČEO 3. KONGRES SSSH-A U nazočnosti 406 sindikalnih izaslanika i stotinjak gostiju iz zemlje i inozemstva u Zagrebu je u četvrtak poslijepodne počeo 3. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), na kojem će biti izabran novi predsjednik SSSH-a i članovi statutarne komisije i nadzornoga odbora. Treći će kongres SSSH-a trajati tri dana, a izbor novog predsjednika predviđen je za petak. Kandidati su Davor Jurić i sindikalni povjerenik "Kutjeva" Vinko Jušić, kojeg je predložio sindikat poljoprivrede. PREGOVORI SINDIKATA I UPRAVE HŽ-A BEZ REZULTATA Pregovori tri najveća željezničarska sindikata i Uprave Hrvatskih željeznica (HŽ) nisu doveli do dogovora oko rješavanja sindikalnih zahtjeva za isplatom još 500 kuna božićnice i za povećanjem cijene sata rada, rekao je potpredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske, Ivan Tolić nakon sastanka s Upravom HŽ-a. Dodao je i kako će se sindikati u petak pismeno izjasniti o svojim daljnjim aktivnostima. Uprava nije, kazao je Tolić, ponudila ništa novo već je ponovljena odluka o isplati 500 kuna božićnice i povećanju cijene sata rada za šest posto u idućoj godini. Tolić je istaknuo da Sindikat infrastrukture HŽ-a, Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske ne odustaju od zahtjeva koje su postavili pred Upravu HŽ-a prije otkazivanja četverosatnog prosvjeda upozorenja 19. studenoga. U svojim zahtjevima tri su najveća željezničarska sindikata zatražila isplatu 1000 kuna božićnice i povećanje cijene rada za 17,5 posto od 1. siječnja sljedeće godine. Sindikati su zatražili i isplatu zaostalih troškova prijevoza, utvrđivanje visine i rokova isplate regresa za ovu i sljedeću godinu te dogovor oko subvencioniranja prehrane zaposlenika i kolektivnog osiguranja od nezgode. Zahtjevi sindikata uključuju i tri izmjene Pravilnika o radu te povećanje dnevnica za službeni put na 130 kuna od 1. listopada ove godine, a na 170 kuna od sljedeće. Zahtjeve sindikata Uprava HŽ-a nije mogla ispuniti obzirom na rezultate poslovanja i financijske mogućnosti HŽ-a, rečenica je koju je često izgovarao direktor HŽ-a, Marijan Klarić tijekom pregovaranja sa sindikatima. Službenu izjavu Uprave HŽ-a o pregovorima sa sindikatima nismo uspjeli dobiti ni nakon opetovanih upita. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI KONFERENCIJA O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U HRVATSKU Hrvatska će u sljedećoj godini provesti djelomičnu privatizaciju svojih najvećih infrastrukturnih tvrtki, izjavio je u utorak u Londonu potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Govoreći na konferenciji o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku, koju je organizirala investicijska kuća Salomon Smith Barney, Škegro je rekao da će na međunarodno tržište prvo ići Hrvatske telekomunikacije (HT), tvrtka koja je prema njegovoj ocjeni najbolje pripremljena za privatizaciju. Potom će slijediti neke banke, koje se nakon sanacije nalaze u vlasništvu države. Privatizacija velikih infrastrukturnih tvrtki, kao što su Hrvatska elektroprivreda (HEP) i INA, "složenija je zbog nacionalnih interesa", međutim to su izvodivi projekti, ocjenio je Škegro. Prema njegovom mišljenju, unatoč financijskoj krizi koja je zahvatila gospodarstva u tranziciji, Hrvatska je kadra ići na međunarodno tržište kapitala sljedeće godine. Nakon Londona, Salomon Smith Barney s predstavljanjem hrvatskog gospodarstva nastavljeno je u srijedu u New Yorku te u četvrtak u Bostonu. Inače, dan ranije ministar Škegro u Londonu sastao i s britanskim ministrom za trgovinu i industriju Peterom Mandelsonom, a tema razgovora bili su budući hrvatski projekti u elektroprivredi. STAVOVI HRVATSKOG RAZVOJNOG FORUMA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA Prijedlog hrvatskog državnog proračuna za 1999. nelegitiman je jer se temelji na pogrešnim procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP), rekao je dr. Mladen Vedriš na nedavnoj raspravi ekonomista o proračunu, koja je održana u Hrvatskom razvojnom forumu. Stavove ekonomista taj će forum uputiti klubovima zastupnika u Hrvatskom državnom Saboru. Po ocjeni ekonomista okupljenih u Hrvatskom razvojnom forumu, procjena BDP-a Ministarstva financija u 1999. prema indikatorima udjela PDV-a u BDP-u više je nego sporna. Tako su javni rashodi s ovogodišnjim udjelom u BDP-u od 50 i više posto smanjeni na samo 37 posto u prijedlogu proračuna za iduću godinu, čime smo ušli u krug zemalja kao što su SAD-e i Japan. Rast rashoda državnog proračuna u razdoblju od 1993. do 1998. znatno je veći od rasta BDP-a i poreznih prihoda. Ekonomisti ocjenjuju da bi se privatizacija javnih poduzeća trebala iskoristiti za povećanje učinkovitosti gospodarskog sustava i investicija u proizvodnju, a ne za punjenje državnog proračuna. Ovakav prijedlog proračuna, osim toga, stablilizira siromaštvo i pokazuje nemoć hrvatske Vlade da se, usprkos najavama zaokreta politike, suoči s razvojnim problemima. Hrvatski razvojni forum osnovan je nedavno na inicijativu Razvojno istraživačkog centra Zagreb, Centra za ekonomska istraživanja i Centra za ekonomsku i razvojnu politiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a uz pomoć Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog društva ekonomista, Akademije za tehničke znanosti Hrvatske i sindikata. To je nestranački forum asocijacija i institucija, a cilj mu je osmišljavanje politike razvoja Hrvatske, stvaranje gospodarske burze ideja i projekata te prenošenje međunarodnih iskustava. PREDSTAVLJEN KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE Neovisna udruga računovođa, poreznih savjetnika i financijskih djelatnika "Hrvatski računovođa" prošloga je tjedna predstavila Kodeks etike za profesionalne računovođe u zagrebačkom hotelu Intercontinental. U siječnju ove godine donio ga je Odbor za etiku Međunarodne federacije računovođa (IFAC), a među prvima u svijetu usvojila ga je hrvatska Udruga računovođa. Međunarodni Kodeks služi kao model na kojem se temelje nacionalni etički zahtjevi. Njime se uređuju standardi za profesionalne računovođe i utvrđuju temeljna načela koje oni trebaju primjenjivati da bi postigli zajedničke ciljeve. Ciljevi i temeljna načela Kodeksa važe za sve profesionalne računovođe u javnoj djelatnosti, industriji, komercijali, javnom sektoru ili obrazovanju. Temeljna načela su čestitost, objektivnost, profesionalna sposobnost i dužna pažnja, povjerljivost, profesionalno ponašanje te primjena tehničkih standarda. Ciljevi Kodeksa su vjerodostojnost, profesionalizam, kvaliteta usluga i povjerljivost. Taj kodeks trebaju primjenjivati računovođe, revizori, porezni računovođe, financijski računovodstveni savjetnici te pravne osobe koje pružaju financijske ili druge usluge. TEČAJ POSLOVNOG BANKARSTVA ZA PRIPRAVNIKE Četrdesetak pripravnika i novouposlenih u bankama, štedionicama i ostalim financijskim institucijama započelo je u ponedjeljak na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu tečaj iz poslovnog bankarstva. Tečaj, koji je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO), trajat će do sredine svibnja iduće godine kroz ukupno 246 sati po jedan tjedan u svakom mjesecu, a nakon njegova završetka polaznici će dobiti certifikat. U ovotjednim predavanjima o ekonomskoj politici govorit će dr. Mato Babić i dr. Pero Jurković. Nastava obuhvaća 11 modula (predmeta), među kojima su upravljanje rizicima, financijama u poduzeću, financijska tržišta, međunarodne financije, zakonska regulativa, bankovne informacije i platni promet. Predavači su profesori sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, stručnjaci Ekonomskog instituta Hrvatske narodne banke i Zavoda za platni promet te bankari. Najviše je polaznika iz Privredne banke Zagreb, a zatim slijede iz Brodsko- posavske, Croatia, Dalmatinske, Riadria, Riječke, Trgovačke, Varaždinske i Zagrebačke banke te iz nekoliko štedionica i ZAP-a. HIBO je s tim načinom obrazovanja počeo lani, a do sada su organizirana dva ciklusa, jedan za područje Zagrebačke županije i posebni program za pripravnike i novouposlenike Riječke banke. ZAGREBAČKI VELESAJAM PREDSTAVLJEN U BEČU Program priredaba i izložbi Zagrebačkog velesajma, koji sljedeće godine obilježava 90. obljetnicu rada, predstavljen je u četvrtak u Beču, dok bi se tijekom petka trebao predstaviti i u Grazu. Nazočni su bili upoznati s tradicijom sajmovanja u hrvatskoj metropoli - samo su sajmovi u Veroni i Parizu stariji od zagrebačkog - te o izuzetno dobrim međusobnim gospodarskim odnosima Hrvatske i Austrije. Istaknuto je i da Austrija u izravnim ulaganjima u Hrvatskoj zauzima drugo mjesto, da su gospodarski odnosi dviju zemalja u stalnom usponu, te da su hrvatski interesi kroz dugoročnu kooperaciju tvrtki povećati izvoz iz naše zemlje u Austriju.Predstavljanje Zagrebačkog velesajma u Beču i Grazu organizira se jednom godišnje u suradnji s austrijskom tvrtkom Tecom, a koja zastupa Zagrebački velesajma u Austriji i Lichtensteinu. PREDSTAVLJANJE HRVATSKIH VINA U LONDONU Izvoz hrvatskih vina na tržišta Europske unije nije podvrgnut admistrativnim ni trgovačkim preprekama, rečeno je u četvrtak na predstavljanju hrvatskih vina u Londonu. Na toj prezentaciji, koju su na poziv Britansko-hrvatske gospodarske komore iz Londona, organizirala HGK iz Zagreba i Hrvatsko ministarstvo gospodarstva, kušano je 21 hrvatsko vino iz devet hrvatskih vinarija. Pritom je okupljenima predstavljen i zemljovid hrvatskih vinograda i vina, koji bi u ponedjeljak predsjednik hrvatke Vlade Zlatko Mateša trebao predstaviti i domaćoj javnosti. FORUM POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE U MONTE CARLU Svjetski trendovi u poljoprivredi, utjecaj globalizacije na poljoprivredu i prehrambenu industriju te investicije u poljoprivredu, glavne su teme Međunarodnog foruma poljoprivrede i prehrambene industrije koji se održavao krajem prošloga tjedna u Monte Carlu. Forum je okupio ministre poljoprivrede i prehrambene industrije iz više od 30 zemalja svijeta, prehrambene proizvođače te predstavnike Svjetske banke i FAO-a. Hrvatsku na Forumu predstavlja pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić, dok domaću prehrambenu industriju na skupu zastupaju predstavnici PIK Vrbovca i Lura grupe. Tijekom trodnevnog skupa zemlje su predstavile značajke svojih poljoprivreda i prehrambene industrije. USKORO TRADICIONALNI POSLOVNI SUSRETI PIHU Jubilarni 30. poslovni susreti hrvatskih hotelijera i proizvođača pod nazivom "Proizvođači hotelijerstvu '98" (PIHU) održat će se od 8. do 10. prosinca u Puli. Susrete organizira Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) i zagrebačka tvrtka Horest d.o.o., a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH. Uz dodjelu jubilarnih priznanja pojedincima i tvrtkama za višegodišnje sudjelovanje na PIHU, održat će se i okrugli stolovi na teme - odnosi hotelijera i proizvođača u uvjetima tržišne konkurencije, krevet - ležaj i oprema za zdravo spavanje te materijali za graditeljstvo u izgradnji i održavanju hotelskih objekata. Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirat će okrugli stol o hrvatskoj oznaci kvalitete turističkih usluga. Ti su poslovni susreti jedan od rijetkih hrvatskih gospodarskih skupova koji se održao niz godina s prosjekom od 400 sudionika po skupu. 6. STATISTIKA INOZEMNI DUG U KOLOVOZU DOSEGNUO 7,49 MILIJARDI USD Hrvatski je inozemni dug u kolovozu ove godine dosegnuo otprilike 7,49 milijardi USD, što je 122,3 milijuna USD više u odnosu na prijašnji mjesec. Od tog se iznosa na neevidentirane otplate glavnice odnosilo 599,9 milijuna USD ili 44,7 milijuna USD manje. Obveze po kratkoročnim kreditima, nakon što su od ožujka bilježile rast, također su se smanjile. U odnosu na srpanj iznos kratkoročnih kredita snizio se za 16,7 milijuna USd na 627,4 milijuna USD. Vrijednost srednjoročnih i dugoročnih kredita od početka godine neprekidno raste. U kolovozu je iznos tih kredita dosegnuo 6,86 milijardi USD ili 139 milijuna USD više nego li u srpnju. Početkom godine te su obveze iznosile 6,13 milijardi USD. (Izvor: Hrvatske narodne banke) MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A U LISTOPADU 2,7 MILIJARDI USD Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) u ovogodišnjem su listopadu iznosile 2,697 milijardi USD, što je 60,4 milijuna USD manje nego u mjesecu ranije i 169,8 milijuna USD više nego u listopadu prošle godine. Od tog iznosa na specijalna prava vučenja odnosilo se 231,3 milijuna USD, tri milijuna USD više nego u prethodnom mjesecu, na valute i depozite 1,92 milijarde USD ili 19 milijuna USD manje, a na obveznice i zadužnice 545,9 milijuna USD, tj. 44,4 milijuna USD manje. Devizne pričuve poslovnih banaka u tom su mjesecu iznosile 1,91 milijardu USD, što je bilo 481 milijun USD manje nego mjesec ranije i 535 milijuna USD manje nego u listopadu prošle godine. (Izvor: HNB) UVOZ SMANJEN 1,9 POSTO U Hrvatskoj je od siječnja do kraja listopada ove godine uvezeno robe u vrijednosti 7,02 milijarde USD, 1,9 posto manje nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je robe za 3,81 milijardu USD ili 9,5 posto više. Uvoz robe iz zemalja Europske unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 2,1 posto na 4,13 milijardi USD, dok je izvoz uvećan 2,3 posto na 1,8 milijardi USD. Najvažniji hrvatski trgovinski partneri iz EU-a bili su Njemačka i Italija. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 1,32 milijarde USD, četiri posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 642,2 milijuna USD, tj. 2,3 posto više. Iz Italije je uvezeno robe za 1,25 milijardi USD, 7,9 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 668,9 milijuna USD ili 0,2 posto manji. Makedononske robe je na hrvtasko tržište uvezeno za 49,1 milijun USD, što je u odnosu na isto razdoblje lani 60 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini od 51,6 milijuna USD, 12,9 posto manji. Uvoz iz BiH povećan je 19 posto na 131,4 milijuna USD, izvoz je porastao 0,6 posto na 543,2 milijuna USD. Iz Slovenije je uvezeno 0,1 posto manje robe, tj. 617,2 milijuna USD. Također, smanjena je i vrijednost izvezene robe na to tržište, za 17,1 posto na 360,6 milijuna USD. Iz SRJ u prvih je deset mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 14,9 milijuna USD, a izvezeno za 12,4 milijuna USD. (Izvor: Državni zavod za statistiku) BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJEN 0,5 POSTO U Hrvatskoj je u ovogodišnjem listopadu broj zaposlenih u industriji smanjen 0,5 posto u odnosu na rujan i pet posto u usporedbi s lanjskim listopadom. Proizvodnost rada je porasla 10,2 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju broj zaposlenih je bio manji 0,8 posto, u prerađivačkoj industriji 0,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom povećan 0,6 posto. Proizvodnost rada porasla je 5,8 posto u rudarstvu i vađenju, 10,7 posto u prerađivačkoj industriji i 5,4 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci broj zaposlenih u industriji pao je 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Izvor: Državnog zavoda za statistiku) ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA POVEĆANE 7,6 POSTO U Hrvatskoj su u ovogodišnjem listopadu zalihe gotovih proizvoda u industriji porasle 7,6 posto prema rujnu ove godine, kao i prema lanjskom listopadu. U prerađivačkoj industriji zalihe gotovih proizvoda porasle su 7,8 posto, a u rudarstvu i vađenju 0,6 posto. Pritom je najveći porast zaliha od 17,1 posto zabilježen u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, dok je najmanje zaliha bilo u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, 27 posto manje nego u rujnu. (Izvor: Državni zavod za statistiku) CIJENE NA MALO U STUDENOM PORASLE 0,2 POSTO U studenom su u Hrvatskoj cijene na malo povećane 0,2 posto u usporedbi s listopadom, a u usporedbi sa studenim prošle godine više su 5,9 posto Od početka godine do kraja studenoga cijene na malo prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,462 posto ili ukupno za jedanaest mjeseci ove godine 5,2 posto. Troškovi života, odnosno cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, u studenom su u odnosu na listopad porasle 0,5 posto. U usporedbi sa studenim prošle godine troškovi života povećani su 5,8 posto. U okviru troškova života cijene roba u studenom su, u odnosu na mjesec prije, više 0,6 posto, dok su cijene usluga niže 0,3 posto. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u studenome su u odnosu na listopad porasle 0,5 posto, dok su u odnosu na studeni prošle godine pale 2,4 posto. Porast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima najveći je, 18,2 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, a najveći je pad cijena, 11,9 posto, ostvaren u vađenju sirove nafte i zemnog plina. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su u prosjeku porasle 0,3 posto zbog porasta cijena pića za 0,7 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,4 posto (tekstilni proizvodi, proizvodi od kože, sredstva za kulturu, oprema stana), dok su cijene industrijskih prehrambenih proizvoda u prosjeku niže za 0,1 posto, dok su cijene duhana ostale na razini cijena iz listopada. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO DUBROVAČKA BANKA PRODAJE 130,23 MILIJUNA DEM VRIJEDNE DIONICE Dubrovačka banka objavila je nedavno javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica i poslovnih udjela iz njezinog portfelja i portfelja bančine tvrtke Hoteli Dubrovnik, u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od približno 130,23 milijuna DEM. Poziv obuhvaća ukupno 20 tvrtki, a najveća vrijednost ponuđenih dionica, od 24,14 milijuna DEM, odnosi se na Dubrovnik Shopping Centers, tj. 73,18 posto temeljnog kapitala tog dioničkog društva. Poziv obuhvaća prodaju dionica i poslovnih udjela u 20 tvrtki, među kojima su i poslovni udjeli u riječkom World Trade Centru te dionice sarajevske UPI banke, pulskog Arenaturista, Atlanske plovidbe, tvrtki Dubrovački podrumi, Dubrovačka trgovina, Dubrovkinja trade, Kaštelanske rivijere te uslužne tvrtke Mlini iz Mlina. Prodaju se i dionice osam dubrovačkih hotela: hotela Belvedere, Lero, Bellevue, Neptun, Kompas, Lapad, Gruž te hotelskog turističkog poduzeća Sumratin-Zagreb. Ponude će se prikupljati do 28. prosinca ove godine, a moraju sadržavati ponuđenu cijenu, osiguranje te načine i rokove plaćanja. Ponuđač se može, ali ne mora, stoji u uvjetima prodaje, očitovati o daljnjim planovima ulaganja u dioničko društvo, zadržavanja postojećeg broja zaposlenih i slično. Uz svaku je ponudu obvezatna i jamčevina u iznosu od 10.000 kuna. Banka je istodobno objavila i prodaju putem javnog nadmetanja suvlasničkog dijela, koji se sastoji od četiri petine vlasničkog prava staklenika i zgrada u Ivanić-Gradu. Početna prodajna cijena nekretnina je 4,10 milijuna DEM. Dubrovačka banka u potpunom je vlasništvu države od travnja ove godine, kada je hrvatska Vlada odlučila sanirati tu banku. Procjenjuje se da su potencijalni bančini gubici premašili 1,5 milijardi kuna. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 26. studenoga - 03. prosinca 1998. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 26.11. 29.000.000 18.500.000 17,86% 122.502.000 27.11. 43.000.000 27.200.000 15,63% 138.641.000 28.11. - - 10,00% 58.978.000 30.11. 45.000.000 27.400.000 16,16% 135.570.000 01.11 66.000.000 15.488.640 15,77% 243.363.000 02.11. 71.500.000 56.500.000 16,46% 141.323.000 03.11. 31.000.000 18.900.000 15,03% - Dnevni prosjek 47.583.000 27.331.000 16,15% 140.063.000 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 01. - 03. prosinca 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Karlovačka pivovara 335 1,52 1.604.630 8.004,19 2. Pliva 480 -2,04 1.104.805 -67,21 3. Zagrebačka banka 0 918 -2,75 1.090.829 -10,37 4. Podravka 97 -15,65 684.512 -58,60 5. Zagrebačka banka 3E 410 2,50 538.100 164,14 6. Varaždinska banka 85 6,25 114.556 -28,32 7. Plava laguna 266 0,38 88.908 -48,82 8. Viktor Lenac 80 - 69.779 - 9. Dalmatinska banka 80 -5,88 41.190 -62,20 10. Kraš 86 4,88 26.350 -70,31 UKUPNI PROMET 5.395.638 -23,08 Vrijednost indeksa CROBEX 681 -2,58 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 30. studenoga - 03. prosinca ?98. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Podravka 98 -16,24 251.598 -27,62 2. Ericsson Nikola Tesla 130 -9,09 159.695 -43,85 3. Croatia line 61 - 151.753 - 4. Bjelovarska banka 2800 0,00 86.800 63,13 5. Varteks 20 - 54.000 - 6. Chromos-Samobor 550 - 31.900 - 7. Plava laguna 275 1,85 12.005 -2,99 8. Kraš 82 1,23 4.100 -61,94 9. Istraturist 29 0,00 2.069 1.326,90 10. Riviera Holding 39 - 1.560 - UKUPNI PROMET 772.389 -61,54 Vrijednost indeksa VIN 315 -2,48 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 01.12. HNB (repo aukcija) 3 dana 604.248.604,80 11,10% 02.12. HNB 35 dana 181.000.000 9,50% 02.12. HNB 91 dan 44.400.000 10,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.12. - 987.700.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA CRONET ĆE ZA RAD U BIH MORATI PRIHVATITI KOD 387 Do travnja iduće godine u BiH profunkcionirat će neovisna agencija koja će urediti stanje u oblasti telekomunikacija a uvjet da bi bilo koji operater dobio licencu za rad u toj zemlji bit će korištenje međunarodnog pozivnog koda za BiH - 387. Kako je nedavno za sarajevsko "Oslobođenje" izjavila glasnogovornica Ureda Visokog predstavnika (OHR) Alexandra Stiglmayer, ovo će također vrijediti za oblast mobilne telefonije, odnosno za sustav CRONET-a koji sada pokriva značajne dijelove BiH. Agencija koja će djelovati na temelju odredbi Zakona o telekomunikacijama BiH kojega je Carlos Westendorp proglasio u rujnu ove godine u pravilu će u roku od dva mjeseca izdavati licence za rad PTT operatorima koji to zatraže i koji ispunjavaju potrebne uvjete. Po riječima Siglmayerove, "Eronet" kao operater koji upravlja CRONET-ovom mrežom na teritoriju BiH u ovom trenutku ne ispunjava uvjete za dobivanje licence, ali OHR nije tražio isključenje njegovih baznih postaja imajući u vidu potrebe korisnika mobitela. Od 30 baznih postaja koliko ih CRONET ima u BiH, do sada je isključena samo jedna i to na Trebeviću pored Sarajeva, a nakon pritužbe PTT BiH da im "Eronet" predstavlja nelojalnu konkurenciju. Glasnogovornica OHR-a je izjavila kako su pregovori sa Eronetom već započeli te da su predstavnici te tvrtke izrazili spremnost poštovati Zakon o telekomunikacijama BiH. VLADA RS UKINULA DEVALVACIJU JUGOSLAVENSKOG DINARA Vlada bosanskih Srba ukinula je ovih dana odluku o devalvaciji jugoslavenskog dinara, koju je sama jednostrano proglasila i zbog koje već tri tjedna traje kriza između Beograda i Banja Luke. Inače, Banja Luka je 9. studenoga devalvirala jugoslavenski dinar, valutu u najširoj uporabi u srpskom entitetu BiH, na 7,5 dinara za jednu konvertibilnu marku (bosanskohercegovačka valuta ima jednaku vrijednost kao i njemačka marka). Službeni je jugoslavenski tečaj šest dinara za marku. Beograd je na to 12. studenoga odgovorio prekidanjem svih financijskih transakcija s RS. Nakon teških pregovora prošlog tjedna s Beogradom, vlada RS je kao uvjet ukidanja devalvacije tražila obnovu financijskih transakcija sa SRJ. Taj se uvjet, međutim, u spomenutom priopćenju ne spominje. U SLOVENIJI POSKUPLJUJU ŽELJEZNIČKI PRIJEVOZ I OSIGURANJE Cijene prijevoza željeznicom i cijene premija osiguranja povećat će se u Sloveniji za tri posto, odlučila je slovenska vlada u četvrtak na svojoj redovnoj sjednici. Poskupljenja će, kako je objasnio ministar za gospodarske odnose Marjan Senjur, stupiti na snagu 15. prosinca, kako ne bi znatnije utjecala na inflaciju u ovoj godini. Cijene naftnih derivata smanjene su, zbog pada cijena na svjetskom tržištu za 5,5 do osam posto, ali se to odnosi samo na priznavanje nabavnih cijena, dok cijene u maloprodaji ostaju i dalje iste. EUROPA SMANJUJE KAMATE MJESEC DANA PRIJE LANSIRANJA EURA Utemeljitelji jedinstvene europske monetarne unije u četvrtak su iznenadili financijska tržišta rezanjem kamatnih stopa mjesec dana prije lansiranja eura. Koordinirani potez, kojeg su počele Njemačka i Francuska smanjujući kamate na tržištu novca sa 3.3 na tri posto, slijedile su unutar nekoliko minuta druge zemlje koje će prihvatiti novu jedinstvenu valutu 1. siječnja. Jedino je Italija, odredila stopu od 3.5 posto, za razliku od središnjih banaka ostalih deset zemalja, koje su spustile kamatnu stopu na tri posto. Predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer kazao je da će to biti početna stopa pri lansiranju eura. Prvi učinak rezanja europskih kamatnih stopa bio je skok vrijednosti USD u odnosu na DEM i rast vrijednosti dionica na europskim burzama. Dok je njemački index vrijednosti dionica DAX skočio za dva posto, dionice njemačkih banaka Deutsche, Dresdner i Commerzbank porasle su za četiri posto. Korak 11 središnjih banaka nije se očekivao do 22. prosinca, za kada je zakazan idući sastanak Europske središnje banke. NOVE GOSPODARSKE PROCJENE MMF-A 21. PROSINCA Međunarodni monetarni fond (MMF) u četvrtak je objavio da će ponovo ispitati stanje i prihode svjetskog gospodarstva. To je drugi puta u dvije godine da MMF revidira procjene rasta izvan svog uobičajenog rasporeda. Glasnogovornik MMF-a je izjavio da će novi dokument, koji se bavi razvojem tržišta i perspektivama u budućnosti, biti objavljen 21. prosinca. MMF tradicionalno svake godine objavljuje dva dokumenta o izgledima gospodarstva u svijetu predviđajući rezultate u budućnosti. U prosincu prošle godine revidirana je procjena rasta u Aziji kako bi se u obzir uzela financijska previranja, koja su se proširila Azijom. Dokument, koji bi se u javnosti trebao pojaviti ovog mjeseca, vjerojatno će se pozabaviti Rusijom i problemima u Brazilu. U posljednjem Svjetskom pregledu gospodarstva, objavljenom u rujnu, procjenjeno je da će u ovoj godini svjetsko gospodarstvo porasti za dva posto, dok se u 1999. očekuje porast od 2,5 posto. Obje brojke su umanjene u usporedbi prethodnom s procjenom MMF-a u travnju, kada je pretpostavljen rast od 3,1 posto u 1998. i 3,7 posto u 1999. 10. POSEBAN PRILOG OSTAVKE UPRAVE GLUMINA BANKE PREDUVJET NJEZINE SANACIJE Ostavke predsjednika Uprave Glumina banke Marka Marčinka i člana Uprave Sandre Zubčić, koje je u srijedu prihvatio bančin Nadzorni odbor, mogu se smatrati jednim od preduvjeta za početak procesa sanacije te banke, izjavio je donedavni predsjednik Uprave Marko Marčinko, dodavši da se na ostavku odlučio prvenstveno radi zaštite banke i njezinih komitenata. Glumina banka tipičan je primjer, smatraju financijski analitičari, brzo rastuće banke na temelju skupih izvora sredstava i neprofesionalnog ponašanja uprave. Riječ je o banci u privatnom vlasništvu, koja nije naslijedila slabe bilančne pozicije, a najvažniji problem njezina poslovanja, drže, velika je kreditna izloženost povezanim društvima i loše upravljanje kreditnim rizikom. Ta banka ima blokiran žiro račun otprilike pet mjeseci. Visina potencijalnih gubitaka procjenjuje se na 1,4 milijardi kuna i otprilike je 3,5 puta veća nego njezin jamstveni kapital. Stručnjaci koji prate bankovni sustav i nadležni za njegov nadzor još nisu sigurni koji bi način izlaska te banke iz krize bio optimalan. Po mišljenju ravnatelja Hrvatskog instituta za bankarstvo Pere Jurkovića, Hrvatska narodna banka (HNB) nije prihvatila program sanacije te banke upravo stoga što ga je predložio management koji ju je i doveo pred propast. Izvjesno je da rješenje krize te banke čeka primjenu novog zakona o bankama, kojim se omogućava i uvođenje privremenog upravitelja u banku. Da se i ta mogućnost u slučaju Glumine banke razmatra potvrdio je u nedavnom razgovoru za Hinu i izvršni direktor HNB-a zadužen za nadzor i kontrolu banaka Čedo Maletić. Marčinko je ocijenio kako bankarski sustav u Hrvatskoj nije stabilan. Odmah nakon slučaja Dubrovačke banke trebalo je razmišljati o preventivnim djelovanjima središnje banke. "Najgora je pozicija neizvjesnosti u kojoj se banka sada nalazi", izjavio je on, dodavši kako se erozija jedne banke prenosi i na druge. Najavio je da slična situacija očekuje uskoro još otprilike pet domaćih banaka. Protiv Marka Marčinka Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je istražni zahtjev zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, koji je u srijedu dostavljen istražnom sudu Županijskog suda u Zagrebu. "Ja sam potpuno ravnodušan, jer sve ono što sam radio u duhu je poduzetništva i u skladu s propisima", rekao je Marčinko komentirajući istražni zahtjev. Predsjednik Nadzornog odbora banke Ivica Perić i članovi koji su bili nazočni sjednici Odbora također su dali neopozive ostavke, o čemu će uskoro odlučiti dioničari na glavnoj skupštini. No, Nadzorni je odbor ovlašten do daljnjega za dogovore s Ministarstvom Financija RH i HNB-a o pronalaženju izlaska banke iz novonastale situacije.