US NY TIMES 8. IX. TEHNOLOGIJA YU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 8. IX. 1998. Rođeni u otporu 1996., srpski internetski pokušaji cvatu "U studenom 1996., poništenje mjesnih izbora u Srbiji (u kojima je oporba pobijedila) izazvalo je ono što su međunarodni mediji nazvali 'internetskom revolucijom'. Bio je to prvi veći politički sukob u kom se činilo da internet igra presudnu ulogu kao snaga demokratizacije", piše Bruno Giussani. "Gotovo dvije godine kasnije, čovjek kojega su demonstranti željeli srušiti, predsjednik Slobodan Milošević, još uvijek drži Srbiju čvrsto u svojim rukama te ignorira međunarodne sankcije, dok njegovi vojnici provode represiju na Kosovu. Činjenica jest da je, politički, pobuna iz 1996. propala. 'Oporbeni pokret raspao se zahvaljujući nutarnjim trvenjima i osobnim motivima vođa', izjavio je američki promatrač koji radi za neprofitnu organizaciju u Beogradu, no nije želio da njegovo ime bude objavljeno. Pa ipak, nešto je ostalo od 1996.: tehnologija. Pobuna je u srpskom društvu posijala digitalno sjeme. Širenje interneta nastavilo se i ubrzalo nakon što se oporbena koalicija raspala, unatoč sve većim vladinim ograničenjima mrežnih sustava unutar sveučilišta. 'Srbija nije crna rupa kao što svi vjeruju', dodao je Amerikanac. 'Ona je međunarodno snažno povezana - putem interneta. A cyberspace je vjerojatno najsnažnije bojno polje za neovisne umove koji žele nešto promijeniti.' Sve je počelo kad je Milošević ukinuo radio B92. Radijska postaja, koja je u to vrijeme bila jedini neovisan elektronski medij, izvješćivala je o sve glasnijim uličnim demonstracijama koje su se događale nakon poništenja izbornih rezultata. 3. prosinca 1996. vlada je ugasila B92 - no postaju nije mogla sprječiti da širi priču o pobuni. B92 (koji je tad već nekoliko mjeseci imao servis pod imenom Opennet) i beogradski studenti počeli su distribuirati vijesti putem interneta. Mali broj Srba izvan sveučilišta imao je pristup internetu, no međunarodne postaje poput BBC-a, Deutsche Welle i Glasa Amerike hvatale su poštu i izvješća, ponovno ih šaljući u Srbiju putem radija, dok su prognanici faksirali prijepise kući. Politički proces u Srbiji uvelike je uvjetovan reakcijama i ponašanjem međunarodne zajednice, a ti su se bilteni pokazali presudnima u privlačenju pažnje i zadobivanju potpore međunarodnih medija i stranih političara. Tri dana kasnije, B92 je opet emitirao, ali nije izgubio zamah koji je pobuna stvorila te je iskoristio priliku da nastavi unaprjeđivati svoje aktivnosti na internetu. Kao rezultat, Opennet je danas jezgra raznovrsne i živahne oporbene kulturne i političke mreže, a internet je njezino uže za spašavanje. (...) 'Ljudi više ne prosvjeduju stojeći pred policajcima, no nastavljaju s radom, izmjenjujući zamisli, šireći informacije koje nisu dostupne putem medija pod nadzorom države - internetom', izjavio je Bela Marias, etnomuzikolog iz Jugoslavije koji živi u izbjeglištvu u Mađarskoj. Među inicijative Openneta spadaju praćenje izbora, elektronski umjetnički projekti, arhivi otvoreni za javnost i stalno emitiranje vijesti. E-mail serveri rabe sofisticiran sustav zaštite korisnika. Aktivnosti Openneta idu mnogo dalje od Beograda. Direktor Openneta Dražen Pantić nedavno se vratio iz Mongolije, gdje je sudjelovao u projektu obuke za rad na Internetu. On i njegov tim instaliraju internetske sustave od Azerbejdžana do malih gradova u Crnoj Gori (za koju su pripremili svu potrebnu opremu kako bi mjesne radijske postaje priključili na mrežu). 'Tamošnja telefonska infrastruktura prilično je loša', izjavio je Pantić, bivši profesor matematike. (...)'Mi signal postaje B92 šaljemo preko internetskog priključka visokog kapaciteta u Amsterdam pa zatim u London, gdje ga BBC stavlja na satelit i odašilje natrag u Srbiju', obrazložio je Pantić. Zatim 35 malih radijskih postaja koje su članovi Udruženja neovisnih elektronskih medija prima taj signal te ga emitira. Na taj način Udruženje pokriva gotovo 85% srpskog teritorija. 'Još imamo goleme probleme s povezivanjem', objasnila je Sonja Licht, aktivistica za ljudska prava u Otvorenom društvu u Jugoslaviji. 'Međutim, sve veći broj nevladinih organizacija, mjesnih radijskih postaja i pristojan broj građanskih ustanova barem ima pristup e-mailu', dodala je. Opennet procjenjuje da barem 60.000 Srba (od 8 milijuna stanovnika) ima pristup internetu. Digitalna tehnologija sad se širi na Kosovo. Dvije radijske postaje kojima su odbijene frekvencije upravo su počele distribuirati informacije putem interneta. Neovisne albanske novine Koha Ditore, koje se izdaju u Prištini, te beogradska novinska agencija Beta udružile su se da bi pokrenule Kosovo-on-line koji je, izjavila je gđa Licht, 'danas vjerojatno jedini oblik dijaloga između Srba i Albanaca.' (...)" 090107 MET sep 98