FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FINANCIJSKI BILTEN 254

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLIV. 17 - 24. rujna 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada: O novom sustavu poticanja poljoprivrede 8. Opasna izloženost Glumina banke Glumina grupi 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka na devizne depozite - rujan ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 17. IX. 25.000.000 22.600.000 13,86 % 127.289.000 18. IX. 37.000.000 34.000.000 14,51 % 127.984.000 19. IX. - - 10,00 % 59.923.000 21. IX. 17.000.000 16.600.000 14,64 % 150.256.000 22. IX. 43.250.000 43.250.000 14,34 % 216.629.000 23. IX. 16.000.000 14.500.000 14,10 % 133.416.000 24. IX. 40.000.000 36.500.000 14,09 % - Dnevni prosjek 29.708.000 27.908.000 14,25 % 135.916.000 Likvidnost bankarskog sustava i dalje je vrlo solidna. Ukupan saldo na računima pozitivnih banaka posljednjih se dana kreće u rasponu od 500 do 600 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, nema nikakvih poteškoća pri pokrivanju kako noćne, tako ni dnevne potražnje. Manjak na računima posljednjih dana iskazuju pet do sedam banaka i tri štedionice. Pritom je "non-stop negativan kvartet" - tri banke i jedna štedionica - i dalje isključen iz kreditiranja, a njihov se ukupan "minus" na računima kreće oko 130 milijuna kuna. U dnevnom se pak kreditiranju ponuda i potražnja kreću na uobičajenim razinama. Zbog toga se stabilizirala i cijena novca. Opozivni krediti odobravaju se po kamati od 13,50 posto, a u posljednje je vrijeme sve više ročnih plasmana. Pritom se krediti na rok od sedam dana odobravaju po cijeni od 14, na rok od 30 dana po 17,50, a na rok od 45 dana po 18 i 18,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 252 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 240 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 7,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Od 23. rujna ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,155 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze U proteklih tjedan dana CROBEX indeks Zagrebačke burze skočio je 74 boda, ili čak 14,7 posto, zbog čega je dosegnuo najvišu razinu u posljednjih mjesec dana - 575 bodova. Skok CROBEX-a ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Cijena Zagrebačke banke skočila je 90-ak kuna, ili oko 19 posto. U četvrtak se u jednom trenutku probila čak i u područje iznad 600 kuna, no kasnije je ponovno potonula ispod te razine. Cijena Plive porasla je pak 55 kuna, ili 15,5 posto, pa se, po prvi puta ovoga mjeseca, probila iznad 400 kuna. Oporavile su se i dionice Kraša, Podravke te Riviere. Cijena Kraša skočila je 15, Riviere 12, a Podravke osam kuna. Pritom se cijena Podravke vratila iznad razine od 100 kuna. Osjetno je poskupila i dionice Viktora Lenca - 15 kuna - dok je cijena Jadran-Turista porasla svega dvije kune. Na listi gubitnica našle su se pak tri dionice. Elka i Varaždinska banka pojeftinile su tri kune, pri čemu je cijena Vabe potonula ispod 100 kuna. Znatno snažnije, 15 kuna, potonula je cijena dionica Dalmatinske banke. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22 - 24. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 131 131 131 2.620 Pliva PLI-AA 360 429 410 1.876.417 Varaždinska banka 1 95 115 97 428.984 Viktor Lenac 95 100 100 64.430 Zagrebačka banka O 500 603 593 2.817.878 Elka ELKA 32 35 32 15.351 Jadran-Turist JADT-A 40 40 40 26.520 Karlovačka pivovara 300 300 300 60.000 Končar KONEL 84 90 90 19.746 Kraš KRAS-A 80 95 95 478.220 Plava laguna 350 351 350 102.910 Privredna banka Zg 115 115 115 920 Podravka PODR-A 98 102 102 510.200 Riviera RIVP-A 40 50 50 17.588 6.421.785 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo znatno mirnije nego prošloga. Aktivno je bilo osam dionica, a promet je iznosio svega oko 83 tisuće kuna. Međutim, cijene su većine dionica porasle, pa je VIN indeks skočio šest bodova, na 362 boda. Najviše je, čak 50 kuna, poskupila Plava laguna, a slijedile su je dionice Podravske banke prve emisije i Kraša s dobitkom od 18, odnosno 10 kuna. Cijena Podravke porasla je pak sedam kuna, zbog čega se vratila iznad razine od 100 kuna. Na vrijednosti je dobila i dionica Riviere. No, svega jednu kunu. Cijena Jadran hotela iz Crikvenice kretala se na prošlotjednim razinama, dok su dionice Tesle-Ericssona i Varteksa pojeftinile. Cijena Tesle pala je 10, a Varteksa četiri kune. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21 - 24. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Jadran hoteli Cr 120 120 120 34.200 Kraš KRAS 90 94 94 4.580 Plava laguna 350 360 360 16.830 Podravska banka I 168 168 168 4.704 Podravka 100 102 102 12.040 Riviera RIVIR 39 41 41 7.932 Tesla-Ericsson TESLA 160 160 160 800 Varteks VART 16 16 16 8.000 89.086 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 17. rujna 24. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4669,51 4646,25 - 0,50 London/FTSE-100 5132,90 5167,60 + 0,67 New York/DJIA 8089,78 8154,41 + 0,79 Tokyo/Nikkei 13859,14 14205,78 + 2,50 Početak tjedna nije slutio na dobro. Uoči objave video snimke svjedočenja predsjednika Billa Clintona o njegovoj vezi s Monicom Lewinsky, na Wall Streetu je Dow Jones indeks potonuo čak ispod razine od 7.800 bodova. Naravno, pale su i cijene dionica diljem svijeta, od azijskih, preko europskih, do latinskoameričkih burzi. No, kako Clintonovo svjedočenje nije donijelo ništa spektakularno novo, što bi mu moglo naštetiti, tržišta su odahnula. Ipak, to još uvijek nije bilo dovoljno za oporavak cijena dionica. Jer, zbog širenja financijskih kriza, ulagači su se povukli s tržišta. Međutim, nakon mora loših vijesti koje su se proteklih tjedana slijevale na burze, u srijedu je konačno stigla i jedna dobra. Po svemu sudeći, Fed će idućega tjedna smanjiti kamatne stope. Zahvaljujući tomu, Dow Jones indeks skočio je u srijedu čak 257 bodova, ili 3,2 posto, te je bez ikakvih poteškoća probio otpor na razini od 8.000 bodova. Fed smanjuje kamate!? Arhitekt uspona cijena dionica bio je predsjednik Feda Alan Greenspan, koji je u svjedočenju pred Senatovim Odborom za proračun signalizirao kako Fed mora pod hitno djelovati kako bi se spriječilo širenje globalnih financijskih kriza na SAD. Premda je američko gospodarstvo još uvijek vrlo snažno, situacija se u svijetu pogoršava i ne može se očekivati kako će "SAD i Europa ostati oaze prosperiteta", kazao je Greenspan. "Mislim da moramo brzo djelovati kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja stvara vrlo ozbiljne probleme za sve nas," izjavio je predsjednik Feda i zaključio: "Znamo kuda moramo ići". Doduše, Greenspan ne može govoriti i u ime ostalih 10 članova Fedova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC), no gotovo je sigurno da će FOMC na svojoj sjednici idućega utorka srezati kamate, kažu analitičari. Inače, Fed nije smanjio kamate još od siječnja 1996. godine, a ključna, kamata na savezne fondove fiksirana je već dulje vrijeme na 5,5 posto. Oporavak azijskih i europskih burzi Greenspanov neuobičajeno otvoren nastup potaknuo je cijene dionica na tržištima diljem svijeta. Ulagači su odahnuli, kažu analitičari, jer čini se da je Greenspan spreman preuzeti vodstvo u borbi protiv globalnog financijskog požara. Tako je u četvrtak zabilježen snažan rast cijena dionica na svim azijskim burzama. U Tokiju je, primjerice, Nikkei indeks toga dana skočio oko tri posto, ili 415 bodova, te se probio iznad razine od 14 tisuća bodova. Cijene dionica porasle su ovoga tjedna i u Londonu. No, ne tako snažno. S druge strane, u Frankfurtu je DAX indeks pao - oko 20 bodova. Posljedica je to velike neizvjesnosti koja vlada pred izbore u Njemačkoj, koji će se održati ovoga vikenda. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 17. rujna 24. rujna Promjena u % USD/DEM 1,6840 1,6830 - 0,06 USD/JPY 133,90 136,70 + 2,09 GBP/USD 1,6860 1,6800 - 0,36 Cijena zlata: USD/Unca 17. rujna 24. rujna Promjena u % 287,65 290,70 + 1,06 U središtu pozornosti svjetskih financijskih tržišta ovoga je tjedna bilo svjedočenja Alana Greenspana, predsjednika Feda, pred Senatovim Odborom za proračun. I, Greenspan je ispunio očekivanja. Po svemu sudeći, on je spreman preuzeti vodstvo u borbi protiv financijskih kriza koje divljaju svijetom. Naime, u srijedu je, za njega neuobičajeno otvoreno, Greenspan izjavio kako se od zadnje sjednice FOMC-a (Federal Open Market Committee) u kolovozu situacija u svijetu znatno pogoršala. A mogla bi se, smatra on, još pogoršati prije nego što se poboljša. "Pogoršanje inozemnih gospodarstava i utjecaj kriza na domaća tržišta povećalo je mogućnost usporavanja rasta američkog gospodarstva, a to bi pak trebalo biti dovoljno za zadržavanje inflacije pod kontrolom," kazao je Greenspan. Na sjednici FOMC-a prije mjesec dana ocijenjeno je kako su rizici po američko gospodarstvo uravnoteženi - s jedne strane prijeti inflacija, a s druge pad gospodarstva zbog širenja financijskih kriza. Sada je sasvim jasno da su prijetnje svjetskog financijskog požara gospodarstvu SAD opasnije od inflacije, kažu analitičari. Greenspan: "Znamo kuda moramo ići" To zna i Greenspan, pa je izjavio: "mislim da moramo brzo djelovati kako bismo spriječili da nas zahvati zaraza koja stvara vrlo ozbiljne probleme za sve nas". Dodao je i to kako se ne može očekivati da će "SAD i Europa ostati oaze prosperiteta". To je, objašnjavaju analitičari, poruka gospodarskim stratezima ostalih razvijenih zemalja koji su posljednjih dana odbacivali ideju o smanjenju kamata "samo" zbog globalnih kriza jer, govorili su, situacije u domaćim gospodarstvima ne bi opravdale takav potez. Greenspan je pak svoj nastup pred Senatom završio tvrdnjom: "Znamo kuda moramo ići". Nakon njegova svjedočenja, gotovo je sigurno da će Fed idućega tjedna smanjiti kamate. A to je vjerojatno ono što središnji bankari u Europi očekuju. Kada Fed sreže kamate, to će učiniti i oni, smatraju analitičari. Inače, Fed je zadnji puta smanjio kamate prije gotovo tri godine, a ključna, kamata na savezne fondove već je dulje vrijeme fiksirana na 5,50 posto. Očekuje se da će idućega tjedna Fed tu kamatu sniziti barem za 0,25 postotnih bodova. Kako bilo, odmah nakon Greenspanova nastupa, američki je dolar, zbog naznaka smanjenja kamata u SAD, oslabio. No, vrlo se brzo vratio na razine od prethodnoga dana - iznad 1,68 njemačkih maraka i 136 japanskih jena. Jer, kada Fed smanji kamate, to će učiniti i ostali, a time bi smanjenje dolarove privlačnosti bilo amortizirano. Jen pod pritiskom Inače, posljednjih je dana pod najvećim pritiskom japanska valuta. U srijedu je tečaj marke probio otpor na razini od 80 jena i, neki su ulagači "nanjušili krv, pa je počela rasprodaja jena," kaže jedan diler. Tako je cijena marke dosegnula razinu od 81 jena, dok se tečaj američkog dolara, nakon duljeg vremena, probio iznad 136 jena. Ako se idućih dana u Japanu ne dogodi ništa značajnije, do kraja bi mjeseca cijena "zelenbaća" mogla dosegnuti i 140 jena, smatraju analitičari. Pritisak na jen posljedica je dubokog ponora između vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) i oporbe po ključnom pitanju - sanaciji bankarskog sustava. Još u petak činilo se da su dvije strane postigle sporazum prema kojemu bi se prema bankama zauzeo čvršći stav nego što je LDP prvo predlagao. Točku razdora predstavlja Long-Term Credit Bank of Japan (LTCB). Obje su se strane složile kako tu banku treba nacionalizirati. No, LDP želi da se LTCB pripoji Sumitomo Trust & Banking Co. Ltd., što oporba odbija. Stajališta se razlikuju i po pitanju eventualne dokapitalizacije LTCB-a, itd. I, tu je prilična konfuzija. Dok Obuchi tvrdi da nema nikakve razlike u stajalištima između oporbe i vlade, oporba tvrdi da o nekim rješenjima, na kojima vlada inzistira, uopće nije bilo riječi na njihovim sastancima. Riječju, pregovori se odugovlače, a japansko gospodarstvo tone sve dublje. Fitch smanjio rejting Japana Na jen je negativno djelovalo i smanjenje rejtinga japanskog dugoročnog deviznog duga. Naime, britanska agencija Fitch IBCA srezala je ovoga tjedna rejting tog duga s AAA na AA+. Razlozi su tomu, priopćio je Fitch, "slabost bankarskog sustava, oklijevanje s odgovorima na gospodarske poteškoće i gomilanje javnog duga koji će uskoro biti na razini belgijskog, talijanskog i grčkog". "Premda je rizik od poteškoća s isplatom duga vrlo malen, on se više ne može sasvim ignorirati," priopćio je Fitch. Doduše, Japan je najveći svjetski kreditor i ima golemi višak u platnoj bilanci, međutim Japanu neće biti odmah dostupna sva inozemna imovina, ako se iznenada suoči s potrebom za devizama, smatra Fitch. Inače, AAA rejting Japana razmatra i američka agencija Moody's Investors Service, dok je druga američka agencija Standard & Poor's nedavno potvrdila trostruki A rejting japanskoga duga. Plan ruske vlade za izlazak iz krize Pozornost ulagača privukla je ovoga četvrtka i sjednica ruske vlade. Premda su neka ministarska mjesta još uvijek prazna, vlada je na toj sjednici zacrtala plan za stabilizaciju financijskog sustava i smanjenje socijalnih tenzija. Mjere za stabilizaciju financija sadrže mjere za poboljašnje likvidnosti banaka i zaustavljanje odljeva kapitala. Predlaže se, nadalje, povećanje stope obvezne prodaje deviza izvoznika i skraćivanje vremena za repatrijaciju prihoda od izvoza, povećanje državne kontrole nad uvozom i izvozom, poboljšanje strukture proračunske potrošnje i povećanje njezine transparentnosti, povećanje porezne discipline, uz smanjenje porezne presije za domaće i strane ulagače, te uvođenje državnog monopola na trgovinu na veliko i proizvodnju alkohola i žestokih pića. Ono što Ruse, ipak, najviše zanima jest to da je vlada obećala da će već u rujnu vojsci isplatiti plaće za protekla dva mjeseca, a da će od 01. listopada početi isplata mirovina i svih plaća koje država duguje vojsci i zaposlenima u njezinim službama, te da od slijedećeg mjeseca više neće biti odgođanja isplata plaća. Pored toga, od 01. siječnja iduće godine vlada će početi isplaćivati naknade za gubitke zbog inflacije i devalvacije rublja. Inače, u prva tri tjedna rujna inflacija je u Rusiji dosegnula 45,4 posto. Ove su mjere samo dio cjelokupnog vladinog programa, kazao je premijer Jevgenij Primakov nakon sjednice te zatražio od parlamenta da podrži predložene mjere. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18 - 25. rujna ’98. Valutai jedinica Tečaj18. rujna Tečaj25. rujna Promjenau % DEM 100 365,3000 367,3700 + 0,56 USD 1 6,1553 6,1781 + 0,37 GBP 1 10,3731 10,3922 + 0,18 JPY 100 4,6020 4,5179 - 1,83 ATS 100 51,9164 52,2136 + 0,57 ITL 100 0,3697 0,3718 + 0,56 CHF 100 444,1058 443,9538 - 0,04 SIT 100 3,8616 3,8835 + 0,56 I ovoga je tjedna njemačka marka osjetno ojačala. Skočivši više od pola posto, njezina se cijena na tečajnici HNB, po prvi puta od travnja 1996. godine, probila iznad razine od 3,67 kuna. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Austrijska i talijanska valuta neprestano jačaju već pet tjedana. U tom je razdoblju šiling poskupio oko 2,1, a lira oko dva posto. Posljednja tri tjedna prati ih i slovenski tolar koji je od početka rujna ojačao oko 1,9 posto. Tečaj britanske funte porastao je pak u protekla dva tjedna oko 0,4 posto, a otprilike toliko poskupio je i američki dolar ali, samo ovoga tjedna. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Tečaj japanskoga jena strmoglavio se više od 1,8 posto, dok je švicarski franak oslabio tek neznatno. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u utorak na deviznom tržištu prodajom 51,7 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6758 kuna za jednu marku. Prodala je i 400 tisuća američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,2340 kuna za jedan dolar. 7. Vlada: O novom sustavu poticanja poljoprivrede U domaću bi poljoprivredu uskoro trebao biti uveden novi sustav poticaja koji podrazumijeva plaćanje po proizvodnoj jedinici (hektaru), jednokratnu pomoć za podizanje dugogodišnjih nasada u voćarstvu i vinogradarstvu te u stočarstvu plaćanje po grlu stoke. To je istaknuto na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak. Plaćanje po proizvodnim površinama uvest će se za pšenicu, kukuruz, ječam, pivarski ječam, raž, uljarice, šećernu repu, kazao je ministar poljoprivrede Zlatko Dominiković. Jednokratnom pomoći za podizanje dugogodišnjih nasada bit će, uz ostalo, obuhvaćena i proizvodnja jabuka, krušaka, maslina, vinogradi. Novi poticaji u stočarstvu odnosit će se na plaćanje po grlu stoke, a takvim pristupom, drži ministar Dominiković, posebno bi se moglo pomoći razvoju stočarstva u demografski siromašnim područjima kakva je primjerice Lika. Podnoseći opširno izvješće o dosadašnjim mjerama u poljoprivredi, Dominiković je podsjetio i na dosadašnji sustav poticaja i naknada. Sredstva za tu namjenu svake su godine sve veća. U 1996. bilo je osigurano 510 milijuna kuna, godinu poslije 570, a ove godine 727 milijuna kuna. U programe obnove poljoprivredne mehanizacije u prošloj i ovoj godini utrošeno je oko 921 milijun kuna, rekao je Dominiković ističući da se putem tih programa uspjelo sanirati i nekoliko domaćih proizvođača mehanizacije. Značajni su pomaci učinjeni i u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Tako su, primjerice, sa 101 braniteljem sklopljeni ugovori o darovanju zemljišta. Darovano je gotovo 850 hektara površina čija je vrijednost oko 11 milijuna kuna. Podaci o uvozu i izvozu u prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je stanje robne razmjene poljoprivrednih proizvoda poboljšano u odnosu na prošlu godinu. Uvoz je smanjen za više od 12 posto, a ukupna pozitivna promjena robne bilance bila je veća od 78 milijuna dolara, navodi se uz ostalo u izvješću o stanju u poljoprivredi. Osvrćući se na kritike vezane za uvoz poljoprivrednih proizvoda upućivane Vladi, Dominiković je kazao da su ponajčešće dolazile iz tvrtki koji su značajni uvoznici. Dajući potporu mjerama Ministarstva poljoprivrede, ministar gospodarstva Nenad Porges posebno se osvrnuo na događaje oko ovogodišnje žetve pšenice. Pritom je uz ostalo naveo da je proračunska pričuva istpražnjena dijelom i zbog intervencija oko otkupa. Ukazujući na odnos zajamčene i cijene po kojoj se pšenica može izvesti, rekao je da pšenicu možemo izvesti uz golemi gubitak koji može dosegnuti oko 250 milijuna kuna. Ističući podatak po kojem je u posljednje dvije proizvodne godine u poljoprivredu uloženo oko 2,5 milijarde kuna, premijer Zlatko Mateša rekao je kako samo netko zlonamjeran može tvrditi da se seljaku i poljoprivredi ne posvećuje dovoljna pozornost. Premijer je istaknuo da i u novom sustavu poticanja vladina politika mora koristiti seljaku i obiteljskom gospodarstvu, koji subvencije i kredite moraju dobivati izravno. Vlada ne želi posrednike i neće se dati ucjenjivati od onih koji u Hrvatsku najviše uvoze, kazao je Mateša poručujući da hrvatska javnost ima pravo znati popis najvećih uvoznika poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave, u kojoj je sudjelovalo desetak ministara, zaduženi su Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo poljoprivrede da predlože mogućnosti okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda. Od Ministarstva turizma je zatraženo da se kod rasprave o kreditiranju za pripremu turističke sezone ustraje na tome da se za izdvojeni novac kupuju domaći proizvodi. O obnovi i inim temama Vlada je Saboru uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima i prijedlog da se potvrdi Ugovor o zajmu za projekt obnove istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, vrijedan 111 milijuna njemačkih maraka. Sredstva zajma iznose 74 milijuna maraka, dok bi Hrvatska sudjelovala sa 37 milijuna maraka. Spomenuti ugovor sklopljen je između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Saboru je upućen i Konačan prijedlog zakona o određivanju zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Pritom je istaknuto da se mora razmotriti i pitanje da li Hrvatska udruga poslodavaca adekvatno reprezentira poslodavce s obzirom da postoje i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Vlada je prihvatila izvješće o restrukturiranju istarskih ugljenokopa Tupljak te do daljnjega produžila rok za prestanak proizvodnje u tom ugljenokopu. Prvobitni je rok za prestanak proizvodnje u Tupljaku bio konac listopada. 8. Opasna izloženost Glumina banke Glumina grupi Ako se u relativno skoro vrijeme ne nađe rješenje, odnosno ako potencijalni strani investitor u Glumina banku, Grandinvest Corporation, ne dostavi potrebnu dokumentaciju o sebi i svom ulaganju u tu banku, Hrvatska narodna banka (HNB) ne bježi od toga da i sama pokrene stečaj Glumina banke. Problemi Glumina banke ne mogu se rješiti kratkoročnim pozajmicama, već pokrivanjem gubitaka (660 milijuna kuna) i minimalnim ulaganjem od milijardu kuna. Pojavi li se ozbiljan investitor Banka se može sanirati, kazao je u četvrtak guverner HNB-a dr. Marko Škreb na konferenciji za novinare. Savjet HNB-a prošli je tjedan odlučio da nema ekonomske opravdanosti na temelju koje bi Vladi RH predložio sanaciju Glumina banke iz državnog proračuna. Ta je odluka temeljena na podacima središnje banke ne samo o nelikvidnosti, već o "dubokoj" nesolventnosti banke, a čelnici HNB-a upozoravaju i na preveliku izloženost Glumina banke prema povezanim osobama, te na nezadovoljavajuće upravljanje Bankom. Kontrola HNB-a, provedena od 22. srpnja do 21. kolovoza, utvrdila je da je Glumina banka trebala dodatne rezervacije u iznosu od 1,4 milijarde kuna. To je, kazao je v.d. izvršnog direktora Sektora za nadzor i kontrolu banaka Čedo Maletić, gotovo trostruka visina kapitala Banke, odnosno riječ je o 660 milijuna kuna gubitka. O izloženosti povezanim osobama, posebno Glumina grupi, po riječima zamjenika guvernera Zdravka Rogića, govori podatak da je toj grupi bilo usmjereno 25 posto kreditnog portfelja Banke. No, ta je izloženost porasla na čak 60 posto u prvih šest mjeseci ove godine i povećana je za oko 560 milijuna kuna. Zadnji dan lipnja izloženost je dosegnula 1,4 milijarde kuna, dok ukupna štednja iznosi 1,5 milijardi kuna. To smatramo vrlo opasnim, kazao je guverner. Da se radi o iznimnoj nelikvidnosti, Rogić navodi i podatak da dospjele obveze Glumina banke početkom rujna dosežu 500 milijuna kuna, "s tendencijom povećanja". O Grandinvest Corporation O potencijalnom strateškom investitoru, Grandinvest Corporation, u središnjoj banci imaju jako malo, kako kažu, gotovo nikakvih podataka. Provjerom službi HNB-a, došlo se do podataka da je ta tvrtka sa sjedištem u Belizeu, registrirana kao off-shore kompanija, što znači da nema obvezu dostavljanja podataka. No, dodao je Škreb, nedavno je dopis te tvrtke stigao s adresom Los Angelesa, pa je upitna pouzdanost te tvrtke. Kako nemaju podataka, HNB se nije ni očitovao o dopisu Grandinvest Corporationa. Od te tvrtke zatraženi podaci nisu stigli ni do 22. rujna, pa je upućena požurnica. Stignu li potrebni dokumenti, procijenit ćemo radi li se o investitoru koji bi mogao ulagati u Glumina banku, kazao je Škreb. Čelnici središnje banke detaljno su obrazložili i davanje kredita Glumina banci, navodeći da je kratkoročni kredit za premošćivanje nelikvidnosti od 200 milijuna kuna dospio jučer, 23. rujna. Kako nema mogućnosti prolongiranja naplate, središnja će banka aktivirati kolateral kojim je osigurana naplata kredita. Na naplatu je stiglo i 75 milijuna kuna interventnog kredita, danog Glumini od srpnja, a već prolongiranog 11 puta. Otvara se, kazao je guverner, pitanje hoće li ili ne Glumina banka u stečaj, a koji može pokrenuti bilo koji vjerovnik, Zavod za platni promet, HNB ili sama uprava banke. "Ako se u relativno kratko vrijeme ne nađe solucija, ako Grandinvest Corporation ne dostavi potrebne dokumente, ne bježimo i od toga da HNB pokrene stečaj", kazao je Škreb. Na upit koje je to vrijeme, odgovara da je riječ "o tjednima, a ne mjesecima". Na upit o rastu osiguranih štednih uloga, koji su u Glumini dosegli iznos 1,1 milijarde kuna, iz središnje banke upućuju na Državnu agenciju za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga. Napominju pak kako Agencija, nakon otvaranja stečajnog postupka, može pobijati neke radnje utvrdi li se da su zlonamjerne. Dođe li do stečaja, Škreb poručuje da štediše mogu biti sigurne, jer zakon točno utvrđuje način i rok isplate (osiguranih štednih uloga do 100.000 kuna). Osvrćući se na plan Glumina banke o izdavanju kratkoročnih vrijednosnih papira, guverner središnje banke je kazao kako HNB ne priječi Banku da izda trezorske zapise i ponudi ih tržištu. Na upit koja je razlika Glumine u odnosu na Dubrovačku banku, guverner ističe kako se kod Dubrovačke vodilo računa da na njoj "leži" cjelokupno gospodarstvo tog područja, dok tih elemenata kod Glumina banke nema. Guverner Škreb opovrgnuo je novinarske informacije da su predstavnici HNB-a jučer bili u Predsjedničkim dvorima. Potvrdio je pak primitak dopisa nekih njemačkih banaka, kako kaže, očito izloženih Glumina grupi. Postoji određena želja da naprave pritisak da se situacija riješi u pozitivnom smjeru kako bi naplatili svoja potraživanja, ili Banka sanira ili da se provede uredna likvidacija, rekao je. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 51,8 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,508 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,25 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 97,331 kunu, odnosno kamatu od 11,0 posto, pa je i jedinstvena prodajna cijena određena na 97,331 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je čak 86 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 29. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 465,2 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 278,8 milijuna kuna, na rok od 91 dan 94,7 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 91,7 milijuna kuna. 10. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 12,6 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu ove godine porasla 12,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među glavnim industrijskim grupacijama, najviše je porasla proizvodnja trajnih proizvoda za široku proizvodnju i to za 31 posto. Slijede intermedijarni proizvodi s rastom od 18,5 posto, energija s 13,6 posto, netrajni proizvodi za široku potrošnju s 9,4 posto i kapitalni proizvodi s 5,3 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je bila 3,4 posto veća prema lanjskom kolovozu, a najviše, 7,1 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina i uslužnim djelatnostima u vezi s njima, osim istraživanja. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je povećana 11,3 posto. Najviše u proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata te satova - 61,4 posto, te u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira - 46,8 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je bila 22,6 posto veća no u kolovozu prošle godine. U prvih osam mjeseci porast industrijske proizvodnje u našoj zemlji iznosio je 6,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. HRVATSKI INOZEMNI DUG U LIPNJU 7,27 MLRD USD - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem lipnja iznosio je 7,27 milijardi američkih dolara, odnosno 11,2 milijuna dolara manje nego u svibnju, podaci su Hrvatske narodne banke. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 7,8 milijuna dolara na 6,61 milijardu dolara, dok su obveze po kratkoročnim kreditima iznosile 652 milijuna dolara, što je 19 milijuna dolara manje nego u svibnju. PORASLE ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U HRVATSKOJ - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u srpnju ove godine porasle 0,4 posto prema lipnju te 2,5 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, podaci su DZS-a. U rudarstvu i vađenju rast zaliha je iznosio 21,41 posto, te u prerađivačkoj industriji dva posto. Pritom je najveći porast zaliha bio u reciklaži, 840,95 posto, slijedi proizvodnja uredskih strojeva i računala s 266,42 posto. U proizvodnji ostalih prometnih sredstava zalihe su smanjene 44,19 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine zalihe industrijskih proizvoda u Hrvatskoj povećane su 0,9 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. 11. Kamatne stope banaka na devizne depozite - rujan KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU GRAĐANA (% GODIŠNJE) banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50 Bjelovarska banka 3,50 5,00 4,00 1,50 7,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00 Dalmatinska banka 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Privredna banka 2,00 2,60 1,80 1,10 2,70 Riadria banka 2,20 3,50 2,20 1,20 4,60 Riječka banka 2,00 3,00 2,00 1,00 4,50 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 0-2,5 1-2,5 0-2,5 - Zagrebačka banka 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska banka 2,00 2,00 1,50 1,31 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE GRAĐANA (% GODIŠNJE) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Bjelovarska banka - 4,00 7,00 7,50 7,80 po ugovoru Centar banka 6,00 6,50 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50- 5,80 6,00 8,50 9,80 10,30 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Međimurska banka - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka 6,00 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Privredna banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,00- 5,20- 5,50- 7,50 8,00 8,20 8,40 8,60 8,80 Riadria banka 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 5,20 5,50 5,80 6,50 7,60 8,60 Riječka banka 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Splitska banka 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,75- 4,50- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 4,05 4,80 5,80 6,30 6,55 6,80 Zagrebačka banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 ZABA-Pomorska banka 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE GRAĐANA (% GODIŠNJE) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 po ugovoru Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30- 6,30 6,70 8,10 8,70 9,20 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Privredna banka 4,70- 5,40- 5,80- 6,30- 7,30- 7,60- 8,50 8,70 8,90 9,00 9,10 9,20 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 10,10 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,00- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,30 4,80 5,30 6,30 7,30 7,30 Zagrebačka banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 ZABA-Pomorska banka 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA DEVIZNE DEPOZITE PO VIĐENJU PRAVNIH OSOBA (% GODIŠNJE) banka DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - - - - - Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Centar banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - Dalmatinska banka - - - - - Istarska kred. banka - - - - - Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - Partner banka - - - - - Riadria banka 1,86 0,87 1,86 1,27 1,62 Riječka banka - - - - - Splitska banka - - - - - Trgovačka banka 0,90 1,40 0,92 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - Volksbank - - - - - Zagrebačka banka 0,88 1,42 0,90 0,43 1,86 ZABA-Pomorska banka 0,63 0,42 0,69 0,42 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE DEM DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GODIŠNJE) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Bjelovarska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Istarska kred. banka prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,50 2,75 3,00 3,25 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - KAMATNE STOPE NA OROČENE USD DEPOZITE PRAVNIH OSOBA (% GODIŠNJE) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Bjelovarska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Istarska kred. banka prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,50 5,25 5,75 6,00 prema dogovoru Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 250804 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙