FINANCIJSKI BILTEN 251

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLI. 27. kolovoza - 03. rujna 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O kuponskoj privatizaciji i poljoprivredi 8. Susreti u Vladi: Škegro o rastu industrijske proizvodnje 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 27. VIII. 34.450.000 34.450.000 15,64 % 126.980.000 28. VIII. 28.000.000 25.900.000 16,67 % 79.172.000 29. VIII. - - 10,00 % 60.046.000 31. VIII. 58.000.000 55.700.000 15,85 % 101.937.000 01. IX. 20.000.000 18.200.000 16,04 % 166.460.000 02. IX. 20.000.000 18.000.000 16,13 % 108.462.000 03. IX. 35.000.000 32.500.000 14,41 % - Dnevni prosjek 32.575.000 30.791.000 15,79 % 107.176.000 Pad cijene novca osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Naime, kako je svakodnevno ponuda novca bila znatno veća od potražnje, kamate su, konačno, pale. Tako je u četvrtak cijena opozivnih kredita potonula na 14 posto, što nije zabilježeno još od kraja travnja. Osiguravajuća su pak društva te kredite odobravala po svega 13 posto, pa je prosječna dnevna kamata, po prvi puta nakon četiri mjeseca, zaronila ispod razine od 15 posto. No, situacija s likvidnošću nije baš blistava. Naime, zbog prošlotjednog plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ukupan saldo na računima pozitivnih banaka pao je ispod razine od 600 milijuna kuna, a u "minusu" je svakodnevno između pet i osam banaka i jedna štedionica. Njihov ukupni manjak približio se razini od 200 milijuna kuna, a tri do četiri negativca svakodnevno ostaju nepokrivena. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 167,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 163,6 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,8 milijuna kuna. Od 02. rujna ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,249 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Početak tjedna na Zagrebačkoj burzi nije "mirisao" na dobro. U utorak je CROBEX indeks potonuo na novu rekordno nisku razinu - 431 bod. Bila je to posljedica pada cijena dionica Plive i Zagrebačke banke na najniže razine u protekle dvije godine - 218, odnosno 580 kuna. Međutim, polovicom tjedna cijene su gotovo svih dionica, uz vrlo visok promet, naglo porasle. Tako je cijena Plive samo u srijedu skočila 60-ak kuna, pa se vratila na razinu od 330 kuna. Nakon što je početkom tjedna zaronila ispod 600 kuna, cijena običnih dionica Zabe vratila se pak na 650 kuna. Zahvaljujući tomu, CROBEX indeks skočio je u odnosu na prošli četvrtak 60 bodova, na 516 bodova. U odnosu na prošli tjedan, osim Plive i Zabe, poskupile su i dionice Karlovačke pivovare (90 kuna), Podravke (20), Kraša (pet), Riviere (dvije) te Sunčanog Hvara (jednu kunu). Međutim, snažno su pale cijene dionica Varaždinske i Dalmatinske banke. Cijena Varaždinske banke pala je 22, a Dalmatinske čak 33 kune. Osjetno je, 15 kuna, na vrijednosti izgubila i dionica Jadran-Turista. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 01 - 03. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 131 135 135 21.675 Pliva PLI-AA 235 337 333 4.376.413 Varaždinska banka 101 106 106 14.085 Zagrebačka banka O 585 700 655 2.312.674 Elka ELKA 35 40 35 19.500 Jadran-Turist 40 40 40 3.720 Karlovačka pivovara 440 490 490 2.690 Končar KONEL 90 90 90 19.800 Kraš KRAS-A 115 130 115 80.420 Podravka PODR-A 100 120 120 781.566 Riviera RIVP-A 42 42 42 4.200 Sunčani Hvar 21 25 25 5.225 SVRC 2.685 2.685 2.685 6.000.010 Zagrebačka banka 3E 400 400 400 800 13.642.779 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna aktivno bilo samo šest dionica, a promet je iznosio nešto više od 100 tisuća kuna. Unatoč tomu, VIN indeks osvojio je četiri boda te dosegnuo 414 bodova. Oporavak indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijene dionica Plave lagune - u proteklih tjedan dana skočila je više od 150 kuna. Na vrijednosti je dobila i dionica Kraša. No, svega jednu kunu. S druge strane, cijena Tesle-Ericssona pala je čak 30 kuna, zbog čega je zaronila ispod razine od 200 kuna. Osjetno je, 20 kuna, pojeftinila i Karlovačka pivovara, dok su se cijene ostalih dionica kretale na uobičajenim razinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 31. VIII. - 03. IX. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.000 3.000 3.000 3.000 Karlovačka pivovara 500 500 500 500 Kraš KRAS 116 116 116 6.960 Plava laguna PLAG 380 556 556 38.556 Podravka PODRA 110 110 110 10.450 Tesla-Ericsson 190 205 190 43.420 102.886 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 27. kolovoza 03. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5060,84 4812,18 - 4,92 London/FTSE-100 5368,50 5118,70 - 4,66 New York/DJIA 8523,35 7782,37 - 8,70 Tokyo/Nikkei 14413,79 14261,24 - 1,06 U ponedjeljak je Wall Streetom "protutnjao tornado" - Dow Jones indeks sunovratio se čak 512 bodova, ili 6,3 posto. Mjereno bodovima, to je njegov drugi najveći pad u povijesti. Zbog toga je pao na najnižu razinu još od studenoga prošle godine - 7.539 bodova. Pratili su ga i ostali indeksi: S&P 500, AMEX, Russell 2000,... Globalna nestabilnost zabrinjava - azijska kriza, ruski kolaps, nestabilna tržišta Latinske Amerike i Kanade,... Riječju, financijski se metež brzo širi svijetom. Ipak, polovicom se tjedna Tržištu vratilo tlo pod nogama. Cijene su se ponešto oporavile, pa je DJIA povratio oko 250 bodova. I dok jedni tvrde kako je najgore prošlo, drugi kažu kako bi mogao uslijediti novi pad. Naime, procjenjujući kako su dionice trenutačno vrlo jeftine, na Tržište su "uletili" veliki fondovi. Da, fondovi su potaknuli Tržište, no tko kaže da je njihova prosudba točna, kaže jedan od pesimista. Riječju, vodi se oštra borba između medvjeda i bikova. Domino efekt Početkom je tjedna, po tko zna koji put, potvrđena teorija Domino efekta - kada Wall Street pada, padaju svi. Zbog toga su se azijska tržišta našla pod snažnim pritiskom. Cijene dionica potonule su u Indoneziji, Maleziji, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Tajvanu,... "Dobro došli u carstvo medvjeda," u očaju je izjavio jedan singapurski broker. Osim Wall Streeta, na azijska tržišta negativno utječu zbivanja u Maleziji. Naime, prije nekoliko dana Malezija je uvela restriktivnu kontrolu nad trgovinom valutama, koja je zabrinula ulagače, ali i Međunarodni monetarni fond. U srijedu je pak neočekivano smijenjen zamjenik premijera i ministar financija Anwar Ibrahim. Međutim, Anwar, poznat kao pristalica principa slobodnog tržišta, odbio je ultimatum premijera Mahathir Mohamada da sam podnese ostavku i na konferenciji za novinstvo izjavio kako iza njegove smjene stoji urota. Postoji strah da bi ova afera mogla izazvati nemire diljem zemlje, kažu analitičari, jer Anwar ima mnogo pristalica. Kako bilo, u Tokiju je početkom tjedna Nikkei indeks potonuo na najnižu razinu u posljednjih 12 godina - 13.664 boda. No, ocjenivši da su cijene dionica na vrlo niskim razinama, ulagači su se polovicom tjedna vratili na Tržište. Stoga se Nikkei vratio u područje iznad 14.000 bodova. Naravno, zbog svega toga, pale su i cijene dionica na europskim burzama. U Frankfurtu je DAX indeks potonuo duboko ispod razine od 5.000 bodova, dok je londonski Footsie indeks izgubio oko 250 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 27. kolovoza 03. rujna Promjena u % USD/DEM 1,8050 1,7320 - 4,05 USD/JPY 143,50 135,60 - 5,51 GBP/USD 1,6460 1,6780 + 1,94 Cijena zlata: USD/Unca 27. kolovoza 03. rujna Promjena u % 281,00 278,40 - 0,93 Tečaj američkog dolara potonuo je u proteklih tjedan dana u odnosu na njemačku valutu više od četiri posto, zbog čega je pao na najnižu razinu u posljednjih 10 mjeseci - 1,73 marke. U odnosu pak na japanski jen, cijena "zelenbaća" pala je oko 5,5 posto te zaronila ispod 136 jena. Potonuće dolara posljedica je proširenja ruske krize do samog praga SAD. Naime, brzo tonu cijene dionica u Kanadi i Latinskoj Americi, što se negativno odrazilo i na Wall Street. A pad cijena na najvećoj svjetskoj burzi izazvao je slabljenje dolara. Pored toga, na "zelenbać" se negativno odražavaju naznake duboke krize u Latinskoj Americi koja je velik dužnik SAD-a. Fed smanjuje kamate??? Prvo nas je brinula azijska kriza, zatim ruska. Sada se pak loše vijesti slijevaju sa svih strana, u očaju komentiraju dileri. "Krvna slika" svjetskog gospodarstva zabrinjava. Ponajviše Latinske Amerike. Tamošnjim zemljama, naime, prijeti nelikvidnost. Stoga im treba omogućiti lakši pristup američkim financijskim sredstvima, izjavio je nedavno predsjednik utjecajne Nacionalne udruge proizvođača (NAM) Jerry Jasinowski. A lijek za to je - rez kamata. Pozivi za smanjenjem kamata pristižu "pred vrata" Feda i iz drugih financijskih krugova. Glavni ekonomist Trgovinske komore SAD Martin Regalia upozorio je kako bi snažan pad cijena dionica mogao drastično smanjiti domaću potrošnju, a to bi pak moglo natjerati Fed na rez kamata. Ubrzo nakon tih izjava, tržištem su se proširile glasine o hitnoj telefonskoj konferenciji Predsjednikove radne grupe za financijska tržišta. Tu grupu čine Komisija za terminsko robno tržište (CFTC), Komisija za vrijednosne papire (SEC), Ministarstvo financija i Federalni sustav rezervi. Da li će američke monetarne vlasti nešto poduzeti, ostaje da se vidi. A do tada, tečaj dolara tone, tone,... Ulagače je pokušao "ohladiti" i ministar financija SAD Robert Rubin. "Svijet trenutačno proživljava teško razdoblje." No, "američki gospodarski temelji više su nego stabilni," izjavio je Rubin te dodao kako je u stalnom kontaktu s predsjednikom Billom Clintonom, predsjednikom Feda Alanom Greenspanom te liderima Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Riječju, budno se prate zbivanja na financijskim tržištima, kako u SAD, tako i preko oceana. Posebice, u Rusiji. Rusija na pragu hiperinflacije A ona je na pragu hiperinflacije. Naime, mnogi analitičari očekuju da će cijene na malo idućih mjeseci rasti po stopi većoj od 50 posto mjesečno, a to, po definiciji, predstavlja hiperinflaciju. Nakon devalvacije rublja, posljednjih tjedana u Rusiji brzo rastu cijene svih roba i usluga. No, to još nije inflacija, to je samo usklađivanje cijena s padom tečaja rublja, kažu analitičari. Prava će inflacija doći tek kasnije jer, središnja je banka počela tiskati novac kako bi poboljšala likvidnost banaka. U Rusiji je situacija tim ozbiljnija što još nema nikakvih naznaka raspleta političke krize. Naime, parlament, u kojemu većinu imaju komunisti, nije u ponedjeljak prihvatio Viktora Černomirdina za novog premijera. No, predsjednik Boris Jeljcin odmah ga je ponovno nominirao, pa će Duma u petak, po drugi puta, razmotriti kandidaturu Černomirdina. Slična se drama odvijala prije pet mjeseci kada je Jeljcin za premijera nametao Sergeja Kirijenka i... to već postaje smiješno, kažu analitičari dodajući da je, po svemu sudeći, krajnji cilj komunista rušenje Jeljcina. Jeljcin to, naravno, pokušava izbjeći, pa komunistima nudi nekakve kompromise. U međuvremenu, Černomirdin sastavlja "prijelaznu" vladu. I to, uglavnom od ministara koji su bili i u Kirijenkovu kabinetu. Analitičari ne kriju skepsu prema Černomirdinovu izboru. "Isti se ljudi stalno vrte u krug i, radi se samo o tzv. "kruženju elite", koje ne vodi nikuda," kaže jedan od njih. Doduše, novost je to da je jedno mjesto u vladi ponuđeno komunistima. No, oni su to odbili. Nema devalvacije? A što je ovo? U međuvremenu, u srijedu je završen dvodnevni sastanak između Jeljcina i predsjednika SAD Billa Clintona. Uz uobičajene deklaracije o međusobnoj suradnji itd., sastanak je završen Clintonovim obećanjem nove međunarodne financijske pomoći. Jeljcin je pak u završnom govoru ponovio kako Rusiji treba moralna, a ne financijska pomoć, što je kod tržišnih analitičara izazvalo ciničan smijeh. Koga on "farba"? Pa, država mu je pred bankrotom. Uzgred rečeno, tečaj dolara skočio je na MICEX-u, na kojemu je nakon gotovo tjedan dana zabrane, konačno, dozvoljeno trgovanje, iznad 16 rubalja. Još prije 20-ak dana kretao se oko 6,0 rubalja, što znači da je od tada ruska valuta devalvirala oko 160 posto. "Što je ono Krijenko pričao? Nema devalvacije? A što je ovo? Ti političari samo izmišljavaju novu terminologiju za stare stvari," kaže jedan moskovski poduzetnik. Kako Rusi pokušavaju izvući svoje depozite iz banaka, bankarski je sustav pred kolapsom. Zbog toga Ruska središnja banka namjerava prekinuti rad pet velikih komercijalnih banaka. Time se te banke pokušavaju spasiti od stečaja jer više nisu u mogućnosti isplaćivati ni depozite, ni kamate. Pritom bi te banke depozite građana trebale prebaciti u najveću rusku banku - Sberbank. V. d. premijer Černomirdin pokušava smiriti situaciju, pa poziva građane na strpljenje uvjeravajući ih kako država jamči za njihove depozite. No, od njegovih vapaja malo koristi. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 28. VIII. - 04. IX. ’98. Valutai jedinica Tečaj28. kolovoza Tečaj04. rujna Promjenau % DEM 100 360,0200 362,1800 + 0,59 USD 1 6,5041 6,2697 - 3,61 GBP 1 10,7030 10,5293 - 1,63 JPY 100 4,5402 4,6232 + 1,82 ATS 100 51,1675 51,4730 + 0,59 ITL 100 0,3647 0,3669 + 0,60 CHF 100 433,4925 440,6590 + 1,65 SIT 100 3,8288 3,8109 - 0,47 Skočivši u proteklih tjedan dana više od pola posto, cijena se njemačke marke na tečajnici HNB, po prvi puta nakon mjesec dana, probila iznad razine od 3,62 kune. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Japanski jen jača već dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj porastao više od 4,5 posto. U istom je razdoblju austrijski šiling poskupio 0,8, a talijanska lira 0,7 posto. Švicarski je pak franak samo ovoga tjedna na vrijednosti dobio više od 1,6 posto. Međutim, ostale su valute pojeftinile. Tečaj američkog dolara strmoglavio se čak 3,6 posto, a slijedila ga je britanska funta s gubitkom od 1,6 posto. Slovenski pak tolar slabi već dva tjedna. U tom je razdoblju njegova cijena pala oko pola posto. 7. Vlada RH: O kuponskoj privatizaciji i poljoprivredi Hrvatska je Vlada na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila Izvješće o tijeku drugog kruga kuponske privatizacije. Sa 243 milijuna kuna do kraja godine nastaviti će kreditiranje poljoprivredne mehanizacije. Jesenas se planira zasijati 18.000 hektara uljane repice što je 90 posto više nego do sada. Zajamčena je i cijena od 1,70 kuna po kilogramu, što je za 20 lipa manje nego do sada. To će se smanjenje nadoknaditi uvođenjem novog sustava naknada. Predlaže se da po hektaru zasijane uljane repice poljoprivrednici dobiju naknadu od tisuću i sto kuna. Vlada je za kilogram šećerne repe zajamčila cijenu od 22 lipe, te donijela odluku o prodaji pšenice i loma kukuruza iz Državnih robnih zaliha. Premijer Zlatko Mateša odao je priznanje Ministarstvu privatizacije i njegovim čelnim ljudima što je posao oko kuponske privatizacije obavljen vrlo dobro i bez ijednog ekscesa ili prigovora. Kuponskom privatizacijom ostvaruje se ustavno načelo o socijalnoj pravdi, naglasio je Mateša dodajući da se jedan dio državnog bogatstva besplatno tansferirao skupini hrvatskih građana koji prije nisu mogli sudjelovati u privatizaciji. Kuponska privatizacija nije nadoknada stradalnicima Domovinskog rata, već je to načelo hrvatske države o pravičnosti i socijalnoj pravdi, naglasio je premijer. Za kreditiranje poljoprivrede u drugoj će se polovici godine izdovojiti 243 milijuna kuna, kazao je premijer Mateša podsjetivši da je u ovoj godini za poticaje i naknade u poljoprivredi u državnom proračunu osigurano 800 milijuna kuna. Kroz kredite i jamstva u poljoprivredu se planira usmjeriti dodatnih 500 milijuna kuna. Dvadeset milijuna kuna namjenit će se kao jamstvo za 300 malih obiteljskih gospodarstava, kazao je Mateša dodajući kako te brojke svjedoče o sustavnoj Vladinoj brizi o razvoju poljoprivrede. Zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić izvijestio je o ostvarivanju sedam programa kreditiranja obnove poljoprivredne mehanizacije u prvom polugodištu ove godine u što je uloženo 371 milijun kuna. Opetovao je da će se u drugoj polovici ove godine kreditiranje nastaviti sa 243 milijuna kuna, između ostalog i za obnovu mehanizacije u hrvatskom Podunavlju. Premijer Mateša je kazao kako u programe za kreditiranje poljoprivrede u idućoj godini treba uvrstiti i pomoć sekunadarnoj proizvodnji. Iznio je primjer kako se od kukuruza može dobiti 400 proizvoda, a Hrvatska ih proizvodi vrlo malo. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić izvjestila je o prodaji merkantilne pšenice i kukuruza iz Državnih robnih zaliha na domaćem i inozemnom tržištu. Od ukupno 60.000 tona pšenice na domaćem je tržištu prodano 55.000 tona. No, za razliku od domaćeg tržišta na inozemno je tržište od ukupno predviđenih 60.000 tona prodano samo 3.366 tona. Ukupan izvoz merkantilne pšenice lanjskog roda dogovoren je za 10.000 tona i to se ostvaruje, kazala je Borić, dodajući kako je pšenicu vrlo teško prodati na međunarodnom tržištu. U robnim zalihama, što se kukuruza tiče, ostao je još samo lom- kukuruz. Da bi se i to prodalo Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstvo gospodarstva da se tisuću tona loma kukuruza proda po cijeni od 25 lipa po kilogramu. Vlada je prihvatila Izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije. U prvih šest mjeseci ove godine izdane su 352 garancije čime je pokriveno 47 milijuna kredita. Agencija je dodjelila i 296 bespovratnih poticaja uglavnom za malo i srednje poduzetništvo. Ministar razvitka i obnove Jure Radić predložio je da se Agencija s informacijama više približi ljudima na terenu, jer kako je kazao, njegov je dojam da ljudi nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima kako mogu doći do novca i kredita za svoje poslove. 8. Susreti u Vladi: Škegro o rastu industrijske proizvodnje U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja je veća za 6,1 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Već 34 mjeseca industrijska proizvodnja bilježi rast, s prosječnom stopom od 6,8 posto godišnje. Ukoliko stopa rasta u ovoj godini ostane na razini prvih sedam mjeseci, do kraja godine rast će iznositi najmanje šest posto. Te je podatke u ponedjeljak na "Susretima u Vladi" iznio i komentirao potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ocjenjujući da će industrijski rast na koncu godine biti i iznad sedam posto. Ukupan izvoz u srpnju ove godine bio je za 12,7 posto veći u odnosu na srpanj prošle godine, dok je uvoz veći za 5,1 posto. Najviše je porastao izvoz poljoprivrednih proizvoda - za 36,5 posto, dok se istodobno uvoz tih proizvoda smanjio za deset posto. Do 27. kolovoza državni proračun ostvario je 66 posto ukupno planiranih prihoda. Proračun uredno ispunjava sve svoje obveze, naglasio je Škegro dodajući kako su dužnici uglavnom u privatnom sektoru. Potpredsjednik Vlade iznio je i podatak da je smanjen kratkoročni dug u inozemstvu, koji je sada, kako je rekao, zanemariv. Od početka godine devizne pričuve Hrvatske narodne banke povećane su za 200 milijuna dolara. O krizi ruskog gopodarstva Govoreći o zbivanjima vezanim za kolaps ruskog gospodarstva, Škegro je naveo da je Hrvatska u Rusiju prošle godine izvezla robe u vrijednosti 129 milijuna dolara, što je pet posto ukupnog izvoza, dok uvoz iznosi 223 milijuna dolara ili 4,6 posto ukupnog uvoza. To nisu veliki iznosi i ako dođe do još većeg poremećaja u ruskom gospodarstvu to ne može ugroziti vanjsko-trgovinske poslove, naglasio je Škegro. Dodao je kako na financijskim tržištima kapitala dolazi do grupiranja zemalja srednje i istočne Europe i često se događa da se pojedine zemlje neopravdano povezuju s tržištem u Rusiji. Najbolji primjer za to je Pliva čije su dionice sa 554 kune pale na 216 kuna na međunarodnom tržištu kapitala. No, Škegro je procjenio da će se one oporaviti. Zbivanja u Rusiji stavljaju Hrvatsku pred nove izazove i potrebno je sagledati nove okolnosti. Hrvatska poruka međunarodnim financijskim krugovima je da pogledaju naše dobre i loše strane, ali da nas ne stavljaju u isti koš sa onima čija su gospodarstva u lošem stanju, naglasio je Škegro. Upitan o unutarnjoj nelikvidnosti, Škegro je kazao kako su ti podaci različiti. Trebalo bi pogledati strukturu dugovanja, a potom, ako bi se Vlada odlučila, i što bi se moglo poduzeti. Već u prvih šest mjeseci ove godine Ministarstvo obrane potrošilo je 70 posto novca predviđenog za ovu godinu. Razlog tome je vraćanje cjelokupnog duga Ministarstva. Na Dan državnosti ove godine dug od 700 milijuna kuna vraćen je u cijelosti, odgovorio je Škegro na novinarsko pitanje. Podsjetio je da je Ministarstvo obrane koncem 1995. dugovalo 4,5 milijarde kuna, godinu poslije 1,9 milijardi, a u 1997. godini 700 milijuna kuna. O Glumina banci Škegro je zaključio da je trajna orijentacija Vlade nastaviti politiku gospodarske stabilnosti. Pored toga, Škegro je izjavio kako će Hrvatska narodna banka za tjedan dva odlučiti o programu sanacije Glumine banke. Kazao je kako bi osobno volio da se Vlada i HNB nemaju potrebu uplitati u događaje oko te banke. Kriza u bankarskom sustavu je prebrođena. Ona nije uzrokovana niti je rezultat problema realnog sektora, već je rezultat nerazumno brze ekspanzije banaka, ocijenio je Škegro, dodajući da je i Glumina banka štediše privlačila visokim kamatama. U vezi situacije u Dubrovniku, Škegro je kazao da nema razloga da se u svjetlu izbora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji mijenjaju gospodarski planovi. Turizmu toga kraja treba pomoći, hotele treba obnoviti, ali po Škegrinom osobnom mišljenju dugoročni razvoj turizma u Dubrovniku ovisit će o gostima koji će dolaziti tijekom čitave godine. U svezi s tim, zagovornik je izgradnje kongresnog centra za koji bi trebalo oko milijardu kuna. S obzirom da to županija ne može sama, bila bi joj potrebna pomoć države, zaključio je. I malo o "Petrokemiji" Novinari su ministra Škegru pitali i za događaje oko "Petrokemije" u Kutini. U čitavom je poslu bio ministar privatizacije Milan Kovač koji je upoznat sa svim detaljima, kazao je Škegro, dodajući da mu je razumljiv motiv zaposlenih, kojima je 51 posto državnog vlasništva tvornice, jamstvo za očuvanje radnih mjesta. No, Škegro smatra da događaji u "Petrokemiji" nisu bili izolirani slučaj, već možda početak nečeg drugog. Na konstatacije da su Petrokemiju izgradili ljudi koji su u njoj radili i rade, odgovorio je kako je to tvornica svih poreskih obveznika u Hrvatskoj. Podsjetio je da preko Londonskog kluba Hrvatska iz državnog proračuna vraća 680 milijuna dolara inozemnog kredita koji je još bivša država uzela za izgradnju "Petrokemije". 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 142,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,863 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,99 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,751 kunu, što predstavlja kamatu od 10,99 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,834 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je čak 66 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 15. rujna, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 416,3 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 278,8 milijuna kuna, na rok od 91 dan 63,8 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 73,7 milijuna kuna. 10. Statistika CIJENE NA MALO U KOLOVOZU VIŠE 0,1 POSTO - Cijene na malo u kolovozu u Hrvatskoj su bile više 0,1 posto nego u srpnju i 5,2 više nego u kolovozu prošle godine, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Cijene robe u kolovozu su ostale na razini srpanjskih cijena, a cijene usluga više su 0,1 posto. Porast cijena na malo ublažen je padom maloprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda za 6,6 posto: svježa povrća 9,9 posto, svježa voća 10,5 posto, svježih jaja 2,9 posto. Cijene svježe ribe bile su više devet posto. Cijene usluga u kolovozu bile su više 0,1 posto nego u srpnju zbog poskupljenja stambeno-komunalnih usluga od 0,7 posto, usluga socijalne skrbi od 0,3 posto te za obrazovanje, kulturu i razonodu 0,2 posto. Istodobno su cijene svih ostalih usluga bile na razini srpanjskih cijena. Troškovi života u kolovozu niži su od srpanjskih 0,5 posto, a u usporedbi s kolovozom prošle godine viši su 5,5 posto. Na smanjenje troškova života najviše je utjecalo pojeftinjenje hrane od 1,5 posto. Od početka godine do kraja kolovoza troškovi života porasli su 3,2 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu su bile niže 0,1 posto nego u srpnju i 2,3 posto nego u lanjskome kolovozu. UVOZ SMANJEN 1,2 POSTO - U Hrvatskoj je od siječnja do kraja srpnja ove godine uvezeno robe u vrijednosti 4,90 milijardi američkih dolara, 1,2 posto manje nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je robe za 2,53 milijarde dolara, 1,7 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz roba iz zemalja Europske Unije (EU), u tom je razdoblju smanjen 0,8 posto na 2,91 milijardu dolara, dok je izvoz u te zemlje bio manji 6,3 posto na 1,26 milijardi dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 913,4 milijuna dolara ili 3,7 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 440,3 milijuna dolara, tj. 3,1 posto manje. Iz Italije je pak uvezeno robe vrijedne 896,6 milijuna dolara ili 4,9 posto manje, dok je izvoz pao 7,3 posto, na 480,5 milijuna dolara. Uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci 33,1 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 76 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 37,5 milijuna dolara, 19 posto više. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 18,7 posto na 80,4 milijuna dolara, izvoz je porastao 0,1 posto na 351,9 milijuna dolara. Iz Slovenije je uvezeno 1,9 posto manje robe, tj. za 421,7 milijuna dolara. Također, smanjena je i vrijednost izvezene robe na to tržište, za 18,5 posto na 258,7 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u prvih je sedam mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 10,6 milijuna dolara, a izvezeno za 6,6 milijuna dolara. 040805 MET sep 98