FINANCIJSKI BILTEN 250.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCL. 20 - 27. kolovoza 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 20. VIII. 25.000.000 20.100.000 15,94 % 102.334.000 21. VIII. 15.000.000 13.000.000 16,92 % 95.983.000 22. VIII. - - 10,00 % 62.151.000 24. VIII. 16.800.000 14.800.000 16,05 % 136.238.000 25. VIII. 18.000.000 15.370.000 15,09 % 61.364.000 26. VIII. 14.500.000 14.500.000 15,65 % 50.989.000 27. VIII. 34.450.000 34.450.000 15,64 % - Dnevni prosjek 20.625.000 18.703.000 15,88 % 84.843.000 Likvidnost je banaka vrlo visoka, što se zahvaljujuje redovitom otkupu deviza od strane Hrvatske narodne banke. Tako se ukupan saldo na računima pozitivnih banaka i dalje kreće u rasponu od 700 do 800 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, u dnevnom je kreditiranju potražnja pala na vrlo niske razine. Doduše, posljednjih dana raste, no kako je ponuda izuzetno visoka - veća od 100 milijuna kuna - potražnja se u cijelosti pokriva. Visoka je likvidnost izazvala pad cijene novca, pa je kamata na opozivne kredite potonula na svega 15,0 posto, što nije zabilježeno još od početka svibnja. Zahvaljujući tomu, u utorak je prosječna dnevna kamata pala na najnižu razinu u posljednja tri i pol mjeseca - 15,09 posto. Međutim, posljednjih dana raste i broj banaka i štedionica koje na kraju dana iskazuju manjak na računu. Pritom se dvjema bankama i štedionici, čija se noćna potražnja već mjesecima ne može pokrivati preko Tržišta jer su njihovi "minusi" veći od obvezne rezerve koju izdvajaju, pridružila još jedna banka. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 241 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 36 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 5,0 milijuna kuna. Od 26. kolovoza ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,217 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Teško je povjerovati, no CROBEX indeks Zagrebačke burze strmoglavio se u proteklih tjedan dana gotovo 200 bodova ili 30 posto, zbog čega je zaronio na nevjerojatnih 456 bodova. Pad indeksa na uvjerljivo najnižu razinu u povijesti posljedica je naprosto topljenja cijena dionica Plive i Zagrebačke banke. Dionica Plive pojeftinila je u proteklih tjedan dana više od 33 posto, zbog čega joj je cijena zaronila duboko ispod razine od 300 kuna. Istodobno je cijena Zabe pala 310 kuna, ili 29,5 posto, te potonula ispod 800 kuna. To su, inače, najniže razine cijena dionica Plive i Zagrebačke banke u posljednje dvije godine. Cijene Kraša i Podravke pale su pak na najniže razine otkako se njima trguje - 110, odnosno 100 kuna. U odnosu na prošli četvrtak obje su pojeftinile oko 27 posto. Pale su i cijene svih ostalih dionica. No, ne tako drastično. Kako bilo, sve mršaviji promet i sve manje aktivnih dionica ukazuju na to kako se s tržišta povlače i oni koji su dosad "igrali" na pad cijena očekujući njihov skorašnji oporavak. Riječju, čini se kako je preostalo malo nade da će se trend na tržištu uskoro preokrenuti. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 25 - 27. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 158 168 168 37.180 Pliva PLI-AA 250 356 267 1.211.842 Varaždinska banka 120 128 128 13.280 Zagrebačka banka O 740 935 740 280.050 Kraš KRAS-A 110 130 110 11.400 Plava laguna LAGP-A 450 450 450 5.850 Privredna banka Zg 110 115 110 72.395 Podravka PODR-A 100 135 100 113.515 Riviera RIVP-A 40 40 40 5.360 Sunčani Hvar SUNH-A 23 27 27 8.543 Zagrebačka pivovara 510 510 510 153.000 1.912.415 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Nije pretenciozno reći da su posljednji dani za Varaždinsko tržište dani očaja. Uz vrlo mršav promet, cijene su svih dionica ovoga tjedna drastično pale. Zbog toga je VIN indeks potonuo čak 43 boda, ili 9,5 posto, na svega 410 bodova - najnižu razinu otkako postoji. Najveći je pad, čak 150 kuna, ili više od 27 posto, zabilježila cijena dionica Plave lagune, zbog čega je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 400 kuna. A nije jedina. Po dvoznamenkastim su se stopama sunovratile i dionice Hotela Imperial (42,8 posto), Istraturista (27,2 posto), Podravke (21,9 posto), Kraša (20,7 posto), Croatia linea (13 posto) te... Jadran-Turista (10,9 posto). Dionicama Tesle-Ericssona i Karlovačke pivovare cijene su pak potonule za 24, odnosno 20 kuna, dok je dionica Sunčanog Hvara pojeftinila dvije kune. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 24 - 27. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line CRLIN 20 20 20 680 Hotel Imperial 40 40 40 4.000 Istraturist ISTUR 40 46 40 19.100 Jadran-Turist JATUR 49 49 49 4.900 Karlovačka pivovara 520 520 520 2.600 Končar KONCR 101 101 101 17.877 Kraš KRAS 115 115 115 2.300 Plava laguna PLAG 400 400 400 20.400 Podravska banka IIA 240 240 240 4.800 Podravka PODRA 110 130 110 32.090 Riadria banka RIABA 100 100 100 10.000 Sunčani Hvar SUNHV 21 25 21 9.200 Tesla-Ericsson TESLA 221 233 221 84.346 212.293 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 20. kolovoza 27. kolovoza Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5567,08 5060,84 - 9,10 London/FTSE-100 5667,50 5368,50 - 5,28 New York/DJIA 8693,28 8523,35 - 1,96 Tokyo/Nikkei 15391,41 14413,79 - 6,36 Na Wall Streetu se vodi ogorčena borba između optimista, koji ističu sjajnu gospodarsku sliku SAD, i pesimista, koje brine globalna nestabilnost. Zasad, čini se, pobjeđuju pesimisti jer, Dow Jones indeks potonuo je u proteklih tjedan dana oko 170 bodova, ili gotovo dva posto. Na listi zemalja s financijskim krizama, Japanu i Rusiji pridružile su se i zemlje Latinske Amerike. Azija i Rusija više nisu iznimke, financijske krize posljednjih dana potresaju gotovo sve, kažu analitičari. Pored toga, Amerikance zabrinjavaju i vanjsko- političke tenzije izazvane bombardiranjem terorističkih baza u Sudanu i Afganistanu. U takvoj situaciji ulagače nije moglo ohrabriti ni izvješće poznate investicijske banke Goldman Sachs u kojem se ističe kako su američke dionice podcijenjene 5,0 do 8,0 posto. Rast cijena "koči jačanje globalne nestabilnosti i zabrinutost kako će ona utjecati na prihode kompanija," stoji u izvješću. Pad svih svjetskih burzi Pad cijena na Wall Streetu obeshrabrio je Japance. Nikkei indeks strmoglavio se u proteklih tjedan dana više od 6,0 posto, ili gotovo tisuću bodova. Zbog toga je pao na najnižu razinu u posljednjih šest godina - 14.413 bodova. I na europskim burzama cijene dionica brzo tonu. Footsie indeks Londonskog tržišta potonuo je oko 300 bodova, pa je zaronio duboko ispod od 5.400 bodova. U Frankfurtu se pak DAX indeks strmoglavio više od 500 bodova, ili oko 9,0 posto, zbog čega mu je zaprijetio pad ispod razine od 5.000 bodova. Pod najvećim su pritiskom dionice njemačkih banaka - zbog njihove izloženosti ruskom dugu. Tako je, primjerice, agencija Standard & Poor smanjila kreditni rejting Deutsche Bank - najveće njemačke banke - s AAA na AA+. Naime, procjenjuje se kako bi, zbog izloženosti krizama u Rusiji i Aziji, Deutsche Bank mogla izgubiti čak i milijardu njemačkih maraka. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 20. kolovoza 27. kolovoza Promjena u % USD/DEM 1,7930 1,8050 + 0,66 USD/JPY 142,70 143,50 + 0,56 GBP/USD 1,6260 1,6460 + 1,23 Cijena zlata: USD/Unca 20. kolovoza 27. kolovoza Promjena u % 283,55 281,00 - 0,90 To što se posljednjih dana zbiva na ruskom deviznom tržištu dosad još nije viđeno. Rublja tone poput kamena, a gdje je dno, samo Nebo zna. Snažan pad rublje počeo je u ponedjeljak, nakon što je dan prije predsjednik Rusije Boris Jeljcin sasvim neočekivano smijenio cijelu vladu, a za novog premijera privremeno postavio Viktora Černomirdina. To je već drugi puta ove godine kako Jeljcin otpušta cijelu vladu. Prije samo pet mjeseci smijenio je upravo Černomirdina, a za premijera praktično nametnuo Sergeja Kirijenka. Sada je pak Kirijenko smijenjen zbog nepovjerenja u njegovu sposobnost da savlada najtežu gospodarsku krizu u Rusiji od pada komunizma. Na izvanrednoj sjednici Dume, donjeg doma parlamenta, u petak je zatražena ostavka cjelokupnog kabineta i formiranje vlade nacionalnog povjerenja. Zatražena je i ostavka samog Jeljcina, a zasad nije jasno hoće li Duma inzistirati na tomu. Riječju, još se ni ne nazire kako će se okončati politička kriza. Tečaj dolara iznad 11 rubalja U međuvremenu, produbljuje se financijska kriza, zbog čega cijena ruske valute brzo tone. Još prije 10-ak dana dolar se mijenjao za otprilike 6,2 rublje, da bi u srijedu njegov tečaj skočio na 8,26 rubalja. Kako je samo toga dana rublja oslabila više od 10 posto, središnja je banka zaustavila trgovanje na Moskovskom međubankarskom tržištu valuta (MICEX) i poništila sve transakcije rubljom za dolare. Međutim, rublja je nastavila padati prema ostalim valutama. Tako je te večeri tečaj njemačke marke skočio na 7,6 rubalja, dok se samo dan prije kretao oko 4,49 rubalja. Zbog toga je u četvrtak središnja banka sasvim suspendirala trgovinu rubljom na MICEX-u. Međutim, trguje se na elektroničkom SELT sustavu, na kojemu je obujam znatno manji nego na MICEX-u. Unatoč tomu, na SELT-u je tečaj dolara skočio na čak 11,1 rublju. Pritom je središnja banka sasvim digla ruke od obrane rublje jer, devizne su se rezerve rastopile. Tijekom srpnja i početkom kolovoza središnja je banka braneći valutu potrošila 8,8 milijardi dolara, pa su njezine devizne rezerve polovicom ovoga mjeseca pale na 15,1 milijardu dolara. Vladavina nepovjerenja Novi premijer Viktor Černomirdin pokušava "pohvatati konce". U utorak je vlada objavila plan pretvaranja kratkoročnog unutarnjeg duga u dugoročni. Radi se o dugu vrijednom 40 milijardi dolara, a ovim će se planom, tvrdi vlada, smanjiti troškovi servisiranja državnog duga. Analitičari baš i nisu oduševljeni odlukom vlade. Mnogo je nedorečenosti u njezinom planu i to će loše utjecati na povjerenje ulagača ne samo sada nego i idućih godina, tvrde oni. Zbog svega toga, agencija za dodjeljivanje kreditnih rejtinga Moody's Investors Service smanjila je rejting ruskog vanjskog duga s B2 na B3. Snizila je i ostale rejtinge Rusije, a isto je učinila i agencija Standard & Poor's. Sve to ukazuje na pad povjerenja u sposobnost Rusije da se "nosi" sa financijskom krizom. Černomirdin pak nema povjerenja u guvernera središnje banke Sergeja Dubinina. "Izuzetno sam nezadovoljan radom središnje banke posljednih dana," izjavio je Černomirdin, najavivši ozbiljan razgovor s Dubininom. Premijer vjerojatno smatra kako Dubinin nije poduzeo sve kako bi obranio rublju, no pitanje je što središnja banka u ovoj situaciji uopće može učiniti, kažu analitičari. Banke bi mogle biti prve žrtve panike U međuvremenu, Rusijom se širi panika. Rusi naprosto opsjedaju banke i povlače svoje depozite, kako u dolarima, tako i rubljima. Pritom rublje pokušavaju prodati za američku valutu. No, mnoge mjenjačnice i banke više naprosto nemaju dolara, pa se Rusi okreću "crnom tržištu". Banke bi mogle biti prve žrtve panike, smatraju analitičari. Stoga ruski dužnosnici očajnički pozivaju građane da ne povlače depozite iz banaka jer bi mnoge od njih mogle završiti "na bubnju". Po pitanju krize banaka oglasio se i glavni ruski pregovarač s inozemnim financijskim organizacijama Anatolij Čubais. On je upozorio da će iduća tri do četiri tjedna biti izuzetno teška za rusko gospodarstvo i da se ne smije dozvoliti kolaps bankarskog sustava. Premda, "vlada bi trebala čvrsto stegnuti neučinkovite banke," zaključio je Čubais. No, unatoč pozivima na smirivanje panike, Rusi, jednostavno, opsjedaju banke. Čini se, kažu analitičari, da su sasvim izgubili povjerenje u bankarski sustav. Velika je navala i na prodavaonice jer, svi pokušavaju spasiti što se spasiti dade. Međutim, mnogi se dućani zatvaraju jer, zbog devalvacije treba odrediti nove cijene. Osjećaj bespomoćnosti I, što se tu može učiniti? Na ruskom tržištu vlada osjećaj bespomoćnosti, kažu analitičari te dodaju kako se čini da premijer Černomirdin ne uspjeva "pohvatati konce". Rusija treba poduzeti odlučne i drastične mjere kako bi zaustavila produbljavanje krize i to neće moći postići na lagan način. Jednostavno, nema prećice za brz povratak povjerenja u tržište i svi slijedeći koraci sasvim ovise o Rusima, kažu analitičari. A Rusi se očajnički koprcaju u krizi. Černomirdin i parlament razmatraju ekstremne mjere kako bi zaustavili pad rublje. Tako se razmatra uvođenje administrativne kontrole cijena i ukidanje konvertibilnosti rublje. Još nedavno te bi se mjere smatrale "egzotičnima", no u ovakvoj krizi djeluju prihvatljivo, ocjenjuju analitičari. Da, Rusi moraju sami počistiti pred svojim vratima. Na ovu bi se tvrdnju mogla svesti reakcija lidera najrazvijenijih zemalja svijeta. Iz njihovih se izjava može zaključiti kako će međunarodna zajednica pomoći Rusiji, no Rusi sami moraju osmisliti plan za izlazak iz krize. Zbog toga su se u srijedu na Krimu sastali glavni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Michel Camdessus, premijer Černomirdin i ukrajinski predsjednik Leonid Kučma. No, čini se, kažu analitičari, kako je sastanak zapravo bio "pucanj u prazno". Naime, Černomirdin je nakon sastanka izjavio "kako razgovori nisu održani s ciljem donošenja nekih odluka ili sporazuma nego samo radi konzultacija". Širenje "infekcije" Kako bilo, čini se da bi "infekcija" koja je zahvatila rublju mogla zaraziti i mnoge druge valute. Tako su se ovoga tjedna pod snažnim pritiskom našle švedska i norveška kruna. Teško je zasad reći koliko je to posljedica ruske krize, a koliko unutarnjih poteškoća tih zemalja, kažu analitičari. Jasno je samo da je Norvešku snažno uzdrmao drastičan pad cijena nafte jer, "crno zlato" je njezin najvrijedniji izvozni proizvod. Pod pritiskom je i danska kruna. Kako bi zaustavila pad njezinog tečaja, u srijedu je središnja danska banka čak i intervenirala na tržištu, dok je trgovina obveznicama zaustavljena na 30 minuta. Ruska kriza proširila je svoja ticala i preko oceana. Još prošloga tjedna prvi simptomi "infekcije" pojavili su se u Latinskoj Americi, da bi ovih dana dosegnuli Australiju i Kanadu. Naime, u srijedu su, uz snažan pad cijena tamošnjih dionica, naglo pali i australski te kanadski dolar. Kanađani su čak zatražili od Bank of England da intervenira na europskom tržištu, kako bi se zaustavio pad kanadske valute, čiji je tečaj potonuo na rekordno nisku razinu - 1,5750 kanadskih za jedan američki dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 21 - 28. kolovoza ’98. Valutai jedinica Tečaj21. kolovoza Tečaj28. kolovoza Promjenau % DEM 100 359,1700 360,0200 + 0,23 USD 1 6,4403 6,5041 + 0,99 GBP 1 10,4763 10,7030 + 2,16 JPY 100 4,5133 4,5402 + 0,59 ATS 100 51,0488 51,1675 + 0,23 ITL 100 0,3642 0,3647 + 0,13 CHF 100 428,6091 433,4925 + 0,13 SIT 100 3,8298 3,8288 - 0,03 Nakon mjesec dana neprestanog poniranja, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB osjetno oporavila. Zbog toga je, nakon 15-ak dana, ponovno provirila u područje iznad 3,60 kuna. Osim slovenskog tolara koji je u proteklih sedam dana neznatno oslabio, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Britanska funta jača već tri tjedna i u tom je razdoblju poskupila gotovo 2,4 posto. Američki je pak dolar u istom razdoblju ojačao oko 1,7 posto, dok je tečaj japanskog jena samo u posljednjih sedam dana skočio više od 2,7 posto. Ovoga su tjedna na vrijednosti dobili i austrijski šiling (0,2 posto) te talijanska lira i švicarski franak (0,1 posto). Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u ponedjeljak na deviznom tržištu. Od poslovnih je banaka kupila 10,0 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,5995 kuna za jednu marku i 17,0 milijuna maraka po prosječnoj cijeni od 3,6006 kuna. Kupila je i 500 tisuća američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,4900 kuna za jedan dolar. 7. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Rasprava i odluka o ekonomskoj opravdanosti sanacije Glumina banke odgođena je za rujansku sjednicu Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). Naime, obrada opsežne i složene dokumentacije o poslovanju i solventnosti te banke - uključujući i njen program samosanacije s, u međuvremenu pristiglim, nadopunama - nije mogla biti okončana, kao što se očekivalo, do ove sjednice najvišega tijela hrvatske središnje banke, priopćeno je u srijedu iz HNB-a. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je prethodnu suglasnost za preuzimanje nekoliko vlasničkih udjela u bankama, koji su veći od 10 posto. Odobreni su zahtjevi za stjecanje takvih udjela Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i austrijskoj Kaerntner Landes-und Hypothekenbank AG u Slavonskoj banci d.d. Osijek, te Privrednoj banci d.d. Zagreb u Riadria banci d.d. Rijeka i u Laguna banci d.d. Poreč. Savjet HNB-a dao je suglasnost za osnivanje i rad Prve stambene štedionice d.d. Zagreb, te za imenovanje Nediljke Šarić za predsjednicu i Mande Zulić za članicu Uprave, kao i za "Wuestenrot stambenu štedionicu" d.d. Zagreb, te za imenovanje Antona Jandrića na mjesto predsjednika i Zdravka Anđela za člana Uprave. Na prijedlog Nadzornog odbora Alpe-Jadran banke d.d. Split, data je suglasnost za imenovanje Mladena Gabrića na mjesto predsjednika, te Tončija Koludrovića i Frane Galzina za članove Uprave te banke. Takve suglasnosti dobili su i Davor Relja, kao kandidat za predsjednika Uprave Štedionice "Gold" d.o.o. Split, Tomislav Borković za predsjednika Uprave Slavonske štedionice d.d. Zagreb, Veljko Bukarica za predsjednika Uprave Štedionice "Zagišted" d.d. Zagreb, te Alija Kadrić kao član Uprave Gospodarske štedionice Adriatic d.o.o. Vrbovec. Ilirija banci oduzeto odobrenje za poslovanje s inozemstvom Temeljem odluke Savjeta HNB-a, Ilirija banci d.d. Zagreb oduzima se odobrenje za obavljanje platnih poslova kao i kreditnih poslova s inozemstvom, a započete takve poslove dužna je okončati u roku tri mjeseca od dostave ovog rješenja. Naime, da bi smjela obavljati navedene poslove, prema važećim propisima, banka mora imati temeljni kapital u novčanom iznosu od najmanje 18 milijuna kuna, a jamstveni kapital ne smije pasti ispod 54 milijuna kuna. Budući da je kapital Ilirija banke pao osjetno ispod propisanih iznosa, a u određenom roku nije uspjela provesti dokapitalizaciju, ona nema uvjeta da nastavi poslovanje s inozemstvom niti u razdoblju do odluke nadležnog Trgovačkog suda, kojem je središnja banka već ranije, kao vjerovnik, predložila otvaranje stečajnog postupka za tu banku. Odlukom Savjeta HNB-a promijenjeni su uvjeti korištenja dnevnog kredita za premošćivanje problema tekuće nelikvidnosti. Ubuduće će banke moći koristiti takav kredit u iznosu do 95 posto nominalne vrijednosti upisanih blagajničkih zapisa u kunama i blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti, s tim da se kredit mora vratiti do konačne obrade platnih naloga, i to uz obračun kamatne stope od sedam posto godišnje. Do sada se takav kredit odobravao do visine nominalne vrijednosti blagajničkih zapisa u kunama, uz kamate po stopi od 17 posto godišnje. Kako je ocijenjeno na sjednici Savjeta, ta bi promjena bankama trebala osjetno olakšati upravljanje unutardnevnom likvidnošću. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 182 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 32,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 95,295 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,90 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 94,354 kune, što predstavlja kamatu od 12,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 94,577 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je čak 70 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 01. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 366,8 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 229,3 milijuna kuna, na rok od 91 dan 63,8 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 73,7 milijuna kuna. 280805 MET aug 98