FINANCIJSKI BILTEN 260

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLX. 29. listopada - 05. studenoga 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O dosadašnjem radu i daljnjim zadaćama 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 29. X. 74.000.000 20.642.720 15,40 % 191.689.000 30. X. 70.000.000 36.988.640 15,75 % 61.649.000 31. X. - - 10,00 % 90.502.000 02. XI. 116.000.000 49.560.000 15,89 % 121.992.000 03. XI. 35.000.000 21.870.000 15,75 % 150.537.000 04. XI. 36.000.000 27.920.000 16,33 % 149.089.000 05. XI. 68.000.000 22.820.000 16,09 % - Dnevni prosjek 66.500.000 29.970.000 15,86 % 127.576.000 Likvidnost hrvatskih banaka pala je na kritične razine. Tako je, primjerice, u subotu ukupan saldo na računima "pozitivaca" potonuo na svega 270 milijuna kuna, dok je manjak na računima čak 15 "negativaca" dosegnuo 290 milijuna kuna. To je, inače, prvi puta da je "minus" na računima bio veći "plusa". Unatoč vrlo visokoj razini "minusa", i dalje su uspjeva podmiriti cjelokupna noćna potražnja. Naravno, svake večeri nepokrivena ostaje potražnja - oko 230 milijuna kuna - poznatog kvinteta za čiju se likvidnost brine središnja banka. Nedostatak novca izazvao je rast potražnje u dnevnom kreditiranju. Ponuda je, naravno, znatno manja, pa svakodnevno velik dio potražnje ostaje nepokriven. Zbog toga raste cijena novca, pa je kamata na opozivne kredite skočila sa 15 na 15,50 i 16 posto, a porasla je i cijena ročnih plasmana. Zbog niske likvidnosti, HNB svakih nekoliko dana održava repo aukcije blagajničkih i trezorskih zapisa kako bi u sustav ulila "svježi" novac. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 499,2 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 06. studenoga, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna. Svi su zapisi upisani na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto. Od 04. studenoga vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,018 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi u proteklih tjedan dana CROBEX indeks skočio čak 26 bodova, ili oko 4,4 posto, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva i pol mjeseca - 617 bodova. Snažan skok indeksa ponajviše se zahvaljuje vrtoglavom usponu cijene običnih dionica Zagrebačke banke. Naime, ona je u proteklih tjedan dana skočila čak 23 posto, ili 150 kuna, pa je, po prvi puta od polovice kolovoza, dosegnula razinu od 800 kuna. Poskupile su i druge blue-chip dionice: Pliva, Podravka, Kraš, Varaždinska banka... No, ne tako snažno. S druge strane, cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije potonula je s 400 na 380 kuna. Dionica Plave lagune pojeftinila je pak pet kuna, a na vrijednosti su izgubile i dionice Viktora Lenca te Riviere. No, svega par kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 03 - 05. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 430 457 436 2.448.576 Varaždinska banka 89 92 90 360.332 Viktor Lenac VLENAC 85 87 85 98.405 Zagrebačka banka O 710 830 800 2.011.389 Atlantska plovidba 65 65 65 13.700 Croatia banka CRB 50 50 50 4.000 Karlovačka pivovara 300 360 300 11.760 Končar KONEL 50 60 50 1.230 Kraš KRAS-A 87 87 87 7.134 Plava laguna LAGP-A 240 255 255 274.000 Podravka PODR-A 76 90 90 2.149.129 Riviera RIVP-A 31 31 31 3.782 Zagrebačka banka 3E 370 400 380 210.600 7.592.038 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren relativno visok promet - 460 tisuća kuna. Pritom su cijene većine dionica pale, zbog čega je VIN indeks potonuo 18 bodova, na novu najnižu razinu u povijesti - 310 bodova. Visok promet zahvaljuje se ponajviše trgovini dionicama Tesle- Ericssona. No, cijena im je potonula za 17 kuna. Najviše je, međutim, 51 kunu, pala cijena Končara, dok su dionice Podravke i Elke pojeftinile pet kuna. Na kratkoj listi dobitnica našle su se ovoga tjedna samo dionice Karlovačke pivovare i Hotela Rabac. I dok je cijena pivovare skočila za 110 kuna, dionica hotela iz Rabca osvojila je svega jednu kunu. Treba spomenuti i to, da se ovoga tjedna, nakon duljeg vremena, trgovalo dionicama samoborskog Chromosa i Elcona iz Zlatar Bistrice. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02 - 05. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos CTGB 550 550 550 60.500 Elcon Zlatar Bistrica 10 10 10 78.000 Elka ELKA 50 50 50 7.900 Hoteli Rabac HRABC 31 31 31 3.875 Istraturist ISTUR 30 30 30 2.700 Karlovačka pivovara 310 310 310 18.600 Končar KONCR 50 50 50 95.900 Podravka 85 85 85 8.500 Tesla-Ericsson TESLA 137 150 138 184.702 460.677 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. listopada 05. studenoga Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4549,33 4811,60 + 5,76 London/FTSE-100 5358,50 5479,80 + 2,26 New York/DJIA 8371,97 8783,14 + 4,91 Tokyo/Nikkei 13668,72 14341,37 + 4,92 U proteklih tjedan dana na Wall Streetu su cijene dionica porasle gotovo 5,0 posto. Dow Jones indeks skočio je više od 400 bodova, pa se, nakon duljeg vremena, primaknuo razini od 8.800 bodova. Snažan skok cijena ponajviše se zahvaljuje podatku da je brutto domaći proizvod (GDP) SAD-a u trećem tromjesečju porastao čak 3,3 posto, nakon što je u drugom kvartalu zabilježio rast od 1,8 posto. Sudeći po tomu, američko je gospodarstvo u boljoj formi nego što se mislilo, kažu neki analitičari. Pored toga, na tržištu vlada dobro raspoloženje jer, čini se da je najgore prošlo. Izbori za Kongres pokazali su da demokrati, unatoč "Monicagateu", nisu izgubili na popularnosti, što znači da Bill Clinton ostaje u Bijeloj kući do kraja mandata. Nadalje, smiruje se gospodarska situacija u Japanu i Brazilu, a val sniženja kamata diljem svijeta podržao je cijene dionica i "business". Ipak, neki analitičari smatraju kako treba biti na oprezu. Jer, u novom izdanju Fedove "Bež knjige" stoji kako se u rujnu i listopadu rast gospodarstva usporio. U čak 11 od 12 Fedovih distrikata posljednjih se mjeseci rast proizvodnje usporava, pri čemu se bilježi i pad zaposlenosti. Pored toga, banke sve više zaoštravaju uvjete kreditiranja gospodarstva, što bi moglo dodatno usporiti njegov rast, stoji u toj knjizi. Japanske dionice jeftine?! I na Tokijskoj su burzi cijene dionica snažno porasle. Nikkei indeks skočio je gotovo 5,0 posto, pa je dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva mjeseca - 14.527 bodova. Euforija ulagača zahvaljuje se izvješću poznate brokerske kuće Morgan Stanley Dean Witter u kojemu stoji kako je "japansko tržište trenutačno vrlo jeftino, zbog čega bi Japan mogao biti idući veliki posao". Zahvaljujući rastu cijena u New Yorku i Tokiju, i na europskim je burzama ovoga tjedna vladalo odlično raspoloženje. U Frankfurtu je DAX indeks skočio više od 260 bodova, ili 5,7 posto. Londonski Footsie indeks osvojio je pak 100-njak bodova, a kako je središnja banka u četvrtak agresivno snizila ključnu kamatu, očekuje se i daljnji rast cijena dionica. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 29. listopada 05. studenoga Promjena u % USD/DEM 1,6470 1,6610 + 0,85 USD/JPY 116,50 117,50 + 0,85 GBP/USD 1,6780 1,6590 - 1,14 Cijena zlata: USD/Unca 29. listopada 05. studenoga Promjena u % 293,50 290,85 - 0,91 Na tržištima je valuta ovoga tjedna bilo vrlo mirno. Američki je dolar ponešto ojačao, pa se njegov tečaj probio iznad razina od 117 japanskih jena i 1,66 njemačkih maraka. Jačanje "zelenbaća" zahvaljuje se, po demokrate, pozitivnom ishodu izbora za Kongres. Naime, oni su na ovim izborima osvojili šačicu mjesta više i u Zastupničkom domu i u Senatu. No, republikanci su, ipak, zadržali većinu u parlamentu. Dobar izborni rezultat za demokrate znači, zapravo, da Amerikanci ne traže smjenjivanje predsjednika Billa Clintona. Jer, ovi su izbori praktično predstavljali neslužbeni referendum po pitanju da li bi Clinton trebao podnijeti ostavku zbog afere Lewinsky, kažu analitičari. Ishod izbora ukazuje na smirivanje političke situacije u SAD, što je pozitivno utjecalo na dolar. Rast njegove cijene potaknuo je i podatak o znatno snažnijem usponu američkog gospodarstva u trećem tromjesečju nego što se to očekivalo. Pad europskih kamata Pored toga, dolar je ojačao prema gotovo svim europskim valutama zbog smanjenja kamata u Europi. Naime, ovoga su tjedna kreditnu politiku olabavile španjolska, portugalska, danska i švedska središnja banka. Kamate je srezala i Bank of England. I to, čak za pola postotna boda - sa 7,25 na 6,75 posto. To je već drugi mjesec zaredom kako središnja banka snižava repo stopu. Međutim, Bundesbanka je ostala nepokolebljiva. Na ovotjednom je sastanku njezin Savjet odlučio da kamate ostanu nepromijenjene, unatoč vrlo jakom pritisku nove njemačke vlade. Naime, kancelar Gerhard Schroeder i ministar gospodarstva Oskar Lafontaine sve češće upozoravaju središnju banku kako bi trebala brinuti i za rast gospodarstva, a ne samo za monetarnu stabilnost. Tako je ovoga tjedna Schroeder izjavio kako se iduće godine, zbog posljedica globalnih financijskih kriza, u Njemačkoj očekuje rast od svega 2,3 posto. "To je prokleto malo, premalo za veliku ofanzivu na tržištu rada koju može potaknuti jedino gospodarski rast, stoga zahtjevam da se koriste svi instrumenti," izjavio je Schroeder. No, Buba zasad odolijeva svim pritiscima. Nova "financijska arhitektura" U fokusu ulagača našao se ovoga tjedna i plan Skupine sedam (G7) najrazvijenijih zemalja svijeta za reformu međunarodnog financijskog sustava s ciljem da se zaustave financijske krize koje posljednjih mjeseci haraju svijetom. Radi se, zapravo, o nizu prijedloga za regulaciju financijskog sektora, koji su se posljednjih tjedana iskristalizirali u telefonskim razgovorima između ministara financija i guvernera središnjih banaka G7. Prijedlozi su usmjereni na područja vezana uz kretanje tečajeva valuta, transparentnost i razotkrivanje podataka, djelovanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke,... U tom dokumentu na 10 stranica najznačajnije je to što se predlaže čvršća kontrola kretanja kratkoročnog kapitala i stvaranje dodatnog fonda u MMF-u od 90 milijardi dolara za prevenciju od kriza. Prva zemlja koja će dobiti pomoć iz novog fonda bit će Brazil. Predstavnici MMF-a i Brazila cijeli su prošli vikend pregovarali u Washingtonu o zajmu od 30 milijardi dolara i vjeruje se kako će sporazum biti potpisan ovoga tjedna. Plan "sedmorice veličanstvenih" u teoriji je pun dobrih ideja, no vrlo je "tanak" u detaljima, kažu analitičari. Dobro je što su čelnici najrazvijenijih zemalja svjesni da se zajedno moraju boriti protiv financijskih kriza, no zasad nije poznato gotovo ništa o načinima za postizanje tog cilja, kažu oni. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. X. - 06. XI. ?98. Valutai jedinica Tečaj30. listopada Tečaj06. studenoga Promjenau % DEM 100 373,5800 373,2200 - 0,10 USD 1 6,1502 6,2029 + 0,85 GBP 1 10,3213 10,2800 - 0,41 JPY 100 5,2772 5,2729 - 0,09 ATS 100 53,0969 53,0495 - 0,09 ITL 100 0,3777 0,3773 - 0,11 CHF 100 459,9005 455,4269 - 0,98 SIT 100 3,9099 3,8934 - 0,43 Zaustavljen je rast njemačke marke. Nakon deset tjedana neprestanog uspona, ovoga je tjedna njezin tečaj potonuo 0,1 posto. No, još uvijek se kreće na najvišim razinama od uvođenja kune u lipnju 1994. godine - iznad 3,73 kune. Osim američkog dolara koji je u proteklih sedam dana poskupio više od 0,8 posto, sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Britanska funta klizi već dva tjedna. U tom je razdoblju pojeftinila više od 1,6 posto. Posljednjih sedam dana prate je švicarski franak i slovenski tolar s gubitkom od oko 1,0, odnosno 0,4 posto. U istom su razdoblju talijanska lira, austrijski šiling i japanski jen oslabili blagih 0,1 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u utorak na deviznom tržištu. Prodala je 12,7 milijuna njemačkih maraka, po prosječnoj cijeni od 3,7179 kuna za marku. 7. Vlada RH: O dosadašnjem radu i daljnjim zadaćama Prioriteti Vlade u idućoj godini su ostvarivanje Nacionalne politike zapošljavanja, čijim rezultatima Vlada nije u potpunosti zadovoljna, učinkovit rad državne uprave i decentralizacija upravnih funkcija, te rješavanje problema neplaćanja privrednih subjekata. Te je zadaće iznio premijer Zlatko Mateša u četvrtak na svečanoj sjednici Vlade kojom je, u povodu treće obljetnice njena rada, predsjedavao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Govoreći o ostvarenim zadaćama koje je pred Vladu prije godinu dana postavio predsjednik Republike, Mateša je najznačajnijim označio uspješan završetak procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Dovršen je i veliki posao vezan za reguliranje odnosa s Federacijom BiH, a idući tjedan bit će potpisan i sporazum o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH. Mateša je izvijestio da će uskoro biti predstavljen program dugoročne strategije razvitka Hrvatske - "Hrvatska u trećem tisućljeću". Premijer je bitnim označio i očuvanje gospodarske stabilnosti, potkrjepljujući to podacima o rastu industrijske proizvodnje, bruto domaćeg proizvoda, stabilnom tečaju kune. Vlada je čvrsto na motrištima da treba nastaviti stabilnost tečaja kune jer je to od značaja za stabilnost gospodarstva i financijskog sustava, kazao je. Uspješno je završena sanacija četiri hrvatske banke koje su, rekao je, danas podobne za proces privatizacije koja treba biti u okviru nacionalnih interesa. U tijeku je i sanacija Dubrovačke banke, a postoje problemi u još nekoliko manjih banaka. Vlada je, poručio je premijer, odlučna i sposobna i problem tih banaka riješit će učinkovito i time djelovati na ukupni financijski sustav. Premijer je pak polovično zadovoljan ostvarenim rezultatima u sanaciji i restrukturiranju poduzeća. Tim je procesom zadržano 80.000 radnih mjesta, ali i uočeno da su pojedina poduzeća taj proces krivo shvatila - ne kao mogućnost jednokratne pomoći već kao mogućnost stalnog pritiska na državni proračun. Vlada ne može i neće podržavati takve postupke, poručio je premijer. Tehnički besprijekornim ocijenjen je proces kuponske privatizacije, u kojoj je dionice dobilo 230.000 građana. Dionice je dobilo i više od 44.000 invalida i obitelji poginulih branitelja što, istaknuo je premijer, govori o kombiniranom gospodarskom i socijalnom pristupu procesu privatizacije. Najavljujući da je Vlada spremna i za selektivnu i djelomičnu privatizaciju javnih poduzeća, Mateša je kazao da će se pritom voditi računa o zaštiti temeljnih nacionalnih interesa, a sredstva će biti utrošena za troškove tranzicije mirovinskog sustava. Ostvareno je i smanjenje trgovinskog deficita, za oko milijardu dolara, a njegovo daljnje smanjenje i nadalje će biti zadaća Vlade. Pozitivni su rezultati i uvođenja PDV-a, kazao je premijer, najavljujući promjene u rokovima plaćanja i cenzusu. Porezno je opterećenje 1992. bilo 65 posto, a ove 22 posto. To, kazao je Mateša, opovrgava "priče" da je PDV podigao porezno opterećenje gospodarstva. Najavljujući za iduću godinu neka druga porezna rasterećenja, premijer je kazao da će se njima pogodovati osobama s manjim prihodima i većim brojem djece, a ovisno o tomu može se očekivati rast primanja od pet do 20 posto. Zadaću potpisivanja ugovora s Europskom unijom, uključenja u CEFTA-u i WTO ova Vlada nije u cijelosti izvršila iako razlozi nisu samo na Vladi, rekao je premijer. Zbog raznoraznih razloga EU nije spremna dovršiti razgovore s Hrvatskom, napomenuo je Mateša, dodajući da su učinjeni i veliki napori za priključenje CEFTA-i, s nekim je državama potpisan sporazum, ali ima i signala koji govore da neki nisu spremni na završetak tog procesa, kazao je Mateša. U svojevrsnoj inventuri učinjenoga u posljednjih godinu dana, premijer je istaknuo rezultate u poticanju malog i srednjeg poduzetništva, poticajima u poljoprivredi, postignućima u turizmu, stanogradnji, zdravstvu, školstvu, o poboljšanjima u organizaciji rada pravosuđa, početku mirovinske reforme, povećanju životnog standarda i rastu plaća, suzbijanju gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i novčana kretanja, dao odobrenje za rad Hrvatskoj stambenoj štedionici koju osniva 25 banaka, te donio odluku o pokretanju postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije Ilirija banke d.d. Zagreb, izviješćeno je iz HNB-a. Članovi Savjeta HNB obaviješteni su i da tvrtka Grandinvest Corporation L.B.C., koja je 30. kolovoza ove godine uputila Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u Glumina banci d.d. Zagreb, do danas nije svoj podnesak potkrijepila potrebnom dokumentacijom, iako je središnja banka to od nje tražila. Stoga je zaključeno da se spomenuti podnesak nema na temelju čega razmatrati i da se odbacuje kao nepotpun. Kako ističu u Hrvatskoj narodnoj banci, gospodarski se rast nastavlja, mada usporenim tempom, a cijene su i u listopadu zadržale zadovoljavajuću stabilnost (cijene na malo bile su za 0,5 posto veće nego u rujnu, za 6,1 posto veće nego u lanjskom listopadu, a za deset mjeseci 5,7 posto više nego lani). Tečaj se, nakon određenog razdoblja zamjetnije deprecijacije kune prema njemačkoj marki (koja je tijekom prošlog mjeseca dosegla najvišu vrijednost od veljače 1994. godine) i nešto obilnijih intervencija središnje banke na deviznom tržištu, ponovo smiruje unutar manjeg raspona oscilacija. S obzirom na veliku potražnju za kunama, zabilježen je porast kamata na Tržištu novca, no aktivne kamate banaka su i prema podacima za rujan nastavile ljetni pad. U takvim okolnostima nema potrebe za promjenama ili dodatnim mjerama u monetarnoj politici. Odluka o pokretanju postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije Ilirija banke d.d. donijeta je na temelju odluke Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je, razmatrajući prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Ilirija bankom, što ga je uputila Hrvatska narodna banka kao vjerovnik, obvezao svojim rješenjem Ilirija banku da u roku osam dana dostavi središnjoj banci zahtjev za provedbu postupka za ocjenu mogućnosti sanacije. Ilirija banka postupila je sukladno sudskoj odluci, te uz takav zahtjev dostavila i svoj vlastiti program sanacije i restrukturiranja koji će, uz ostalu propisanu dokumentaciju, biti ocijenjen u zakonom predviđenom postupku. Čak 25 poslovnih banaka, na čelu s Varaždinskom bankom, našlo se među osnivačima treće stambene štedionice koja dobiva odobrenje za rad u Hrvatskoj. Poslovat će pod imenom Hrvatska stambena štedionica d.d. sa sjedištem u Varaždinu, a na ovoj sjednici Savjet HNB dao je i suglasnost da predsjednik Uprave te štedionice bude Mirko Brozović, a član Uprave Dražen Klarić. Suglasnost je data i na prijedlog Nadzornog odbora Partner banke d.d. da predsjednica Uprave te banke bude Marija Šola, zatim Zvonimiru Jurjeviću kao članu Uprave Zagrebačke banke d.d., Antonu Belušiću za člana Uprave u Istarskoj kreditnoj banci d.d., Jakovu Krešiću kao članu Uprave Cibalae banke d.d. i Vlasti Zaninović kao članici Uprave Štedionice Sonic d.d. Zagreb. Savjet HNB donio je i odluku o izdavanju numizmatičkog kompleta svih kovanica kune i lipe s oznakom godine kovanja "1998", kao i prigodnog srebrnog kovanog novca od 200 kuna posvećenog znamenitoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Savjet HNB prihvatio je prijedlog da se uvođenje EURA kao zajedničke europske valute u sljedećoj godini obilježi i izdavanjem prigodnog optjecajnog kovanog novca od 25 kuna, a nastavit će se i tradicija izdavanja kompleta svih apoena optjecajnih kovanica s oznakom godine kovanja. Kovnici IKOM odobreno je kovanje medalje od zlata "100 darivanja" posvećene djelovanju Hrvatskog Crvenog križa. 9. Statistika CIJENE NA MALO PORASLE U LISTOPADU 0,5 POSTO - Cijene na malo (sa sezonskim proizvodima) u listopadu su ove godine, u odnosu na rujan, bile više za 0,5 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine porasle za 6,1 posto, izvijestio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine maloprodajne su cijene u listopadu zabilježile porast od pet posto. Statistika kod cijena na malo u listopadu u odnosu na rujan bilježi porast cijena roba od 0,4 posto, dok su cijene usluga porasle 1,3 posto. U deset mjeseci ove godine, cijene na malo porasle su u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje 5,7 posto, pri čemu su cijene roba više za četiri posto, a cijene usluga su više za 12,5 posto. Troškovi života, odnosno cijene roba i usluga za osobnu potrošnju, u listopadu su u odnosu na prethodni mjesec porasle 0,2 posto. U listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine troškovi života bilježe porast od 6,2 posto, dok u odnosu na prosinac prošle godine taj porast iznosi 4,1 posto. U strukturi troškova života u listopadu se u odnosu na rujan nisu mijenjale cijene roba, dok su cijene usluga porasle za 0,9 posto. Cijene roba i usluga za osobnu potrošnju u deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasle su 6,5 posto, pri čemu su cijene roba više za 5,3 posto, a cijene usluga za 13,3 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su, u odnosu na rujan porasle za 0,4 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine niže za 2,1, a u odnosu na prosinac prošle godine za 2,6 posto. Proizvođačke su cijene niže i u deset mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje - i to jedan posto. HRVATSKI UVOZ SMANJEN DVA POSTO - U Hrvatskoj je od siječnja do kraja rujna ove godine uvezeno robe u vrijednosti za 6,2 milijarde američkih dolara, dva posto manje nego u isto lanjsko doba. Vrijednost izvoza dosegnula je 3,3 milijarde dolara, 6,6 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske unije (EU), u tom je razdoblju smanjen 2,4 posto na 3,7 milijardi dolara, a izvoz 0,1 posto na 1,6 milijardi dolara. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 1,2 milijarde dolara ili 4,2 posto manje, a izvezeno za 558 milijuna dolara, 2,5 posto manje. Na hrvatsko tržište uvezeno je talijanske robe u vrijednosti 1,1 milijardu dolara, 9,3 posto manje. Izvoz u tu zemlju smanjen je 1,6 posto na 602,4 milijuna dolara. Hrvatski uvoz iz Makedonije u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci vrijedio 44,8 milijuna dolara, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 73,1 posto više. Izvoz je bio na razini od 46,7 milijuna dolara, 5,2 posto manje. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 18,9 posto na 113,5 milijuna dolara, a izvoz smanjen 0,2 posto na 478 milijuna dolara. Iz Slovenije je uvezeno robe za 548 milijuna dolara, 0,1 posto manje, a izvoz na to tržište je bio 18,5 posto manji, odnosno 321,9 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 13 milijuna dolara, a izvezeno je robe vrijedne 9,9 milijuna dolara.