HINA
FINANCIJSKI BILTEN CCLIV.
17 - 24. rujna 1998.
Sadržaj:
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi
5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
7. Vlada: O novom sustavu poticanja poljoprivrede
8. Opasna izloženost Glumina banke Glumina grupi
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
10. Statistika
11. Kamatne stope banaka na devizne depozite - rujan
-------------------------------
1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb
Jutarnji promet Noćni promet
Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet
ukunama
17. IX. 25.000.000 22.600.000 13,86 % 127.289.000
18. IX. 37.000.000 34.000.000 14,51 % 127.984.000
19. IX. - - 10,00 % 59.923.000
21. IX. 17.000.000 16.600.000 14,64 % 150.256.000
22. IX. 43.250.000 43.250.000 14,34 % 216.629.000
23. IX. 16.000.000 14.500.000 14,10 % 133.416.000
24. IX. 40.000.000 36.500.000 14,09 % -
Dnevni prosjek 29.708.000 27.908.000 14,25 % 135.916.000
Likvidnost bankarskog sustava i dalje je vrlo solidna. Ukupan saldo
na računima pozitivnih banaka posljednjih se dana kreće u rasponu
od 500 do 600 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, nema nikakvih
poteškoća pri pokrivanju kako noćne, tako ni dnevne potražnje.
Manjak na računima posljednjih dana iskazuju pet do sedam banaka i
tri štedionice. Pritom je "non-stop negativan kvartet" - tri banke
i jedna štedionica - i dalje isključen iz kreditiranja, a njihov se
ukupan "minus" na računima kreće oko 130 milijuna kuna.
U dnevnom se pak kreditiranju ponuda i potražnja kreću na
uobičajenim razinama. Zbog toga se stabilizirala i cijena novca.
Opozivni krediti odobravaju se po kamati od 13,50 posto, a u
posljednje je vrijeme sve više ročnih plasmana. Pritom se krediti
na rok od sedam dana odobravaju po cijeni od 14, na rok od 30 dana po
17,50, a na rok od 45 dana po 18 i 18,50 posto.
Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke
Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 252
milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50
posto, upisani su zapisi u iznosu od 240 milijuna kuna. Na rok od 91
dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 7,5
milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto,
upisani zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna.
Od 23. rujna ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,155
milijardi kuna.
2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze
U proteklih tjedan dana CROBEX indeks Zagrebačke burze skočio je 74
boda, ili čak 14,7 posto, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu u
posljednjih mjesec dana - 575 bodova.
Skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena običnih
dionica Zagrebačke banke i Plive. Cijena Zagrebačke banke skočila
je 90-ak kuna, ili oko 19 posto. U četvrtak se u jednom trenutku
probila čak i u područje iznad 600 kuna, no kasnije je ponovno
potonula ispod te razine.
Cijena Plive porasla je pak 55 kuna, ili 15,5 posto, pa se, po prvi
puta ovoga mjeseca, probila iznad 400 kuna.
Oporavile su se i dionice Kraša, Podravke te Riviere. Cijena Kraša
skočila je 15, Riviere 12, a Podravke osam kuna. Pritom se cijena
Podravke vratila iznad razine od 100 kuna.
Osjetno je poskupila i dionice Viktora Lenca - 15 kuna - dok je
cijena Jadran-Turista porasla svega dvije kune.
Na listi gubitnica našle su se pak tri dionice. Elka i Varaždinska
banka pojeftinile su tri kune, pri čemu je cijena Vabe potonula
ispod 100 kuna. Znatno snažnije, 15 kuna, potonula je cijena
dionica Dalmatinske banke.
Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22 - 24. rujna (cijene u
kunama)
Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet
Dalmatinska banka 131 131 131 2.620
Pliva PLI-AA 360 429 410 1.876.417
Varaždinska banka 1 95 115 97 428.984
Viktor Lenac 95 100 100 64.430
Zagrebačka banka O 500 603 593 2.817.878
Elka ELKA 32 35 32 15.351
Jadran-Turist JADT-A 40 40 40 26.520
Karlovačka pivovara 300 300 300 60.000
Končar KONEL 84 90 90 19.746
Kraš KRAS-A 80 95 95 478.220
Plava laguna 350 351 350 102.910
Privredna banka Zg 115 115 115 920
Podravka PODR-A 98 102 102 510.200
Riviera RIVP-A 40 50 50 17.588
6.421.785
3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta
Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo znatno mirnije nego
prošloga. Aktivno je bilo osam dionica, a promet je iznosio svega
oko 83 tisuće kuna. Međutim, cijene su većine dionica porasle, pa je
VIN indeks skočio šest bodova, na 362 boda.
Najviše je, čak 50 kuna, poskupila Plava laguna, a slijedile su je
dionice Podravske banke prve emisije i Kraša s dobitkom od 18,
odnosno 10 kuna.
Cijena Podravke porasla je pak sedam kuna, zbog čega se vratila
iznad razine od 100 kuna. Na vrijednosti je dobila i dionica
Riviere. No, svega jednu kunu.
Cijena Jadran hotela iz Crikvenice kretala se na prošlotjednim
razinama, dok su dionice Tesle-Ericssona i Varteksa pojeftinile.
Cijena Tesle pala je 10, a Varteksa četiri kune.
Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21 - 24. rujna (cijene u
kunama)
Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet
Jadran hoteli Cr 120 120 120 34.200
Kraš KRAS 90 94 94 4.580
Plava laguna 350 360 360 16.830
Podravska banka I 168 168 168 4.704
Podravka 100 102 102 12.040
Riviera RIVIR 39 41 41 7.932
Tesla-Ericsson TESLA 160 160 160 800
Varteks VART 16 16 16 8.000
89.086
4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi
Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju
Burza / Indeks 17. rujna 24. rujna Promjena u %
Frankfurt/DAX 30 4669,51 4646,25 - 0,50
London/FTSE-100 5132,90 5167,60 + 0,67
New York/DJIA 8089,78 8154,41 + 0,79
Tokyo/Nikkei 13859,14 14205,78 + 2,50
Početak tjedna nije slutio na dobro. Uoči objave video snimke
svjedočenja predsjednika Billa Clintona o njegovoj vezi s Monicom
Lewinsky, na Wall Streetu je Dow Jones indeks potonuo čak ispod
razine od 7.800 bodova.
Naravno, pale su i cijene dionica diljem svijeta, od azijskih,
preko europskih, do latinskoameričkih burzi. No, kako Clintonovo
svjedočenje nije donijelo ništa spektakularno novo, što bi mu moglo
naštetiti, tržišta su odahnula. Ipak, to još uvijek nije bilo
dovoljno za oporavak cijena dionica. Jer, zbog širenja
financijskih kriza, ulagači su se povukli s tržišta.
Međutim, nakon mora loših vijesti koje su se proteklih tjedana
slijevale na burze, u srijedu je konačno stigla i jedna dobra. Po
svemu sudeći, Fed će idućega tjedna smanjiti kamatne stope.
Zahvaljujući tomu, Dow Jones indeks skočio je u srijedu čak 257
bodova, ili 3,2 posto, te je bez ikakvih poteškoća probio otpor na
razini od 8.000 bodova.
Fed smanjuje kamate!?
Arhitekt uspona cijena dionica bio je predsjednik Feda Alan
Greenspan, koji je u svjedočenju pred Senatovim Odborom za proračun
signalizirao kako Fed mora pod hitno djelovati kako bi se
spriječilo širenje globalnih financijskih kriza na SAD. Premda je
američko gospodarstvo još uvijek vrlo snažno, situacija se u
svijetu pogoršava i ne može se očekivati kako će "SAD i Europa
ostati oaze prosperiteta", kazao je Greenspan. "Mislim da moramo
brzo djelovati kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja
stvara vrlo ozbiljne probleme za sve nas," izjavio je predsjednik
Feda i zaključio: "Znamo kuda moramo ići". Doduše, Greenspan ne
može govoriti i u ime ostalih 10 članova Fedova Savjeta za otvoreno
tržište (FOMC), no gotovo je sigurno da će FOMC na svojoj sjednici
idućega utorka srezati kamate, kažu analitičari. Inače, Fed nije
smanjio kamate još od siječnja 1996. godine, a ključna, kamata na
savezne fondove fiksirana je već dulje vrijeme na 5,5 posto.
Oporavak azijskih i europskih burzi
Greenspanov neuobičajeno otvoren nastup potaknuo je cijene dionica
na tržištima diljem svijeta. Ulagači su odahnuli, kažu
analitičari, jer čini se da je Greenspan spreman preuzeti vodstvo u
borbi protiv globalnog financijskog požara.
Tako je u četvrtak zabilježen snažan rast cijena dionica na svim
azijskim burzama. U Tokiju je, primjerice, Nikkei indeks toga dana
skočio oko tri posto, ili 415 bodova, te se probio iznad razine od 14
tisuća bodova.
Cijene dionica porasle su ovoga tjedna i u Londonu. No, ne tako
snažno. S druge strane, u Frankfurtu je DAX indeks pao - oko 20
bodova. Posljedica je to velike neizvjesnosti koja vlada pred
izbore u Njemačkoj, koji će se održati ovoga vikenda.
5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta
Tečaj američkog dolara
17. rujna 24. rujna Promjena u %
USD/DEM 1,6840 1,6830 - 0,06
USD/JPY 133,90 136,70 + 2,09
GBP/USD 1,6860 1,6800 - 0,36
Cijena zlata: USD/Unca
17. rujna 24. rujna Promjena u %
287,65 290,70 + 1,06
U središtu pozornosti svjetskih financijskih tržišta ovoga je
tjedna bilo svjedočenja Alana Greenspana, predsjednika Feda, pred
Senatovim Odborom za proračun. I, Greenspan je ispunio očekivanja.
Po svemu sudeći, on je spreman preuzeti vodstvo u borbi protiv
financijskih kriza koje divljaju svijetom.
Naime, u srijedu je, za njega neuobičajeno otvoreno, Greenspan
izjavio kako se od zadnje sjednice FOMC-a (Federal Open Market
Committee) u kolovozu situacija u svijetu znatno pogoršala. A mogla
bi se, smatra on, još pogoršati prije nego što se poboljša.
"Pogoršanje inozemnih gospodarstava i utjecaj kriza na domaća
tržišta povećalo je mogućnost usporavanja rasta američkog
gospodarstva, a to bi pak trebalo biti dovoljno za zadržavanje
inflacije pod kontrolom," kazao je Greenspan. Na sjednici FOMC-a
prije mjesec dana ocijenjeno je kako su rizici po američko
gospodarstvo uravnoteženi - s jedne strane prijeti inflacija, a s
druge pad gospodarstva zbog širenja financijskih kriza. Sada je
sasvim jasno da su prijetnje svjetskog financijskog požara
gospodarstvu SAD opasnije od inflacije, kažu analitičari.
Greenspan: "Znamo kuda moramo ići"
To zna i Greenspan, pa je izjavio: "mislim da moramo brzo djelovati
kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja stvara vrlo
ozbiljne probleme za sve nas". Dodao je i to kako se ne može
očekivati da će "SAD i Europa ostati oaze prosperiteta". To je,
objašnjavaju analitičari, poruka gospodarskim stratezima ostalih
razvijenih zemalja koji su posljednjih dana odbacivali ideju o
smanjenju kamata "samo" zbog globalnih kriza jer, govorili su,
situacije u domaćim gospodarstvima ne bi opravdale takav potez.
Greenspan je pak svoj nastup pred Senatom završio tvrdnjom: "Znamo
kuda moramo ići". Nakon njegova svjedočenja, gotovo je sigurno da
će Fed idućega tjedna smanjiti kamate. A to je vjerojatno ono što
središnji bankari u Europi očekuju. Kada Fed sreže kamate, to će
učiniti i oni, smatraju analitičari.
Inače, Fed je zadnji puta smanjio kamate prije gotovo tri godine, a
ključna, kamata na savezne fondove već je dulje vrijeme fiksirana
na 5,50 posto. Očekuje se da će idućega tjedna Fed tu kamatu sniziti
barem za 0,25 postotnih bodova.
Kako bilo, odmah nakon Greenspanova nastupa, američki je dolar,
zbog naznaka smanjenja kamata u SAD, oslabio. No, vrlo se brzo
vratio na razine od prethodnoga dana - iznad 1,68 njemačkih maraka i
136 japanskih jena. Jer, kada Fed smanji kamate, to će učiniti i
ostali, a time bi smanjenje dolarove privlačnosti bilo
amortizirano.
Jen pod pritiskom
Inače, posljednjih je dana pod najvećim pritiskom japanska valuta.
U srijedu je tečaj marke probio otpor na razini od 80 jena i, neki su
ulagači "nanjušili krv, pa je počela rasprodaja jena," kaže jedan
diler. Tako je cijena marke dosegnula razinu od 81 jena, dok se
tečaj američkog dolara, nakon duljeg vremena, probio iznad 136
jena. Ako se idućih dana u Japanu ne dogodi ništa značajnije, do
kraja bi mjeseca cijena "zelenbaća" mogla dosegnuti i 140 jena,
smatraju analitičari.
Pritisak na jen posljedica je dubokog ponora između vladajuće
Liberalno demokratske stranke (LDP) i oporbe po ključnom pitanju -
sanaciji bankarskog sustava. Još u petak činilo se da su dvije
strane postigle sporazum prema kojemu bi se prema bankama zauzeo
čvršći stav nego što je LDP prvo predlagao. Točku razdora
predstavlja Long-Term Credit Bank of Japan (LTCB). Obje su se
strane složile kako tu banku treba nacionalizirati. No, LDP želi da
se LTCB pripoji Sumitomo Trust & Banking Co. Ltd., što oporba
odbija. Stajališta se razlikuju i po pitanju eventualne
dokapitalizacije LTCB-a, itd. I, tu je prilična konfuzija. Dok
Obuchi tvrdi da nema nikakve razlike u stajalištima između oporbe i
vlade, oporba tvrdi da o nekim rješenjima, na kojima vlada
inzistira, uopće nije bilo riječi na njihovim sastancima. Riječju,
pregovori se odugovlače, a japansko gospodarstvo tone sve dublje.
Fitch smanjio rejting Japana
Na jen je negativno djelovalo i smanjenje rejtinga japanskog
dugoročnog deviznog duga. Naime, britanska agencija Fitch IBCA
srezala je ovoga tjedna rejting tog duga s AAA na AA+. Razlozi su
tomu, priopćio je Fitch, "slabost bankarskog sustava, oklijevanje
s odgovorima na gospodarske poteškoće i gomilanje javnog duga koji
će uskoro biti na razini belgijskog, talijanskog i grčkog". "Premda
je rizik od poteškoća s isplatom duga vrlo malen, on se više ne može
sasvim ignorirati," priopćio je Fitch. Doduše, Japan je najveći
svjetski kreditor i ima golemi višak u platnoj bilanci, međutim
Japanu neće biti odmah dostupna sva inozemna imovina, ako se
iznenada suoči s potrebom za devizama, smatra Fitch. Inače, AAA
rejting Japana razmatra i američka agencija Moody's Investors
Service, dok je druga američka agencija Standard & Poor's nedavno
potvrdila trostruki A rejting japanskoga duga.
Plan ruske vlade za izlazak iz krize
Pozornost ulagača privukla je ovoga četvrtka i sjednica ruske
vlade. Premda su neka ministarska mjesta još uvijek prazna, vlada
je na toj sjednici zacrtala plan za stabilizaciju financijskog
sustava i smanjenje socijalnih tenzija.
Mjere za stabilizaciju financija sadrže mjere za poboljašnje
likvidnosti banaka i zaustavljanje odljeva kapitala. Predlaže se,
nadalje, povećanje stope obvezne prodaje deviza izvoznika i
skraćivanje vremena za repatrijaciju prihoda od izvoza, povećanje
državne kontrole nad uvozom i izvozom, poboljšanje strukture
proračunske potrošnje i povećanje njezine transparentnosti,
povećanje porezne discipline, uz smanjenje porezne presije za
domaće i strane ulagače, te uvođenje državnog monopola na trgovinu
na veliko i proizvodnju alkohola i žestokih pića.
Ono što Ruse, ipak, najviše zanima jest to da je vlada obećala da će
već u rujnu vojsci isplatiti plaće za protekla dva mjeseca, a da će
od 01. listopada početi isplata mirovina i svih plaća koje država
duguje vojsci i zaposlenima u njezinim službama, te da od
slijedećeg mjeseca više neće biti odgođanja isplata plaća. Pored
toga, od 01. siječnja iduće godine vlada će početi isplaćivati
naknade za gubitke zbog inflacije i devalvacije rublja. Inače, u
prva tri tjedna rujna inflacija je u Rusiji dosegnula 45,4 posto.
Ove su mjere samo dio cjelokupnog vladinog programa, kazao je
premijer Jevgenij Primakov nakon sjednice te zatražio od
parlamenta da podrži predložene mjere.
6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18 - 25. rujna ’98.
Valutai jedinica Tečaj18. rujna Tečaj25. rujna Promjenau %
DEM 100 365,3000 367,3700 + 0,56
USD 1 6,1553 6,1781 + 0,37
GBP 1 10,3731 10,3922 + 0,18
JPY 100 4,6020 4,5179 - 1,83
ATS 100 51,9164 52,2136 + 0,57
ITL 100 0,3697 0,3718 + 0,56
CHF 100 444,1058 443,9538 - 0,04
SIT 100 3,8616 3,8835 + 0,56
I ovoga je tjedna njemačka marka osjetno ojačala. Skočivši više od
pola posto, njezina se cijena na tečajnici HNB, po prvi puta od
travnja 1996. godine, probila iznad razine od 3,67 kuna. Na
vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta.
Austrijska i talijanska valuta neprestano jačaju već pet tjedana. U
tom je razdoblju šiling poskupio oko 2,1, a lira oko dva posto.
Posljednja tri tjedna prati ih i slovenski tolar koji je od početka
rujna ojačao oko 1,9 posto. Tečaj britanske funte porastao je pak u
protekla dva tjedna oko 0,4 posto, a otprilike toliko poskupio je i
američki dolar ali, samo ovoga tjedna.
Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Tečaj japanskoga jena
strmoglavio se više od 1,8 posto, dok je švicarski franak oslabio
tek neznatno.
Devizno tržište
Hrvatska narodna banka sudjelovala je u utorak na deviznom tržištu
prodajom 51,7 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od
3,6758 kuna za jednu marku. Prodala je i 400 tisuća američkih dolara
po prosječnom tečaju od 6,2340 kuna za jedan dolar.
7. Vlada: O novom sustavu poticanja poljoprivrede
U domaću bi poljoprivredu uskoro trebao biti uveden novi sustav
poticaja koji podrazumijeva plaćanje po proizvodnoj jedinici
(hektaru), jednokratnu pomoć za podizanje dugogodišnjih nasada u
voćarstvu i vinogradarstvu te u stočarstvu plaćanje po grlu stoke.
To je istaknuto na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak.
Plaćanje po proizvodnim površinama uvest će se za pšenicu, kukuruz,
ječam, pivarski ječam, raž, uljarice, šećernu repu, kazao je
ministar poljoprivrede Zlatko Dominiković. Jednokratnom pomoći za
podizanje dugogodišnjih nasada bit će, uz ostalo, obuhvaćena i
proizvodnja jabuka, krušaka, maslina, vinogradi.
Novi poticaji u stočarstvu odnosit će se na plaćanje po grlu stoke,
a takvim pristupom, drži ministar Dominiković, posebno bi se moglo
pomoći razvoju stočarstva u demografski siromašnim područjima
kakva je primjerice Lika.
Podnoseći opširno izvješće o dosadašnjim mjerama u poljoprivredi,
Dominiković je podsjetio i na dosadašnji sustav poticaja i naknada.
Sredstva za tu namjenu svake su godine sve veća. U 1996. bilo je
osigurano 510 milijuna kuna, godinu poslije 570, a ove godine 727
milijuna kuna. U programe obnove poljoprivredne mehanizacije u
prošloj i ovoj godini utrošeno je oko 921 milijun kuna, rekao je
Dominiković ističući da se putem tih programa uspjelo sanirati i
nekoliko domaćih proizvođača mehanizacije.
Značajni su pomaci učinjeni i u raspolaganju poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu države. Tako su, primjerice, sa 101
braniteljem sklopljeni ugovori o darovanju zemljišta. Darovano je
gotovo 850 hektara površina čija je vrijednost oko 11 milijuna
kuna.
Podaci o uvozu i izvozu u prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da
je stanje robne razmjene poljoprivrednih proizvoda poboljšano u
odnosu na prošlu godinu. Uvoz je smanjen za više od 12 posto, a
ukupna pozitivna promjena robne bilance bila je veća od 78 milijuna
dolara, navodi se uz ostalo u izvješću o stanju u poljoprivredi.
Osvrćući se na kritike vezane za uvoz poljoprivrednih proizvoda
upućivane Vladi, Dominiković je kazao da su ponajčešće dolazile iz
tvrtki koji su značajni uvoznici.
Dajući potporu mjerama Ministarstva poljoprivrede, ministar
gospodarstva Nenad Porges posebno se osvrnuo na događaje oko
ovogodišnje žetve pšenice. Pritom je uz ostalo naveo da je
proračunska pričuva istpražnjena dijelom i zbog intervencija oko
otkupa. Ukazujući na odnos zajamčene i cijene po kojoj se pšenica
može izvesti, rekao je da pšenicu možemo izvesti uz golemi gubitak
koji može dosegnuti oko 250 milijuna kuna.
Ističući podatak po kojem je u posljednje dvije proizvodne godine u
poljoprivredu uloženo oko 2,5 milijarde kuna, premijer Zlatko
Mateša rekao je kako samo netko zlonamjeran može tvrditi da se
seljaku i poljoprivredi ne posvećuje dovoljna pozornost.
Premijer je istaknuo da i u novom sustavu poticanja vladina
politika mora koristiti seljaku i obiteljskom gospodarstvu, koji
subvencije i kredite moraju dobivati izravno. Vlada ne želi
posrednike i neće se dati ucjenjivati od onih koji u Hrvatsku
najviše uvoze, kazao je Mateša poručujući da hrvatska javnost ima
pravo znati popis najvećih uvoznika poljoprivrednih proizvoda.
Nakon rasprave, u kojoj je sudjelovalo desetak ministara, zaduženi
su Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo poljoprivrede da predlože
mogućnosti okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda. Od
Ministarstva turizma je zatraženo da se kod rasprave o kreditiranju
za pripremu turističke sezone ustraje na tome da se za izdvojeni
novac kupuju domaći proizvodi.
O obnovi i inim temama
Vlada je Saboru uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima
i prijedlog da se potvrdi Ugovor o zajmu za projekt obnove istočne
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, vrijedan 111 milijuna
njemačkih maraka. Sredstva zajma iznose 74 milijuna maraka, dok bi
Hrvatska sudjelovala sa 37 milijuna maraka. Spomenuti ugovor
sklopljen je između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i
razvoj.
Saboru je upućen i Konačan prijedlog zakona o određivanju
zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim
tijelima na nacionalnoj razini. Pritom je istaknuto da se mora
razmotriti i pitanje da li Hrvatska udruga poslodavaca adekvatno
reprezentira poslodavce s obzirom da postoje i Hrvatska
gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Vlada je prihvatila izvješće o restrukturiranju istarskih
ugljenokopa Tupljak te do daljnjega produžila rok za prestanak
proizvodnje u tom ugljenokopu. Prvobitni je rok za prestanak
proizvodnje u Tupljaku bio konac listopada.
8. Opasna izloženost Glumina banke Glumina grupi
Ako se u relativno skoro vrijeme ne nađe rješenje, odnosno ako
potencijalni strani investitor u Glumina banku, Grandinvest
Corporation, ne dostavi potrebnu dokumentaciju o sebi i svom
ulaganju u tu banku, Hrvatska narodna banka (HNB) ne bježi od toga
da i sama pokrene stečaj Glumina banke. Problemi Glumina banke ne
mogu se rješiti kratkoročnim pozajmicama, već pokrivanjem gubitaka
(660 milijuna kuna) i minimalnim ulaganjem od milijardu kuna.
Pojavi li se ozbiljan investitor Banka se može sanirati, kazao je u
četvrtak guverner HNB-a dr. Marko Škreb na konferenciji za
novinare.
Savjet HNB-a prošli je tjedan odlučio da nema ekonomske
opravdanosti na temelju koje bi Vladi RH predložio sanaciju Glumina
banke iz državnog proračuna. Ta je odluka temeljena na podacima
središnje banke ne samo o nelikvidnosti, već o "dubokoj"
nesolventnosti banke, a čelnici HNB-a upozoravaju i na preveliku
izloženost Glumina banke prema povezanim osobama, te na
nezadovoljavajuće upravljanje Bankom.
Kontrola HNB-a, provedena od 22. srpnja do 21. kolovoza, utvrdila
je da je Glumina banka trebala dodatne rezervacije u iznosu od 1,4
milijarde kuna. To je, kazao je v.d. izvršnog direktora Sektora za
nadzor i kontrolu banaka Čedo Maletić, gotovo trostruka visina
kapitala Banke, odnosno riječ je o 660 milijuna kuna gubitka. O
izloženosti povezanim osobama, posebno Glumina grupi, po riječima
zamjenika guvernera Zdravka Rogića, govori podatak da je toj grupi
bilo usmjereno 25 posto kreditnog portfelja Banke. No, ta je
izloženost porasla na čak 60 posto u prvih šest mjeseci ove godine i
povećana je za oko 560 milijuna kuna. Zadnji dan lipnja izloženost
je dosegnula 1,4 milijarde kuna, dok ukupna štednja iznosi 1,5
milijardi kuna. To smatramo vrlo opasnim, kazao je guverner.
Da se radi o iznimnoj nelikvidnosti, Rogić navodi i podatak da
dospjele obveze Glumina banke početkom rujna dosežu 500 milijuna
kuna, "s tendencijom povećanja".
O Grandinvest Corporation
O potencijalnom strateškom investitoru, Grandinvest Corporation,
u središnjoj banci imaju jako malo, kako kažu, gotovo nikakvih
podataka. Provjerom službi HNB-a, došlo se do podataka da je ta
tvrtka sa sjedištem u Belizeu, registrirana kao off-shore
kompanija, što znači da nema obvezu dostavljanja podataka. No,
dodao je Škreb, nedavno je dopis te tvrtke stigao s adresom Los
Angelesa, pa je upitna pouzdanost te tvrtke.
Kako nemaju podataka, HNB se nije ni očitovao o dopisu Grandinvest
Corporationa. Od te tvrtke zatraženi podaci nisu stigli ni do 22.
rujna, pa je upućena požurnica. Stignu li potrebni dokumenti,
procijenit ćemo radi li se o investitoru koji bi mogao ulagati u
Glumina banku, kazao je Škreb.
Čelnici središnje banke detaljno su obrazložili i davanje kredita
Glumina banci, navodeći da je kratkoročni kredit za premošćivanje
nelikvidnosti od 200 milijuna kuna dospio jučer, 23. rujna. Kako
nema mogućnosti prolongiranja naplate, središnja će banka
aktivirati kolateral kojim je osigurana naplata kredita. Na
naplatu je stiglo i 75 milijuna kuna interventnog kredita, danog
Glumini od srpnja, a već prolongiranog 11 puta.
Otvara se, kazao je guverner, pitanje hoće li ili ne Glumina banka u
stečaj, a koji može pokrenuti bilo koji vjerovnik, Zavod za platni
promet, HNB ili sama uprava banke. "Ako se u relativno kratko
vrijeme ne nađe solucija, ako Grandinvest Corporation ne dostavi
potrebne dokumente, ne bježimo i od toga da HNB pokrene stečaj",
kazao je Škreb. Na upit koje je to vrijeme, odgovara da je riječ "o
tjednima, a ne mjesecima".
Na upit o rastu osiguranih štednih uloga, koji su u Glumini dosegli
iznos 1,1 milijarde kuna, iz središnje banke upućuju na Državnu
agenciju za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Napominju
pak kako Agencija, nakon otvaranja stečajnog postupka, može
pobijati neke radnje utvrdi li se da su zlonamjerne. Dođe li do
stečaja, Škreb poručuje da štediše mogu biti sigurne, jer zakon
točno utvrđuje način i rok isplate (osiguranih štednih uloga do
100.000 kuna).
Osvrćući se na plan Glumina banke o izdavanju kratkoročnih
vrijednosnih papira, guverner središnje banke je kazao kako HNB ne
priječi Banku da izda trezorske zapise i ponudi ih tržištu.
Na upit koja je razlika Glumine u odnosu na Dubrovačku banku,
guverner ističe kako se kod Dubrovačke vodilo računa da na njoj
"leži" cjelokupno gospodarstvo tog područja, dok tih elemenata kod
Glumina banke nema.
Guverner Škreb opovrgnuo je novinarske informacije da su
predstavnici HNB-a jučer bili u Predsjedničkim dvorima. Potvrdio
je pak primitak dopisa nekih njemačkih banaka, kako kaže, očito
izloženih Glumina grupi. Postoji određena želja da naprave
pritisak da se situacija riješi u pozitivnom smjeru kako bi
naplatili svoja potraživanja, ili Banka sanira ili da se provede
uredna likvidacija, rekao je.
9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom
dospijeća za 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu
od 30 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu,
Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 51,8 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,508 kuna za 100 kuna
nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,25 posto na
godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 97,331
kunu, odnosno kamatu od 11,0 posto, pa je i jedinstvena prodajna
cijena određena na 97,331 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz
kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji
dosegnuo je čak 86 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 29. rujna, kada će
biti ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna, a s dospijećem
za 42 dana.
Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 465,2
milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 278,8
milijuna kuna, na rok od 91 dan 94,7 milijuna kuna, a na rok od 182
dana 91,7 milijuna kuna.
10. Statistika
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 12,6 POSTO - U Hrvatskoj je
industrijska proizvodnja u kolovozu ove godine porasla 12,6 posto u
odnosu na isti lanjski mjesec, podaci su Državnog zavoda za
statistiku.
Među glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla
proizvodnja trajnih proizvoda za široku proizvodnju i to za 31
posto. Slijede intermedijarni proizvodi s rastom od 18,5 posto,
energija s 13,6 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju s 9,4
posto i kapitalni proizvodi s 5,3 posto.
U rudarstvu i vađenju proizvodnja je bila 3,4 posto veća prema
lanjskom kolovozu, a najviše, 7,1 posto, u vađenju sirove nafte i
zemnog plina i uslužnim djelatnostima u vezi s njima, osim
istraživanja.
U prerađivačkoj industriji proizvodnja je povećana 11,3 posto.
Najviše u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih
instrumenata te satova - 61,4 posto, te u proizvodnji celuloze,
papira i proizvoda od papira - 46,8 posto.
U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je bila
22,6 posto veća no u kolovozu prošle godine.
U prvih osam mjeseci porast industrijske proizvodnje u našoj zemlji
iznosio je 6,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
HRVATSKI INOZEMNI DUG U LIPNJU 7,27 MLRD USD - Inozemni dug
Republike Hrvatske krajem lipnja iznosio je 7,27 milijardi
američkih dolara, odnosno 11,2 milijuna dolara manje nego u
svibnju, podaci su Hrvatske narodne banke.
Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 7,8
milijuna dolara na 6,61 milijardu dolara, dok su obveze po
kratkoročnim kreditima iznosile 652 milijuna dolara, što je 19
milijuna dolara manje nego u svibnju.
PORASLE ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U HRVATSKOJ - Zalihe
gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u srpnju ove godine
porasle 0,4 posto prema lipnju te 2,5 posto u odnosu na
prošlogodišnji srpanj, podaci su DZS-a.
U rudarstvu i vađenju rast zaliha je iznosio 21,41 posto, te u
prerađivačkoj industriji dva posto.
Pritom je najveći porast zaliha bio u reciklaži, 840,95 posto,
slijedi proizvodnja uredskih strojeva i računala s 266,42 posto. U
proizvodnji ostalih prometnih sredstava zalihe su smanjene 44,19
posto.
U prvih sedam mjeseci ove godine zalihe industrijskih proizvoda u
Hrvatskoj povećane su 0,9 posto prema istom prošlogodišnjem
razdoblju.
11. Kamatne stope banaka na devizne depozite - rujan
KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GODIŠNJE)
banka DEM USD ATS CHF GBP
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50
Bjelovarska banka 3,50 5,00 4,00 1,50 7,00
Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10
Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00
Dalmatinska banka 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00
Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50
Privredna banka 2,00 2,60 1,80 1,10 2,70
Riadria banka 2,20 3,50 2,20 1,20 4,60
Riječka banka 2,00 3,00 2,00 1,00 4,50
Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50
Trgovačka banka 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00
Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Volksbank 1-2,5 0-2,5 1-2,5 0-2,5 -
Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00
ZABA-Pomorska banka 2,00 2,00 1,50 1,31 1,00
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE GRAĐANA (% GODIŠNJE)
banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00
Bjelovarska banka - 4,00 7,00 7,50 7,80 po ugovoru
Centar banka 6,00 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00
Cibalae banka 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00-
7,00 10,00 10,50 11,00
Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50
Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50-
5,80 6,00 8,50 9,80 10,30
Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00
Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20-
banka Umag 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00
Međimurska banka - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00
Partner banka 6,00 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00
Privredna banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,00- 5,20- 5,50-
7,50 8,00 8,20 8,40 8,60 8,80
Riadria banka 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70-
5,20 5,50 5,80 6,50 7,60 8,60
Riječka banka 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00-
4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00
Splitska banka 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00-
6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00
Trgovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru
4,10 4,30 5,10 6,10
Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00
Volksbank 3,75- 4,50- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50-
4,05 4,80 5,80 6,30 6,55 6,80
Zagrebačka banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50-
4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50
ZABA-Pomorska banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50-
4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GODIŠNJE)
banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00
Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 po ugovoru
Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50
Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50-
6,50 8,50 9,00 9,50
Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80
Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30-
6,30 6,70 8,10 8,70 9,20
Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05
Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00-
banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50
Međimurska banka prema dogovoru
Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00
Privredna banka 4,70- 5,40- 5,80- 6,30- 7,30- 7,60-
8,50 8,70 8,90 9,00 9,10 9,20
Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00-
6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 10,10
Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30-
6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50
Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50-
6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00
Trgovačka banka 5,00- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru
5,70 6,20 6,70 7,20
Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00
Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00-
4,30 4,80 5,30 6,30 7,30 7,30
Zagrebačka banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60-
6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60
ZABA-Pomorska banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60-
6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (%
GODIŠNJE)
banka DEM USD ATS CHF GBP
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka - - - - -
Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50
Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Convest banka - - - - -
Dalmatinska banka - - - - -
Istarska kred. banka - - - - -
Međimurska banka 1,00 - 1,00 - -
Partner banka - - - - -
Riadria banka 1,86 0,87 1,86 1,27 1,62
Riječka banka - - - - -
Splitska banka - - - - -
Trgovačka banka 0,90 1,40 0,92 0,43 1,30
Varaždinska banka - - - - -
Volksbank - - - - -
Zagrebačka banka 0,88 1,42 0,90 0,43 1,86
ZABA-Pomorska banka 0,63 0,42 0,69 0,42 -
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GODIŠNJE)
banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima
Bjelovarska banka prema ugovoru
Centar banka prema dogovoru
Cibalae banka prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Dalmatinska banka prema ugovoru
Istarska kred. banka prema dogovoru
Međimurska banka prema dogovoru
Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke
Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50
Trgovačka banka 2,50 2,75 3,00 3,25 prema dogovoru
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka prema dogovoru
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GODIŠNJE)
banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima
Bjelovarska banka prema ugovoru
Centar banka prema dogovoru
Cibalae banka prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Dalmatinska banka prema ugovoru
Istarska kred. banka prema dogovoru
Međimurska banka prema dogovoru
Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke
Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50
Trgovačka banka 4,50 5,25 5,75 6,00 prema dogovoru
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka prema dogovoru
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
250804 MET sep 98
SP rukomet - Danska u polufinalu
Saborski Odbor za poljoprivredu u četvrtak o Vlajčiću kao kandidatu za ministra
SP rukomet - rezultati
Vučić pomilovao studente i profesore uhićene u prosvjedima
Šveb (HRT): Ne radi se o 800 otkaza, riječ je o sporazumnim ponudama otpremnina
Norveški savez za VAR, klubovi protiv
Potvrđen program 35. Marulićevih dana, u konkurenciji 13 predstava
Plenković i Šmihal s gospodarstvenicima: Nastavljamo još jaču suradnju
Francuska: Pregovori o proračunu na staklenim nogama, u pitanju opstanak vlade
MOO: Sedam kandidata za novog predsjednika MOO-a