AU PROFIL-WIESENTAL INTERVIEW-30. XI.

AUSTRIJA PROFIL 30. XI. 1998. Nešto mora ostati Profil objavljuje oveći interview sa Simonom Wiesentalom. - Gospodine profesore, stari ste skoro kao i ovo stoljeće. = Da. Doživio sam najprije izgradnju nacionalsocijalizma i njegov pad, a zatim staljinizam. Time je u mojim očima ovo stoljeće stoljeće zločina. Pritom će se budući povjesničari baviti pitanjem je li veći zločinac bio Hitler ili Staljin. Obojica su jedan drugomu zavidjeli. - Postoji 'Crna knjiga komunizma' u kojoj piše: komunizam je donio više mrtvih nego nacionalsocijalizam. Je li time dovedena u pitanje posebnost holokausta? = Ne, za jedne je to bila rasa a za druge klasa. I jedni i drugi bili su protivnici inteligencije, kolosalni protivnici humora. Teško se moglo spriječiti da Židovi pričaju viceve.(...) - Kako će svršiti ovo strašno stoljeće? = Za kraj ovog stoljeća želim da moji unuci i njihovi unuci ne dožive što sam ja morao doživjeti. U Gestapovom zatvoru prerezao sam vene. Došao je zapovjednik i rekao: Židov ne umire kad on to želi, nego kad mi to želimo.' Živio sam u istočnoj Galiciji koja je više puta mijenjala vlasnika i svaka se opsada zvala oslobođenje. A kad sam doista oslobođen, živio sam u zemlji u kojoj se riječ oslobođenje ne upotrebljava, naime u Austriji. - I tu su ljudi mislili da su okupirani. = Ne, za to se reklo 'prevrat'. Okupacija od strane Nijemaca također se zvala 'prevrat'. - Vaši unuci neće morati doživjeti nešto takvoga? = Moji unuci žive u Izraelu. Na zemljovidu vidite kako je Izrael malen u oceanu Arapa. Na arapskim konferencijama točka broj jedan uvijek je neprijateljstvo prema Izraelu, sve ostale točke odgađaju se za drugu konferenciju. - Kako dakle vidite tu budućnost? = Bit će mir kojeg će prekidati različiti događaji. - Velike strahote stoljeća dogodile su se u Europi. Možete li zamisliti da bi se u Europi opet moglo dogoditi slično? = Profesor Yehuda Bauer, moj prijatelj, odgovorio je na to pitanje: 'Da, ali ne znamo tko će biti Židovi, a tko Nijemci.' - Glede antisemitizma. Je li on još velika opasnost? = Antisemitima nisu potrebni Židovi, dovoljan im je fantom Židova. To što antisemitizam postoji, krivnja je 1700 godina crkve. Sjećam se telefonskog razgovora s jednim poljskim nadbiskupom, radilo se o Auschwitzu: rekao je: Vi ste nam uzeli Bibliju, uzeli ste nam proroke, uzeli ste nam psalme, sada nam hoćete uzeti i mučenike? Ponosni smo što su prije 50 godina priznata ljudska prava. U jednom sam interviewu jedanput rekao: Radi se o pet tisuća godina! Deset zapovjedi nastalo je prije pet tisuća godina. Sve monoteističke vjere temelje se na tih deset zapovjedi. - Imate li dojam da je antisemitizam stabilna pojava? = Jedan mudri Židov rekao je: antisemitizam počinje s tintom. Ali: tinta se još nije osušila, već se pretvorila u krv. To je naša povijest. - Držite li da je antisemitizam manji što je manji utjecaj crkve? = Vozio sam se jedanput vlakom od Salzburga prema Beču. Kraj mene je sjedio čovjek s novinama i rekao: 'Sve su krivi Židovi, sve su krivi Židovi'. Ja sam sjedio preko puta, čovjek me poučavao da su bombe u Tirolu, u zrak dignuti stupovi, da sve to rade Židovi. I rekao mi je: no, da, vi ne poznate Židove. Malo ih ipak poznam, rekao sam, ja sam Židov. Na to je povikao 'Platiti!' i izjurio van. - Niste religiozni? = Ponekad iz solidarnosti odem u sinagogu. Ali teško je biti religiozan poslije svega što sam vidio. Tu se postavlja pitanje je li Bog bio na dopustu. Radni naslov moje knjige 'Suncokret' bio je 'Bog na dopustu'. - Što čini Židova ako ne vjera? = Židovi su svoju povijest preradili u vjeru. Razna pravila čistoće, zdravlja, sve je to zapakirano u religiju. Na vjersku odjeću prisilili su ih katolici, kako bi već izdaleka prepoznali Židova. Uvojci, crne hlače, bijele čarape, to je proizvod diskriminacije. - Što je onda Židov ako se ne definira kroz vjeru? = To je sudbinska zajednica koja je tijekom dvije tisuće godina progona postala narodom. U starom Izraelu Židovi su bili narod poput svih drugih od kojih je ostalo tek ime. No izdvajanje Židova dovelo je do toga da su se morali obrazovati da bi držali zajedno. Sve dok su bili u getu, postojao je antijudaizam. Kad su geta raspuštena i kad su Židovi postali dijelom društva, bili su nadmoćniji od drugih zbog svojeg obrazovanja. I tada je počeo antisemitizam - iz ekonomskih razloga. - Ako prestanu progon i diskriminacija, ako Židovi nisu religiozni i ako imaju svoju državu - postoje li još uopće Židovi? = Radovao bih se da moji unuci dožive nešto takvo. - Glede Austrije: o vašem sukobu s Kreiskym puno se pričalo. Je li za vas sukob svršen? = Kreisky je izgubio i umjesto da plati novčanu kaznu, on je umro. (...) - U novoj fazi 'obrade prošlosti' radi se o arizaciji, o imovini čije je vraćanje spriječeno drugom pljačkom 1945. Kako gledate na to? = Uvijek sam se bavio gubitkom čovjeka. Ekonomija mi je bila daleka. Sve dok mi jedna starica s Novog Zelanda nije pisala da ju rođaci moraju potpomagati jer je sasma osiromašila, ali da je prije protjerivanja u Beču imala jednu Gauermannovu sliku pa da vidim gdje je. Otišao sam u savezni ured za umjetnine, ljudi su me gledali kao da želim nešto opljačkati. Kreisky je bio tada ministar vanjskih poslova i odmah mi je odgovorio da trebam sastaviti popis opljačkanih umjetnina. Tako je došlo do akcije Mauerbach. - Zašto ste tako slavni? = Zbog čega 50 godina radim istu stvar? Jer ne mrzim. Mržnja je za mene nešto strano. Moja snaga bilo je povjerenje koje su ljudi u mene imali. - Tko će nastaviti vaš rad? = Počiniteljima, svjedocima a i meni bliži se biološki kraj. No postoje uvjeti koji dopuštaju da takve diktature nastaju. Nije bilo najvažnije što sam ljude dovodio pred sud, nego borba protiv zaborava. Da bi mladi ljudi prije spoznali kako je počeo put koji je svršavao u plinskim komorama. Počeo je diobom ljudi na vrijedne života i na manje vrijedne života. Ta borba protiv zaborava će ostati. - No borbu netko mora voditi. = Imam iskustva da se povjerenje ne može prenijeti, povjerenje treba stvoriti. - To se ne može naslijediti. = Ne.