US IHT 15. X. ROHATYN

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 15. X. 1998. Tržišta sa zaštitom, a Amerika s Europom "Globalno gospodarstvo životna je činjenica. Amerika je uspješna u prevladavanju mnogih novih gospodarskih izazova, no ne pretvaramo se da je ono što je za nas dobro nužno dobro i za druge", rekao je američki veleposlanik u Francuskoj, Felix G. Rohatyn, u govoru pred francuskim studentima na Ecole Nationale d'Administration. "Budući da gospodarska politika neizbježno utječe na socijalnu, shvaćamo da Francuska i druge europske zemlje zahtijevaju viši stupanj socijalne zaštite nego mi. Gospodarska politika, očito treba biti usklađena sa socijalnim prioritetima, onoliko koliko to gospodarska stvarnost dopušta. Viđenju da Ameriku obilježava mala ili nikakva socijalna zaštita suprotstavljaju se činjenice. Mi imamo snažan gospodarski rast, kao i snažnu sigurnosnu mrežu, na koju odlazi više od 50 posto našeg proračuna. Iako još uvijek imamo mnoge neriješene probleme, postigli smo značajan napredak. Jedan je izvor tog napretka posljednjih godina bilo privatizirano gospodarstvo. Gospodarski nam je rast dopuštao da uravnotežimo proračun, podupirući istovremeno socijalnu zaštitu. Široko sudjelovanje u vlasništvu stvorilo je više bogatstva, raspodijeljenog šire nego ikad u našoj povijesti. (...) Financijska kriza koja sad potresa svijet ima tri sastavna dijela, prilično različitih odlika. No, oni su povezani pupčanom vrpcom globalnih financijskih tržišta. Oni jedni druge pojačavaju i svijetom šire zarazu. Prvi su dio bile japanska deflacija i azijska financijska kriza, zajedno s devalvacijom i kreditnim slomom u Tajlandu, Južnoj Koreji, Indoneziji i, kasnije, Rusiji. Drugi je značajni, u nekim slučajevima, dramatični pad tržišta vrijednosnica Japana, zapadne Europe, Južne Amerike i Sjedinjenih Država. " (...) Kao treći sastavni dio, veleposlanik spominje divlje skokove valute i tržišta obveznica, te spekulacijske fondove. "Rezultat tih triju događaja bio je nestanak bilijuna dolara širom svijeta te kreditni slom, zajedno s bijegom u sigurnost, i znatno usporavanje svjetskog gospodarstva i ozbiljni socijalni problemi u mnogim zemljama koje su pogođene krizom. Daljnji bi rezultat mogla biti intelektualna i politička reakcija protiv modernog tržišnog kapitalizma i pozitivnih aspekata globalnog gopodarstva. Kontinent je neko vrijeme raspravljao o društvenim implikacijama 'divljega kapitalizma' ('le capitalisme sauvage'), kako mnogi francuski vođe nazivaju anglosaksonska gospodarstva. Prema tom stajalištu, tržišnim gospodarstvima američkog tipa nedostaje prikladna socijalna zaštita, a pokreću ih isključivo financijski ciljevi, bez imalo obzira za ljudski trošak. " (...) Autor zatim navodi da je kapitalizam u Americi osigurao više zasposlenosti i bogatstva većem broju ljudi nego ikad prije. "Kroz europske oči, najgori aspekti sadašnjeg stanja su, prvo, nezaposlenost i siromaštvo dosuđeni zemljama u razvoju masovnim, kratkoročnim, spekulativnim priljevima kapitala i oštrim stabilizacijskim mjerama koje traže financijske ustanove kojima Zapad upravlja. Drugi je aspekt opasnost koju za globalni financijski sustav predstavljaju bezobzirne spekulacije, simboliziranu tzv. spekulacijskim fondovima. Rezultati tih aktivnosti, to jest nedavne dramatične fluktuacije u tečaju, smatraju se opasnim destabilizirajućim elementima u izrazito krhkom globalnom sustavu. To su važna pitanja, i međunarodna ih zajednica mora rješavati. Inače će biti ugrožene mjere tržišne liberalizacije koje su hranile gospodarski rast u proteklih 50 godina i, što je najvažnije, pomogle širenju demokracije svijetom. Mnogima se u Europi čini da je možda previše vjere položeno u tržišta, a premalo pažnje poklonjeno nedostatku infrastrukture, odnosno ustanova, u mnogim zemljama u razvoju; da je previše naglaska stavljeno na monetarne reforme, a premalo na društvene troškove koji iz njih ponekad proizlaze. Vjerujem da je kapitalizam najbolji način da razvijene demokratske države osiguraju viši životni standard svojim ljudima, omogućavajući snažan i trajan gospodarski rast. Ipak, kao što je predsjednik Saveznih pričuva Alan Greenspan opetovano isticao, moderne tržišne snage moraju djelovati u sprezi s naprednim sustavima financijske regulacije, sofisticiranim pravnim ustrojem i kulturom koja podupire vladavinu zakona. To je, uz nekoliko iznimaka, slučaj u Sjedinjenim Državama i Europi. No, u mnogim drugim dijelovima svijeta nije tako. Čak i u izrazito reguliranim tržištima Sjedinjenih Država i Europe možemo naći živahne primjere opasnosti modernog kapitalizma. Činjenica da je dopušteno da spekulacijski fondovi djeluju bez očitovanja koje naši zakoni obično zahtijevaju, gotovo je stvorila sustavnu financijsku krizu kad su ti fondovi nedavno bankrotirali. Spas u zadnji čas, koji su američke Savezne pričuve organizirale, spriječio je krizu. No američki Kongres i regulatori s obje strane Atlantika morat će smisliti preporuke o tome kako spriječiti da se to ponovi. To će, nadajmo se, uključivati povećane zahtjeve za očitovanjem i promjene u postupku bankovnog posuđivanja. Neobuzdane spekulacije i nesmotrena kreditna praksa jednako su opasni u razvijenim zemljama kao i u onima u razvoju. To je Ahilova peta kapitalizma. Želimo li u budućim raspravama biti nadmoćni, moramo pojasniti da ne vjerujemo da otvorena tržišta znače kraj vlade i žrtvovanje socijalne zaštite. Važno je zapamtiti da današnje financijske krize mogu postati sutrašnje političke ili sigurnosne krize, ne budemo li poklanjali pažnju socijalnim posljedicama financijskih rješenja. Nezaposlenost i siromaštvo nisu put u demokraciju. (...) Prepoznavanje tih pitanja neće rješiti svjetsku gospodarsku krizu. Kao što je predsjednik Clinton nedavno ustvrdio, samo bi trajna politika rasta među Sjedinjenim Državama, Europom i Japanom mogla postići taj cilj. U međuvremenu, razumijevanje europskog gledišta na neka od tih pitanja može smanjiti reakciju protiv politike tržišta, koja bi se u suprotnom mogla proširiti. Za rješavanje problema današnjice potrebna je suradnja vodećih sila, bez obzira na to radi li se o sigurnosti na Kosovu i Iraku, ili financijskim krizama u Brazilu i Rusiji. Neki vjeruju da će konkurencija između eura i dolara voditi ozbiljnim razilaženjima između Europe i Sjedinjenih Država. Ja ne mislim tako, iako priznajem postojanje opasnosti. Upravo suprotno, vjerojem da će uspješno uvođenje eura i daljnje povezivanje Europe još više učvrstiti naš odnos." 160105 MET oct 98