TURISTIČKI BILTEN, BROJ 260

TURISTIČKI BILTEN 27. studenoga - 3. prosinca 1998. SADRŽAJ: ? HRVATSKA SLUŽBENO PRIMLJENA U TURISTIČKU ZAJEDNICU "DIE DONAU" 2 ? VELIK INTERES ZA DALJNU HRVATSKO-AUSTRIJSKU TURISTIČKU SURADNJU 2 ? ZA OTOKE IZ PRORAČUNA 120 MILIJUNA KUNA 2 ? VLADA O HRVATSKIM ŽELJEZNICAMA 3 ? DUBROVNIK POVUČEN S POPISA UGROŽENIH GRADOVA SVJETSKE BAŠTINE 4 ? HOTEL TURIST USKORO S TRI ZVJEZDICE 4 ? NEREALIZIRANE INVESTICIJE U LAVU I ADRIATICU ZBOG GUBITAKA 4 ? PANTURIST OČEKUJE DESET NOVIH AUTOBUSA 5 ? HŽ UVODI TIN EXPRESS - DJEČJI BLAGDANSKI VLAK 5 ? NOVI BROD U FLOTI JADROLINIJE 5 ? ZA KRSTARENJA HRVATIMA ZANIMLJIVI KARIBI I SREDOZEMLJE 5 ? PLITVICE U GAMBIJI?! 6 ? KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 6 ? U ISTRI OD SIJEČNJA DO LISTOPADA 12,6 MILIJUNA NOĆENJA 6 ? DUBROVAČKO-NERETVANSKU ŽUPANIJU POSJETILO 13,6 POSTO VIŠE TURISTA 7 ? USKORO TRADICIONALNI POSLOVNI SUSRETI PIHU 7 ? JAHORINA OPET POSTAJE SARAJEVSKO SKIJALIŠTE 8 ? BRITANCI 2000. NAMJERAVAJU DOČEKATI U PARIZU 8 ? ZRAKOPLOVI NEĆE LETJETI 1. SIJEČNJA 2000. 9 ? FINNAIR SLAVI 75. GODIŠNJICU 9 ? LUFTHANSA CITYLINE NA PUTU USPJEHA 9 ? LOT-OVU OBLJETNICU KARAKTERIZIRAJU PROMJENE 10 ? I KOD PRODAJE ZRAKOPLOVNIH KARATA PUTNICIMA SE MORAJU OBJASNITI PRAVA 10 ? U SVIJETU RASTE KONZUMACIJA PIVA 11 ? KRALJICA I ROCK GITARE U ŠKOTSKOM MUZEJU 11 ? NEPAL PLANIRA IZGRADITI MUZEJ ALPINIZMA 12 ? POD POVEĆALOM: PARIZ 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA HRVATSKA SLUŽBENO PRIMLJENA U TURISTIČKU ZAJEDNICU "DIE DONAU" Hrvatska je službeno primljena u Međunarodnu interesnu zajednicu za promidžbu turističke ponude podunavskih zemalja "Die Donau", čija je godišnja konferencija održana u mađarskom gradu Gyoru. Na toj su konferenciji, koja je završena u utorak, sudjelovali predstavnici nacionalnih turističkih organizacija iz Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Ukrajine i Hrvatske. Od podunavskih zemalja jedino Jugoslavija, zbog stanja na Kosovu, te Rumunjska, zbog neispunjavanja financijskih obveza, nisu članice te interesne zajednice. Hrvatski predstavnik Željko Tončinić upoznao je sudionike konferencije sa stanjem u hrvatskom Podunavlju i istaknuo kako za dovođenje turističke ponude tog područja na razinu ponuda drugih podunavskih zemalja nedostaje međunarodni kapital. Na konferenciji su analizirane promidžbene aktivnosti tijekom protekle godine i dogovorene aktivnosti za narednu godinu. VELIK INTERES ZA DALJNU HRVATSKO-AUSTRIJSKU TURISTIČKU SURADNJU Hrvatsko-austrijsko mješovito povjerenstvo za suradnju u turizmu, utemeljeno Sporazumom o turističkoj suradnji Hrvatske i Austrije iz siječnja ove godine, istaknulo je na nedavnom sastanku u Beču velik interes obiju strana za promicanje novih oblika suradnje u turističkoj djelatnosti. Posebice je razmatrana suradnja vezana uz ustrojstvo privatnog hotelijerstva te rad turoperatora kao i razmjenu obrazovnih programa. Istaknuta je i potreba za jačanjem suradnje na području turističke izgradnje, istraživanja, infrastrukture, menadžerskog razvitka, obogaćivanja hrvatske turističke ponude i vanpansionskih sadržaja, kako bi se već 1999. povećao turistički promet između dviju zemalja. Na sastanku je također istaknuto da je Austrija zainteresirana za izravna ulaganja u hrvatski turizam kroz revitalizaciju postojećih turističkih objekata i razvitak malih obiteljskih hotela. Za pojačana austrijska i druga izravna strana ulaganja u hrvatski turizam, rečeno je, potreban je transparentniji sustav vlasništva, odnosno odgovarajući pravni i porezni sustav. Na čelu hrvatskog izaslanstva na zasjedanju austrijskog hrvatskog povjerenstva za turističku suradnju u Beču bila je pomoćnica ministra turizma Vinka Cetinski, a na čelu austrijskog izaslanstva pomoćnik ministra gospodarstva za turizam dr. Erich Musyel. ZA OTOKE IZ PRORAČUNA 120 MILIJUNA KUNA Iz hrvatskog će državnog proračuna sljedeće godine u izgradnju otočne infrastrukture i poticanje maloga gospodarstva biti uloženo 120 milijuna kuna, dvostruko više nego što je izdvojeno prošle godine ili gotovo onoliko koliko se ulagalo iz proračuna od 1995. do 1997. To je inače samo dio sredstava koji je proteklih godina utrošen na hrvatskim otocima, budući da su svoje programe na njima izvodila i druga ministarstva te velika javna poduzeća. "Radili smo znatno veći plan. Tražili smo skromnih 200 milijuna kuna, dobili smo 120 milijuna. No, unatoč tome, to je najveći rast u proračunskim stavkama", izjavio je, uoči skorašnje rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o otocima na hrvatskoj Vladi, ravnatelj Centra za otoke Goran Pavlov. Polovinu sredstava planiramo utrošiti u infrastrukturne objekte, a drugu polovicu u programe koji bi podstaknuli otvranje novih radnih mjesta. Ako bi se tim sredstvima pribrojila ona koja su u infrastrukturu uložila ili kane uložiti velika javna poduzeća, ukupan iznos, koji je posljenjih nekoliko godina investiran na otoke, bio bi znatno veći. Primjerice, Hrvatske vode kane iz Lozovca na šibenske otoke u sljedeće dvije godine dovesti pitku vodu, a planira se izgradnja aerodroma na otocima, koje će opremati Ministarstvo prometa, pomorstva i veza iz svojih sredstava. Svi otoci u Splitsko-dalmatinskoj županiji dobili su helidrome, zahvaljujući Ministarstvu zdravstva, ali i županijskom pročelniku. Centar za otoke podupire program helidroma na svim otocima jer je to najjeftinija investicija, koja ulijeva dodatnu sigurnost otočanima u slučaju hitne liječničke intervencije. Imamo ozbiljne primjedbe na povezanost otoka s kopnom. Bez svakodnevnih brzih veza s otocima, odvajanja teretnoga od putničkoga prometa, koji mora biti točan i redovit i poslije ponoći, sva naša nastojanja neće uroditi plodom, kaže Pavlov. "Otoci ne smiju poslije ponoći ostati odsječeni od kopna, pa bile linije i poluprazne", drži ravnatelj Centra za otoke. Zakon o otocima predložili smo u nakani da očitujemo dugoročnu orijentaciju hrvatske države prema otocima, da vratimo život i gospodarski rast. Po Pavlovljevim riječima, programi su kratkoga daha i donose se samo za određeno vremensko razdoblje, dok Zakon problem rješava dugotrajno i sustavno. Dva su se Zakona o otocima u saborskoj proceduru pojavila jer su naš zakon ukrali. "To tvrdim zbog toga jer su se pojavile iste leksičke grješke. Imali smo dvije verzije zakona godinu dana prije. Na našem je zakonu radilo pedeset stručnjaka. Koji su to stručnjaci iz SDP-a radili na Zakonu o otocima?" pita ravnatelj Centra. Međunarodnoj konferenciji o razvoju i obnovi Zadarska županija predložit će izgradnju mosta kopno - otok Pašman. To je jedini projekt koji će se pojaviti na toj konfereniji, a vezan je uz otoke, kaže Pavlov, napominjući kako je Centar financirao izradbu idejnog projekta mosta. Upitan kako na predstavljanju projekta o povratku iseljenika na hrvatske otoke, koji je priredilo Ministarstvo povratka i useljeništva, nije bilo nikoga iz Centra, niti iz Ministarstva razvitka i obnove, Pavlov je kazao kako je koordinacija zakazala. "Pozivnicu za predstavljanje projekta dobili smo sa zakašnjenjem. To bi se ministarstvo trebalo baviti konkretnim pitanjima, pa se ne bi događalo da se iseljenik-povratnik iz Australije, koji se vratio na svoju djedovinu na Lastovu i tamo sukobio s činovničkom strukturom, vrati s troje djece i ženom natrag u Australiju. U tim situacijama trebalo bi intervenirati to ministarstvo. To se dogodilo 1996. i sigurno je imalo odjeka među iseljenicima", kaže Pavlov, dodajući kako je u bivšem režimu provođena tiha strategija raseljavanja hrvatskih otoka. Na Susku je pedesetih godina jugomornarica pucala na ljude koji su u trima čamcima bježali u Italiju. Nakon toga počeo je egzodus s tog otoka. "Nama je u interesu da otočni čovjek bude zadovoljan", izjavio je Pavlov, dodavši, kako je glavni cilj zakonskim i ekonomskim mjerama vratiti na otoke generacije otočana i njihove potomke iz gradova i svijeta, jer se oni mogu najlakše prilagoditi otočnom načinu života koji im je u genima. No, prethodno država mora svojim mjerama osigurati preduvjete za to - izgraditi infrastrukturu, stimulirati otvaranje radnih mjesta i kvalitetno prometno povezati otoke, kaže Pavlov. VLADA O HRVATSKIM ŽELJEZNICAMA Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskim željeznicama (HŽ), koji je izradilo Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH, prihvaćen je prošloga četvrtka na redovitoj sjednici hrvatske Vlade. Po konačnom nacrtu, HŽ će postati društvo s ograničenom odgovornošću, čiji je jedini član Republika Hrvatska. Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HŽ-u upućuje se Zastupničkome domu Hrvatskoga državnoga Sabora na drugo čitanje. Proces restrukturiranja HŽ-a je u tijeku, a jedna od njegovih posebnih svrha je prilagodba HŽ-ova ustroja te uspostava odnosa između HŽ-a i Vlade RH na tržišnim načelima, kako bi bili stvoreni jasni odnosi primjereni komercijalno usmjerenoj željeznici. Uspješnost poslovanja HŽ-a, prema Nacrtu, nadgledat će Skupština Društva. To je novo tijelo Društva, jer je do sada tu funkciju obavljao ministar pomorstva, prometa i veza. Uprava Društva će, pak, godišnja izvješća o poslovanju i godišnja financijska izvješća putem Nadzornog odbora podnositi Skupštini društva. Jedan od uvjeta za uspješno restrukturiranje HŽ-a je njezino financijsko konsolidiranje. To se ponajviše odnosi na izmirenje postojećih financijskih obveza iz dobivenih kredita, za koje je jamstvo dala RH, a koje HŽ nije u mogućnosti podmiriti iz redovnog poslovanja. Stoga će RH osigurati vraćanje HŽ-ovih obveza stvorenih do kraja ove godine, za koje je dala jamstvo. Željeznice su dužne obavljati željeznički prijevoz i na prugama na kojima se od prihoda ne mogu pokriti ukupni troškovi prijevoza. Uvjeti obavljanja takvog prijevoza utvrdit će s RH, tj. s jedinicama lokalne uprave ili samouprave. U slučaju štrajka, u Društvu se mora osigurati najnužniji prijevoz putnika i robe te održavanje dionica stabilnih željezničkih postrojenja, stoji u Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o HŽ-u. Na sjednici je hrvatska Vlada HŽ-u dala suglasnost i državno jamstvo za zaduženje u inozemstvu u iznosu do 60 milijuna njemačkih maraka s pripadajućim kamatama i troškovima kod Bayerische Landesbank Girozentrale i konzorcija banaka. Sredstva će se upotrijebiti za financiranje nabave rezervnih dijelova, opreme i materijala za prioritetne potrebe HŽ-a i to od tvrtke Thyssen Rheinstahl Technik. DUBROVNIK POVUČEN S POPISA UGROŽENIH GRADOVA SVJETSKE BAŠTINE Grad Dubrovnik i rudnici soli Wieliczka u Poljskoj nisu više na popisu ugrožene svjetske baštine UNESCO-a, objavila je u utorak ta organizacija. Dubrovnik je jedno od prvih mjesta upisanih na Popis svjetske baštine 1979. godine. Tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije stavljen je na popis ugroženih lokacija. UNESCO je pružio Hrvatskoj 300.000 dolara pomoći radi restauracije Dubrovnika. Poljski rudnici soli Wielieczka iz 13. stoljeća, čija je unutrašnjost ukrašena umjetničkim djelima i skulpturama od soli, bili su ugroženi vlagom. Spašeni su zahvaljujući pomoći od 100.000 dolara iz Fonda za svjetsku baštinu. Lista ugroženih lokacija svjetske baštine UNESCO-a broji danas 23 lokacije diljem svijeta. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI HOTEL TURIST USKORO S TRI ZVJEZDICE Varaždinski hotel Turist po novoj bi Kategorizaciji o ugostiteljskim i turističkim objektima trebao dobiti kategoriju od tri zvjezdice. Uz ovogodišnju obnovu dijela smještajnih kapaciteta, uređenja moderne kongresne dvorane i proširenja ugostiteljske ponude, direktorica tog hotela Natalija Žetko za 1999. najavljuje i nove investicije. Ako hrvatska Vlada ne promijeni svoju fiskalnu politiku i ne uvede povlaštenu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) za turističku djelatnost, direktorica Žetko drži da će i hotel Turist, kao i ostali hoteli u hrvatskom kontinentalnom dijelu, imati problema u poslovanju. Većina gostiju koja je u prijeratnim godinama odsjedala u hotelu bili su lovci ili poslovni ljudi. U ratnim se godinama njihov dolazak znatno smanjio, a povratak je jako spor. Prosječna dužina boravka u hotelu je 2,01 dan, što dodatno povećava troškove poslovanja. Poslovanje hotela u idućim bi se godinama trebalo temeljiti na kongresnom turizmu jer su ti gosti najbolji u izvanpansionskoj potrošnji. Uz kulturni i vjerski, u kongresnom turizmu je budućnost te gospodarske grane u Varaždinu, rekla je Natalija Žetko. Ugostiteljska ponuda hotela ove je godine obogaćena i dodatnom gastronomskom ponudom - jelima od divljači. Ta se jela mogu kušati i u lovištu Zelendvor. Osim toga, već drugu godinu nude se i cattering usluge, odvoženje i serviranje hrane izvan hotela. NEREALIZIRANE INVESTICIJE U LAVU I ADRIATICU ZBOG GUBITAKA Ove godine nisu realizirane planirane investicije za obnovu objekata u sklopu splitske turističke tvrtke Adriatic d.d. u vrijednosti 23,4 milijuna kuna i u Lavu d.d. za sedam milijuna kuna. Hrvatska je Vlada stoga nedavno prihvatila prijedlog Ministarstva financija RH da se za tu svotu poveća visina jamstva za pripremu iduće turističke sezone ostalom turističkom gospodarstvu i pokriju troškovi u tekućoj godini. Investicije u spomenutim turističkim kućama nisu ostvarene jer je podbacila ovogodišnja turistička sezona, u njima su još smješteni prognanici, pa će one imati gubitak u poslovanju. Direktor hotela Lav Miroslav Slavić je istaknuo kako u tom hotelu još borave prognanici i izbjeglice te se stoga ne može pristupiti njegovoj obnovi. "Želimo li se u skorije vrijeme vratiti na turističko tržište, moramo što prije započeti s obnovom. Hotelske objekte treba modernizirati i oni trebaju izgledati bolje nego u predratnim godinama. Moramo sačuvati prognanike dok se ne vrate svojim kućama, ali držim da oni ne smiju ostati u hotelima", rekao je Slavić. Od 1993. godine hotelijeri od Vlade dobivaju po prognaniku 49 kuna na dan, što nije dostatno za njihove dnevne potrebe, kazao je on. Program kreditiranja pripreme iduće turističke sezone nedavno je iznesen i na Susretima u Vladi, kada je istaknuto kako će Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i pripremu 1999. sezone financirati s 300 milijuna kuna. Odobravat će se krediti, ali samo onim turističkim tvrtkama koje su u proteklim godinama uspješno poslovale. PANTURIST OČEKUJE DESET NOVIH AUTOBUSA Osječka tvrtka za prijevoz putnika i turizam, Panturist, preuzet će u četvrtak od glasovitog njemačkog proizvođača autobusa Neoplana deset novih autobusa. Oni su vrijedni tri milijuna njemačkih maraka, a bit će namijenjeni za međugradski promet, objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Time će se, prema riječima direktora Panturista Stjepana Frigana, tvrtkin vozni park povećati na 143 autobusa. "Već u proljeće iduće godine preuzet ćemo još deset naručenih novih visokoturističkih autobusa od istoga proizvođača, s kojim smo uspostavili poslovne odnose od iznimnog povjerenja, pa vozila preuzimamo bez uobičajno potrebnih bankarskih jamstava", rekao je Frigan. Od rujna 1993. godine pa sve do danas poslovodstvo Panturista za vlastite je potrebe kupilo 104 autobusa, od čega 43 potpuno nova i 61 rabljeni. Cjelokupna je investicija za to iznosila 27,12 milijuna maraka. "Naši djelatnici, njih ukupno 355, na svojim primanjima nisu ni osjetili tako intenzivna ulaganja, te su njihove plaće i 25 do 30 posto više u usporedbi s državnim prosjekom. Oni primaju božićnice, otpremnine, jubilarne nagrade, pomažemo sindikatu itd.", izjavilo je poslovodstvo te tvrtke. U ovoj godini u Panturistu se nadaju da će prevesti otprilike 12,5 milijuna putnika, što je rezultat tvrtkinog izlaska na nova tržišta kao što su, primjerice, BiH i Jugoslavija. Inače, Panturist je prvi hrvatski autobusni prijevoznik koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu započeo s prometovanjem po Srbiji na relaciji Beli Manastir - Sombor. Ukupna akumulacija, ocjenjuje Frigan, ove će godine iznositi otprilike 20 milijuna kuna, a ukupni prihod povećat će se po stopi od 11 posto u odnosu na lani zabilježenih 76,15 milijuna kuna. HŽ UVODI TIN EXPRESS - DJEČJI BLAGDANSKI VLAK Uoči nastupajućih blagdana, Hrvatske željeznice (HŽ) će od 5. do 20. prosinca uvesti posebne vlakove - "TIN EXPRESS" - za najmlađe korisnike i djecu koja se još nisu vozila vlakom, izvijestio je HŽ. Prva vožnja TIN EXPRESSA, u subotu, 5. prosinca, u 11 sati namijenjena je hendikepiranoj djeci, a sponzorirat će ju HŽ u suradnji s više hrvatskih tvrtaka. Vlakovi će prve tri subote i nedjelje tijekom prosinca voziti od Zagreba do Savskog Marofa i natrag, a djecu će u posebno ukrašenim vagonima darivati Sveti Nikola i Djed Božićnjak. Vlakovi će polaziti sa zagrebačkog Glavnog kolodvora u 11 i 14 sati. Karte za vlakove koji polaze u 11 sati su u slobodnoj prodaji i mogu se kupiti na blagajni broj 4 Glavnog kolodvora u Zagrebu. Cijena karata je 20 kuna za odrasle i 15 kuna za djecu, odnosno 30 kuna s darom. Vlakovi s polaskom u 14 sati davat će se u zakup vrtićima, školama ili zainteresiranim tvrtkama, a cijena zakupa vlaka s 230 mjesta je 3000 kuna. Ovo je prva akcija koju HŽ organizira kako bi djeci obogatio blagdansku ponudu. NOVI BROD U FLOTI JADROLINIJE Flota hrvatskog linijskog putničkog brodara riječke Jadrolinije bogatija je za motorni trajekt "Brestova", koji je nedavno uplovio u cresku luku, nakon mjesec dana plovidbe od Japana gdje je nabavljen. Taj je brod gotovo istovrstan trajektu "Lubenice", koji je također kupljen u Japanu, a u Jadrolinijinoj je floti od 21. studenoga. Motorni trajekt "Brestova" dug je 56,67 metara, širok 16,8 metara, a može ploviti brzinom od 12 čvorova. Kapacitet mu je 350 putnika i 70 vozila, a prometovat će prema otoku Cresu, Jadrolinija je u 1998. kupila ukupno šest brodova, od kojih četiri motorna trajekta i dva katamarana. Flota Jadrolinije trenutačno ima 42 trajekta, pet klasičnih brodova, tri katamarana i jedan hidrobus. ZA KRSTARENJA HRVATIMA ZANIMLJIVI KARIBI I SREDOZEMLJE Ova godina, prva godina prodaje programa krstarenja, na hrvatskom je tržištu bila vrlo dobra. Ljeti su domaći putnici birali sredozemna odredišta, dok su im zimi bili zanimljiviji Karibi, rekao je Miljenko Mišćević iz zagrebačke putničke agencije Jammark d.o.o. na ovotjednom predstavljanju programa krstarenja u zagrebačkom hotelu Golden Tulip Holiday. Da bi se domaćim turistima približio program krstarenja i omogućila lakša rezervacija tih programa, te radi bolje promocije i povezivanja tržišta, kao i prodaje krstarenja i redovnih plovnih linija, u Zagrebu je pred mjesec dana osnovana podružnica Cruise&Ferry Centra. Sjedište te interesne udruge agenata i organizatora putovanja (krstarenja) je u Portorožu, a Jammark je suosnivač podružnice. Krstarenja su vrlo dobar proizvod, koji je na hrvatskom tržištu još teško prodati, ali većina slovenskih i europskih tvrtaka u njima pronalazi mogućnosti za 'incentive' - poticajni turizam, kao sistem nagrađivanja svojih djelatnika, kažu u Cruise&Ferry Centru. Programi te agencije sastoje od mini krstarenja vikendom, krstarenja i tzv. cruise ferrya - redovnih trajektnih linija. Hrvatskim su turistima posebice zanimljiva mini-krstarenja, koja se organiziraju na relaciji za Korziku, Sardiniju, Palermo i Barcelonu. Programi krstarenja zanimljivi su i za kongresni turizam jer je omogućeno održavanje kongresa i seminara na brodovima. PLITVICE U GAMBIJI?! "Plitvice u Gambiji" - nesvakidašnji naslov, još neobičnija činjenica! Tako pojavu Hrvatskog nacionalnog parka Plitvička jezera na gambijskoj marki komentira Jurica Miletić u listu "HPT". Afrička marka koja prikazuje Plitvička jezera pojavila se zahvaljujući pedesetoj obljetnici UNESCO-a prije oko godinu dana, pa su tako Gambija i Hrvatska, ističe autor, "filatelistički sjedinjene". Na marki unutar gambijskog spomen-bloka pojavljuje se i natpis: NACIONALNI PARK, LAKES OF PLITVICE (CROATIA). Nominalna vrijednost marke je D25?! Što to znači? Naime, novčana jedinica u Gambiji naziva se "dalasi" (D), koja se dijeli na 100 "bututa", a jedan "dalasi" vrijedi otprilike 60 hrvatskih lipa. Na gambijskoj marki prikazan je bočni dio jednog od slapova Plitvičkih jezera. Usput, Gambija je mala zapadnoafrička zemlja u kojoj obitava otprilike 700.000 stanovnika. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 24. - 27. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 260 -5,45% 215.907 -26,46% 2. Riviera Holding 40 2,56% 2.410 -75,28% 3. Sunčani Hvar 16 0,63% 736 -97,06% VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 23. - 27. studenoga 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 270 0,00% 13.375 -66,13% 2. Riviera Holding 35 -10,26% 10.500 166,57% 3. Jadran-Turist 31 3,33% 4.061 -32,32% 4. Istraturist 30 - 445 - 4. STATISTIKA I ANALIZE U ISTRI OD SIJEČNJA DO LISTOPADA 12,6 MILIJUNA NOĆENJA Istarsku je županiju u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 1,82 milijuna gostiju, što je 4,14 posto više nego lani u istom razdoblju. Ostvareno je ukupno 12,64 milijuna noćenja, od čega 94 posto pripada inozemnim gostima, stoji u analizi ovogodišnje turističke sezone u Istarskoj županiji, koju je pripremio Županijski odjel za turizam. Navedeni broj noćenja predstavlja tek neznatno povećanje u odnosu na 1997. godinu. Samo u srpnju ostvareno je 3,8 milijuna noćenja, četiri posto manje u odnosu na isti mjesec 1997. U kolovozu je zabilježeno 4,7 milijuna noćenja ili 1,7 posto manje nego pred godinu dana. Po nacionalnoj strukturi gostiju, kao što se i očekivalo, prednjačili su Nijemci s 26,3 postotnim udjelom, koji je dva posto veći od prošlogodišnjeg. Iznimno visok postotak, kao i lani, drže Slovenci sa 16,4 posto. Talijani su u prvih sedam mjeseci zabilježili udio od deset posto, u kolovozu više od 21 posto, odnosno u spomenutom razdoblju 14,1 posto. "Na temelju statističkih pokazatelja možemo konstatirati da se, na žalost, naši oprezni stavovi, pretočeni u skromna predviđanja za ovogodišnju turističku sezonu, nisu ostvarili, naročito ako uzmemo u obzir da su pripreme bile izuzetno kvalitetne", istaknuo je pročelnik Županijskog ureda za turizam Branko Curić. Prema njegovoj procjeni, ove se godine na razini Istarske županije izravno u turističku sezonu uložilo približno 200 milijuna njemačkih maraka. Znatan dio tih ulaganja pripao je velikim hotelijerima (otprilike 130 milijuna maraka), koji su dijelom svojim, a dijelom kreditnim sredstvima ubrzano obnavljali zastarjele kapacitete te podigli razinu cjelokupne ponude. Ova je godina potvrdila Istru kao značajnu turističku destinaciju, no, rekao je Curić, neosporno je da je špica sezone još prekratka. Trebalo bi ju produžiti na bar dva mjeseca, što se sustavnim pripremama može dostići. U takvim okolnostima nezahvalno je prognozirati i govoriti o predviđanjima za iduću turističku sezonu, rekao je on. Sada predstoji ubrzana, sveobuhvatna i detaljna analiza poslovanja privrednih subjekata tijekom ove turističke sezone za pripremu turističke '99. "Najavljujući pripremu za '99. ne smijemo zaboraviti da su još otvoreni svi krupniji problemi turizma kao gospodarske grane. Privatizacija je izuzetno politički opterećena, a PDV i dalje stvara za '99. negativni okvir za poslovanje ukupnog turističkog gospodarstva", zaključio je Curić. DUBROVAČKO-NERETVANSKU ŽUPANIJU POSJETILO 13,6 POSTO VIŠE TURISTA U prvih je deset ovogodišnjih mjeseci Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo ukupno 320.260 turista, od kojih 221.014 inozemnih. To je za 13,6 posto više nego cijele prošle godine, rekao je na skupštini županijske Turističke zajednice direktor Turističkog ureda Vladimir Bakić. Govoreći o planovima i ciljevima za 1999., Bakić je kazao kako će to biti godina nastavka obnove turističkih kapaciteta i podizanja razine usluge. Nastojat će se produljiti sezonu, poticat će se selektivni oblici turizma, a planira se i porast inozemnog turističkog prometa za deset do 15 posto. Sukladno programu promocije, sljedeće će se godine najviše djelovati prema tržištima Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije, Češke i Velike Britanije. Dubrovačko-neretvanska Turistička zajednica u idućoj će godini samostalno, ali i u suradnji s drugim turističkim zajednicama, organizirati niz različitih promidžbenih nastupa u inozemstvu i u Hrvatskoj. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI USKORO TRADICIONALNI POSLOVNI SUSRETI PIHU Jubilarni 30. poslovni susreti hrvatskih hotelijera i proizvođača pod nazivom "Proizvođači hotelijerstvu '98" (PIHU) održat će se od 8. do 10. prosinca u Puli. Susrete organizira Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) i zagrebačka tvrtka Horest d.o.o., a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH. Uz dodjelu jubilarnih priznanja pojedincima i tvrtkama za višegodišnje sudjelovanje na PIHU, održat će se i okrugli stolovi na teme - odnosi hotelijera i proizvođača u uvjetima tržišne konkurencije, krevet - ležaj i oprema za zdravo spavanje te materijali za graditeljstvo u izgradnji i održavanju hotelskih objekata. Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirat će okrugli stol o hrvatskoj oznaci kvalitete turističkih usluga. "U proteklih 30 godina PIHU se održao unatoč velikim gospodarskim i političkim promjenama i tako stvorio čvrstu vezu između industrije i turizma", istaknuo je osnivač PIHU-a Antun Tišlarić. Ti su poslovni susreti jedan od rijetkih hrvatskih gospodarskih skupova koji se održao niz godina s prosjekom od 400 sudionika po skupu. 6. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI JAHORINA OPET POSTAJE SARAJEVSKO SKIJALIŠTE Olimpijski skijaški tereni na Jahorini ove zime ponovo će postati dostupni posjetiteljima iz Sarajeva. Prvi put od 1992. godine turistička agencija "Centrotrans" ponudila je građanima Federacije BiH zimske turističke aranžmane na Jahorini, no ova je ponuda nedvojbeno usmjerena prije svega na Sarajlije kojima do te planine treba manje od tridesetak minuta vožnje. Najveći dio ove planine Daytonskim sporazumom pripao je srpskom entitetu i samim tim za nekadašnje redovite posjetitelje postao nedostupnim. Tragom informacije da Jahorina više nije "na drugom planetu", list "Dnevni avaz" doznao je kako se gostima nudi smještaj u dva od desetak objekata, koliko ih je prije rata bilo osposobljeno za komforni smeštaj skijaša. Riječ je o hotelu "Bistrica" sagrađenom uoči zimskih olimpijskih igara 1984. godine te pansionu "Poljice". Po riječima Slavice Blagojević, pomoćnika direktora poduzeća "Olimpijski centar Jahorina", svi ostali objekti još uvijek imaju stalne goste i zbog toga su "zatvorenog tipa". Većina jahorinskih hotela i planinarskih domova tijekom rata popunjena je izbjeglicama, dobrim dijelom baš nekadašnjim Sarajlijama koji i dalje odbijaju pomisao na povratak kućama. Neki hoteli poput prekrasne "Košute" ili pansiona "Vučko" bili su pak baze posebnih policijskih postrojbi, zapravo privatne vojske Radovana Karadžića i njegovog tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Dragana Kijca. Ove su postrojbe raspuštene intrervencijom SFOR-a u vrijeme sukoba koji su 1997. godine izbili između Biljane Plavšić i vođa tvrdolinijaške Srpske demokratske stranke. Rijetki inozemni novinari i predstavnici međunarodne zajednice koji su u ratnim godinama imali priliku boraviti na Jahorini tvrdili su kako se na njenim padinama tada gotovo redovito moglo sresti i zloglasnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića kojega su opisivali kao "solidnog skijaša". Hotel "Bistrica" koji se, potpuno neočekivano, ponovo našao u sarajevskoj turističkoj ponudi, u vrijeme rata služio je za smještaj vodstva SDS-a. Taj objekt, građen kao hotel A kategorije, prilično je međutim oronuo zbog slabog održavanja i 1996. godine kada ga je novinar Hine imao prigodu posjetiti, više je ličio na provincijsku birtiju u kojoj ste mogli dobiti samo beogradsko pivo ili takovsku viljamovku. Puni pansion u "Bistrici" ove se sezone nudi za 56 njemačkih ili konvertibilnih maraka, noćenje s doručkom u pansionu "Poljice" staje 26 maraka a dnevna karta za skijanje je deset maraka. U jahorinskom olimpijskom centru tvrde kako kako su ponuđeni kapaciteti rasprodani do polovice veljače i to gostima iz Beograda koje će "federalni" "Centrotrans" prevoziti od sarajevske zračne luke do skijališta. Bez obzira na to, za hotelijere s Jahorine stanovnici Sarajeva su više nego dobro došli. "Računamo na puno, puno gostiju iz Sarajeva i oni kao ni prošle godine neće imati nikakvih neugodnosti", kaže Slavica Blagojević. Jahorina se tako opet pojavljuje kao ozbiljna konkurencija Igmanu i Bjelašnici čija je skijaška infrastruktura u cjelosti građena za potrebe olimpijskih igara a u ratu do temelja uništena. Tek krajem prošle sezone na Bjelašnici je uz pomoć autrijskih vojnika iz sastava SFOR-a obnovljena trosjedna žičara a od ove zime u pogonu bi trebao biti i dvosjed kod skakaonica na Igmanu. Pretpostavlja se kako će to bar donekle umanjiti ranije ogromne gužve kada se i po nekoliko sati čekalo na red za vožnju ski- liftom. Federalni dio nekada jedinstvenog Olimpijskog centra ZOI 84 obnavlja se, međutim, vrlo sporo pa na Bjelašnici i Igmanu do sada nije obnovljen niti jedan od do temelja spaljenih hotela. Obnova ugostiteljskih kapaciteta na ovim planinama, baš kao i sve drugo u Federaciji BiH, čeka privatizaciju i stabilne zakone koji će poticati inozemne ulagatelje. BRITANCI 2000. NAMJERAVAJU DOČEKATI U PARIZU Tony Blair se uzalud upušta u faraonske troškove u nadi da će od kupole u Greenwichu načiniti središnje mjesto za doček 2000. godine, budući da Britanci ipak treće tisućljeće namjeravaju dočekati ispod starog Eiffelovog tornja u Parizu. Prema rezultatima jedne ankete, 48 posto upitanih Britanaca svoj bi šampanjac najradije otvorilo ispred Eiffelovog tornja koji će sljedeće godine navršiti 110. rođendan. Samo 35 posto anketiranih prednost daje kupoli koja se gradi u Greenwichu, golemoj lebdećoj kupoli s opsegom od jednog kilometra. Cijena izgradnje trebala bi biti otprilike 758 milijuna funti, a više od polovine novca doći će iz državnog proračuna. U toj bi kupoli trebao biti postavljen cijeli niz stalnih izložbi posvećenih prirodi i čovjeku, a britanske vlasti sljedeće godine očekuju 12 milijuna turista. Popis izlagača ipak je i dalje vrlo nejasan, iako do njezina otvaranja preostaje samo godina dana. Prema pisanju britanskog tiska, američki div Walt Disney navodno razmišlja o otkupu kupole kako bi u njoj postavio tematski zabavni park i filmski studio. Anketu je obavio Gallupov institut na 1001 osobi, a naručila ju je turistička tvrtka "Magic travel group." Anketa pokazuje i da, unatoč svim naporima Blairove vlade da nametne image "Cool Britannia", tri četvrtine Britanaca i dalje prednost daju Francuskoj kad je riječ o vinu, kuhinji i modi. ZRAKOPLOVI NEĆE LETJETI 1. SIJEČNJA 2000. Sve je veća mogućnost da 1. siječnja 2000. ne poleti nijedan zrakoplov, kako bi se izbjegla opasnost od pogreške na informatičkim sustavima, izjavio jefrancuski minstar gospodarstva i financija Dominique Strauss-Kahn. Ako se to zaista dogodi, ta će se odluka donijeti na svjetskoj razini, nakon dogovora s vlastima zaduženima za nadzor civilnog zrakoplovstva, dodao je ministar industrije Christian Pierret na tiskovnoj konferenciji. "Dotjerivanje" informatičkih sustava koji nadziru zračni promet "vrlo se pozorno prati", dodao je Pierret, podsjećajući na mogućnost da se ipak pojave neki problemi. FINNAIR SLAVI 75. GODIŠNJICU Povodom 75. godine postojanja, Finnair je u svom glavnom sjedištu priredio sastanak s novinarima na kojem je sadašnji predsjednik kompanije dao najvažnije podatke o poslovanju tvrtke. Sa 7.067.000 putnika u protekloj poslovnoj godini, kompanija je zabilježila 12- postotni porast broja putnika. I u zajedničkom radu s putničkim agencijama (+19,8 posto) ova zrakoplovna kompanija bilježi značajan porast. Posebno je povoljna vijest 85,5 postotno povećanje neto-operative dobiti (Netto-Operating Profit) sa 326,1 FIM (96/97) na 605,0 FIM (97/98), a dobit u financijskoj godini (97/98) procjenjuje se na 509,7 milijuna FIM, što odgovara porastu od 57,9 posto. To su sasvim sigurno podaci koje Finnair u svojoj dugoj povijesti nije često imao. Naime, kompanija se morala boriti s mnogim teškoćama ne samo da da bi ostaala neovisna, nego i da ne bi imala dugova. Danas kompanija samo u jednom danu prevozi 250.000 putnika, što je više nego ukupno u prvih deset godina. Finnair je danas 11. kompanija u Europi. Usprkos svim tim dobrim rezultatima, uspješna budućnost moguća je samo uz čvrsto savezništvo. Jaka kooperacija s British Airwaysom ima za posljedicu da će Finnair idućeg proljeća ući u Oneworld alijansu. Zbog toga će Finnair za američke rute umjesto kompanije Delta morati izabrati American Airlines, a tu su još i Canadian Airlines i Cathay Pacific. LUFTHANSA CITYLINE NA PUTU USPJEHA Prije četrdeset godina, preciznije 28. listopada 1958. godine osnovana je Ostfriesische Lufttaxi Dekker und Janssen OHG, zrakoplovna kompanija koja danas nosi naziv Lufthansa CityLine. Četrdeseti rođendan kompanije pravi je razlog za veliko slavlje u matičnoj zračnoj luci K?ln. Po riječima osnivača Martina Dekkera trebalo je 10 godina do prvog leta izvan matične regije, a 1973. godine započeo je dosljedan razvoj regionalne zrakoplovne kompanije koja 1993. godine mijenja ime u CityLine i u 100-postotnom je vlasništvu Lufthanse. J?rgen Weber, predsjednik upravog odbora Lufthanse, u svom je govoru naglasio da je CityLine od 1993. do danas broj svojih letova i više nego utrostručila i tako postala kompanija s najvećim porastom unutar Lufthanse. Danas trećinu Lufthansinih putnika na letovima unutar Europe prevozi CityLine. Tendencija porasta nastavla se i u prvoj polovini 1998. godine. Promet je porastao na 773,8 milijuna maraka, faktor popunjenosti sjedišta popravio se na 56,5 posto i po prvi puta kompanija može u jednom danu prebrojiti više od 16.000 putnika. Uskoro se očekuje i četirimilijunti putnik. Pohvaliti treba motivirano osoblje, inovativni menadžment i iskorištavanje i stimuliranje tržišta. Tajna uspjeha ove kompanije, po riječima Karl-Heinza K?pflea, direktora CityLinea, leži u u sposobnosti brzog prilagođavanja zahtjevima tržišta. Po njegovom mišljenju, kompanija će u budućnosti profitirati od tri važna kretanja: ? iznadproporcionalan porast prijelaznog prometa (presjedanja) između Lufthanse i njenih partnera iz Star-Alliance (prvenstveno prema M?nchenu, a zatim prema Frankfurtu i Hamburgu), ? porast broja novih non-stop veza unutar Europe i ? povećana frekvencija na mnogim linijama na kojima mogu letjeti samo manji zrakoplovi. No CityLine raspolaže i mlaznjacima, što isto tako ima svojih prednosti. Da bi i dalje održala korak sa zahtjevima tržišta, kompanija je povodom 40. rođendana sa zrakoplovm Canadair Little Europe broj svojih mlaznih zrakoplova povećala na 50. Kako bi istaknula da je riječ o europskoj mreži na trupovima zrakoplova u živim bojama nacrtani su najpoznatiji simboli europskih metropola. CityLine raspolaže s ukupno 32 Canadair mlaznih zrakoplova i 18 Avro RJ85 koji dnevno ostvaruju 370 letova u 76 europskih gradova u 27 zemalja. Naručena su još tri Canadair mlaznjaka, koji bi trebali biti isporučeni u prvom tromjesečju iduće godine (1999.). Ovi će se zrakoplovi koristiti za pojačanje postojećih linija, dok nova odredišta za sada nisu planirana. Najviše letova ostvaruje se između M?nchena i Italije. Drugi, ne manje važan rođendanski poklon, je u obliku zrakoplova sagrađena upravna zgrada na zračnoj luci K?ln/Bonn u čiju je izgradnju uloženo 20 milijuna maraka. Budući su sada uprava i tehnika smješteni pod istim krovom, zračna luka K?ln/Bonn postala je prava matična zračna luka. Bez obzira što se radi o manjim zrakoplovima, oni nude pravi komfor. Canadair mlaznjaci imaju kožna sjedala koja nude više mjesta nego mnoga druga sjedala u ekonomskoj klasi većih zrakoplova. Osoblje zrakoplova je vrlo ugodno. Kao u dobra stara vremena, kada su se kompanije natjecale za putnike, putnici u zrakoplovu prvo dobivaju novine, a zatim jelo (meso, salatu i povrće te pecivo), kao i piće po izboru. Uz kavu ili čaj nude se i različiti kolači, a nakon toga se putnici mogu ponuditi s čokoladom, orasima ili gumenim bombonima u obliku medvjedića. Zadivljuje činjenica da se jelo poslužuje u porculanskim tanjurima, a salvete su platnene. Razlog svemu tome je koncept CityLine kompanije: na svim linijama usluga odgovara poslovnoj klasi. LOT-OVU OBLJETNICU KARAKTERIZIRAJU PROMJENE Poljska zrakoplovna kompanija LOT iduće će godine proslaviti 70 godina postojanja, što znači da se ubraja među najstarije zrakoplovne kompanije. Nakon što je 1956. godine nastupila veća sloboda poslovanja, komapanija se počela okretati Zapadu. Kompanija je 1960. godine imala 1863 putnika, 1968. ih je bilo 4050. Zbog političkih je razloga 1968. godine u Poljskoj i tadašnjoj Čehoslovačkoj smanjen broj putnika, no uskoro se broj putnika počeo povećavati. Danas LOT samo u Švicarskoj ima 35.000 putnika godišnje. Kao zrakoplovna kompanija jedne istočnoeuropske zemlje, LOT-ovu su flotu još ne tako davno činili ruski zrakoplovi. Ipak, prije otprilike 10 godina vodeći ljudi kompanije odlučili su ruske zrakoplove zamijeniti zapadnim modelima. LOT je tako postao prva zrakoplovna kompanija jedne istočnoeruopske zemlje koja je naručila Boeing i već 1994. godine u svojoj floti nije imala niti jedan ruski zrakoplov. LOT-ovi su zrakoplovi u prosjeku stari pet godina, što znači da se radi o jednoj od najmlađih flota. Bez charter zrakoplova, flotu čini ukupno 20 Boeinga, 15 tipa B-737 i 5 komada B-767. Deset ATR zrakoplova (8 ATR 72 i 2 ATR 42) te jedan Jetstream pripadaju Eurolotu, poduzeću-kćeri koja je od 1997. godine u 100-postotnom vlasništvu LOT-a. Ovi zrakoplovi pokrivaju domaću mrežu. Zrakoplovna kompanija LOT vrši pritisak na poljske zračne luke da moderniziraju svoju infrastrukturu. I KOD PRODAJE ZRAKOPLOVNIH KARATA PUTNICIMA SE MORAJU OBJASNITI PRAVA U Njemačkoj su nedavno donesene dvije presude koje govore o obvezama putničkih agencija pri prodaji karata za zrakoplov. Ove su presude u suprotnosti s dosadašnjim objašnjenjima. Naime, putnik je bukirao let za Brisbane. Budući nije imao nužno potrebnu vizu, putnik nije mogao realizirati kupljenu kartu. Do tada je u Australiju letio nekom drugom zrakoplovnom kompanijom i preko neke druge agencije koja mu je sređivala sve vezano uz putovanje. Za nadoknađivanje dodatnih troškova putnik je tužio putničku agenciju. Pitanje o kojem je trebao odlučiti sud je: mora li putnička agencija, koja je u ovom slučaju samo posrednik u prodaji karata za zrakoplov, putnika obavijestiti o svemu što bi on trebao znati o tom putovanju? I prvostupanjski sud Berlin-Mitte kao i u drugom slučaju prvostupanjski sud u Karlsruheu niječe obvezu putničke agencije da putnicima koji preko nje samo kupuju kartu za zrakoplov moraju upoznati sa propisima koji važe za putnike pri ulasku u tu zemlju. Sud iz Berlin-Mitte izjavljuje: "Nije očito zašto bi putnička agencija bila obvezna objasniti putniku koji ništa ne pita o uvjetima ulaska u neku zemlju, a koji preko agencije samo kupuje kartu za let zrakoplovom. Druga je stvar s paket aranžmanima, koji podrazumijevaju vođenje i skrb nad putnicima. Takva odluka znači da putnik koji preko putničke agencije samo kupuje kartu za let zrkoplovom samo djelomice koristi usluge putničke agencije te snosi i rizik nedobivanja netraženih informacija. U Švicarskoj nema pisanog zakona koji bi rekao da se kupcima karata za let zrakoplovom moraju objasniti uvjeti ulaska u zemlju u koju se leti. U SVIJETU RASTE KONZUMACIJA PIVA Prodaja piva na svjetskom će tržištu do godine 2002. dosegnuti 138,6 milijardi litara, procjena je Euromonitora, vodeće organizacije koja se bavi istraživanjem globalnog tržišta. Od 1993. godine pa do danas razina prodaje piva rasla je po stopi od 7,1 posto na 124,1 milijarde litara, a vrijednost prodaje porasla je za 15,7 posto. U nekoliko idućih godina takva će slika biti izmijenjena, smatraju u Euromonitoru, jer će povećana konkurencija među pivarima nužno sniziti stopu rasta cijene piva. To je svakako dobra vijest za same pivopije, koji su se u proteklih pet godina imali prilike uvjeriti u to da je prosječna cijena litre piva porasla za 25 posto, kao što je to bio primjer u Velikoj Britaniji. Tijekom prošle godine najviše piva u svijetu popili su Česi i to 156 litara po glavi stanovnika. Slijede Nijemci sa 130 litara, zatim Belgijanci s prosjekom od 99,16 litara te Britanci s 93,26 litara piva prosječno popijenih u godini dana. Najmanje piva od sviju u svijetu u prošloj su godini popili stanovnici Indije: njihov je prosjek iznosio 0,5 litara. Prema Euromonitorovim istraživanjima, svjetski prosjek lani popijenog piva iznosio je 25,30 litara. KRALJICA I ROCK GITARE U ŠKOTSKOM MUZEJU Kraljica Elizabeta otvorila je u ponedjeljak u Edinburghu Škotski nacionalni muzej u kojemu nema baš mnogo mjesta za junake iz rata za nezavisnost Škotske, ali se zato u njemu može vidjeti omiljena električna gitara Tonyja Blaira. Monumentalni kompleks od pozlaćenog pješčanog kamena, izgrađen u roku od četiri godine po cijeni od 52,5 milijuna britanskih funti (86 milijuna dolara), trebao bi slaviti identitet škotske nacije, budući da je Škotska opet dobila autonomni status. Nalazi se u središtu starog dijela grada, nedaleko od mjesta na kojemu će biti izgrađen škotski parlament koji bi trebao upravljati lokalnom autonomijom od 1. srpnja sljedeće godine. Zagovornici nezavisnosti sigurno će ipak biti nezadovoljni jer u muzeju nema ničega što bi podsjećalo na Williama Wallacea i Roberta the Brucea, dvojice junaka iz ratova protiv engleskih osvajača. "Povijest Škotske ipak je nešto više nego pitanje pokoje bitke", odgovara Robert Smith, direktor muzeja. Otprilike 10.000 izložaka izabrano je kako bi predstavljalo škotsku baštinu, od prapovijesti do XX. stoljeća. U posljednjem odjelu nalaze se predmeti koji predstavljaju naše doba, a izabrali su ih anonimni Škoti i nekoliko poznatih osoba. U njoj će se moći vidjeti stroj za pranje rublja i Tamagochi, zatim gitara Fender Stratocaster koju je odabrao Tony Blair, vjerojatno uspomena na rock-skupinu "Ugly Rumours" iz njegove mladosti. Od ostalih izložaka treba spomenuti stijene s okaminama stare više milijuna godina, parnu lokomotivu iz XVIII. stoljeća, koju su morali postaviti prije same gradnje zdanja, i dragocjenu relikviju iz Monymuska s kostima Sv. Kolumbe koja je pratila Roberta the Brucea u bitci 750. godine. NEPAL PLANIRA IZGRADITI MUZEJ ALPINIZMA Nepal će, uz pomoć šest japanskih alpinističkih klubova, osnovati muzej alpinizma, najavili su u petak nepalski dužnosnici. Otprilike 150.000 dolara, koliko će donirati japanski alpinisti, biti će upotrebljeno za izgradnju muzeja alpinizma u Pokhari, 200 km zapadno od Kathmandua, priopćio je dužnosnik Nepalskog planinarskog saveza Binay Shakya. Uz izloženu alpinističku opremu i fotografije s uspona, u muzeju će biti pohranjeni svi dostupni podaci o osvajanju himalajskih vrhova. U Nepalu se nalazi osam od 14 'osamtisućnjaka', među kojima je i Mount Everest, a u himalajsko gorje kroči sve više alpinista i planinara iz cijelog svijeta. Ostali vrhovi iznad 8000 metara nalaze se u Tibetu. 7. POD POVEĆALOM: PARIZ Ukratko o Parizu Neovisno o tome nalazite li se u Parizu poslovno ili je riječ o turističkom posjetu, on je jedini grad na sviejtu gdje bi grijeh bio ne udovoljiti svojim prohtjevima. Može li ljubitelj umjetnosti mirno proći pored Musee d?Orsay ili Louvrea? Može li pasionirani kupac izbjeći trgovačko "hodočašće" u Rue du Faubourg St. Honore? Može li gurman ne kušati slasni objed u diljem svijeta poznatim pariškim restoranima? Odgovor se nameće sam po sebi: Ne može! Pariz - šik, kozmopolitski, živ, pomalo pompozan, izuzetno ponosan - uzdiže se kao "velika dama" svjetskih metropola. "Grad svjetlosti" odjeven je u bogatu mješavinu drevne i moderne kulture te nepomućenom aurom romantičnosti s potpunom diskrecijom. Uz to, četvrti i građevinama i ljudima vrlo različite osiguravaju Parizu status grada u kojem je svaki dan potpuno drugačiji. Francuzi su itekako svjesni značajnosti svoga glavnoga grada, ponekad i previše. Jedan od primjera je i jezik. Naime, Francuzi izuzetno poštuju i ponosni su na svoj materinji jezik, koji i mnogi izvan zemlje smatraju jednim od najljepših uopće. Zanimljivo je kako se ta "ljubav" uvukla u sve pore društvenoga i političkog života. Tako primjerice postoje posebni vladini odjeli koji se bave "prevađanjem" tuđica, kako bi se na taj način zadržala izvornost i čistoća francuskoga jezika. Osim toga, Francuze prati glas izuzetno grubih i neljubaznih ljudi, čak i među sobom. Stoga ne čudi kako se mnogi turisti, koji prvi puta posjećuju "Grad svjetlosti", unaprijed pripremaju na borbu, pomno pazeći na svaku naznaku nepravde ili otresitosti. Međutim, izuzev ponekog pomalo nervoznog konobara u špici dana, bit ćete ugodno iznenađeni - Francuska je zemlja gdje su maniri još uvijek važni. Inače, Pariz se prostire na površini od 103 četvornih kilometara, a u njemu živi više od dva milijuna ljudi. Službena je valuta francuski franak, čiji se tečaj trenutačno kreće na otprilike 1,11 kuna. Gdje odsjesti? U glavnom je francuskom gradu moguće odsjesti u velikom broju najrazličitijih hotela, od najskromnijih do ultraluksuznih. Većina je hotela, izuzev onih u neposrednoj blizini zračnih luka ili Disneyland Pariza, smještena u mondenim dijelovima grada. Riječ je o četvrtima Tuileries, St. Germain, Champs Elysees and Opera. Zanimljivo je da u hotelima gotovo da i nema bazena, a fitness dvorane se tek pojavljuju. Za smještaj se preporuča rezervacija, koja čak prelazi u stavku obavezno ukoliko je dolazak planiran tijekom ljeta i jeseni kada se u gradu održavaju brojni sajmovi i konvencije. Većina hotela za vikend-boravke nudi posebne popuste. Cijena jednodnevnog boravka u hotelu niže kvalitete kreće se između 335 i 645 franaka, dok će u hotelu više kvalitete biti od 645 do 955 franaka. Istodobno, u luksuznom će hotelu gost morati platiti i više od 955 franaka. Gdje jesti? Svima je poznato kako je jesti, i to jesti dobro, za mnoge Parižane razlog postojanja. Dobri šefovi kuhinja imaju status zvijezda, a nemali broj restorana nosi njihovo ime. U Parizu postoje stotine i stotine restorana, koji osim francuske poslužuju i vijetnamske, indijske i čak senegalske specijalitete. Stoga se turistima preporuča istraživanje i kušanje objeda u što je moguće većem broju restorana. Pritom je potrebno istaknuti kako i sama francuska kuhinja ima niz varijacija. Jesti u Parizu najčešće je vrlo skupo, posebice ukoliko se naručuje meni a la carte. Isto tako, one koji prvi puta dolaze u "Grad svjetlosti" potrebno je upozoriti kako su porez na usluge od 15 posto te običan porez od 20,6 posto već uključeni u ukupnu cijenu obroka. Osim toga, uobičajena je napojnica od pet posto, a ako je gost zadovoljan vinom u mondenijim je restoranima nepisan običaj i stjuardu koji poslužuje vina dati još otprilike deset do 20 franaka. Ručak za jednu osobu u pariškom restoranu niže kvalitete, uključujući poreze ali ne i cijenu pića, stajat će manje od 50 franaka. Za sličan objed u restoranu više kvalitete bit će potrebno izdvojiti od 50 do 100 franaka, dok će jelo u visokokvalitetnom restoranu dosegnuti cijenu od 100 do 250 franaka. Nije ni potrebno isticati da će u luksuznim i poznatim restoranima objed premašiti spomenute sume. Što vidjeti? Parižani imaju poseban dar gradnje velikih arhitektonskih zdanja u vlastitu čast. Od Napoleonovog Slavoluka pobjede i zaštitnog znaka Pariza Eiffelovog tornja pa sve do ekscentričnog muzeja Beaubourg, svaka je iole zanimljiva građevina monumentalnih proporcija. No, Pariz i njegovi stanovnici uživaju i u malim stvarima. Naime, pomno uređeni parkovi i cvjetni vrtovi daju "zeleni štih" i dirljivu ljepotu širokim avenijama, grandioznim katedralama te ostalim izuzetnim građevinama. Gdje kupovati? Pariz ima magnetsku privlačnost za ljubitelje parfema, vina, čokolada, nakita i antikviteta. U diljem svijeta prisutnoj pomami za trgovačkim centrima, glavni francuski grad još uvijek nudi posjet intimnim specijaliziranim dućanima, ali i kupovinu u spomenutim robnim kućama. Od sofisticirane četvrti St. Honore pa do funky Maraisa, u Parizu je u uvijek moguće zadovoljiti ukus svakoga kupca. Modni dizajneri, poput primjerice Yves St. Laurenta, Christian Diora te Jean-Paul Gaultiera u ovome gradu imaju svoje središnje urede. Rasprodaje su rezervirane za razdoblje nakon Božića te krajem ljeta. Kamo navečer? "Noćne ptice" se u Parizu osjećaju u svome elementu i to ne samo zato jer je grad nakon zalaska sunca prekrasno osvjetljen i što je najvažnije siguran već i zato što grad nudi ogroman broj mjesta za zabavu. Svakako su najpoznatiji klubovi gdje još uvijek nastupaju cancan- plesačice, ali sada izgledaju znatno drugačije nego kada su se tek pojavile. Naime, pri svakom se izlasku čini kako ne sebi imaju sve manje odjeće. Zbog tako velikog izbora noćnog provoda u Parizu, najbolje je na obližnjim kioscima kupiti tjednu publikaciju Pariscope u kojoj su kompletne liste svih događaja u gradu i to za nekoliko dana unaprijed.