FINANCIJSKI BILTEN 252.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLII. 03 - 10. rujna 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Obnavljaju se škole i bolnice u Podunavlju 8. Dobit Plive u šest mjeseci 615 milijuna kuna 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 03. IX. 35.000.000 32.500.000 14,41 % 163.619.000 04. IX. 42.000.000 39.700.000 14,31 % 123.792.000 05. IX. - - 10,00 % 120.263.000 07. IX. 50.000.000 47.650.000 14,63 % 157.508.000 08. IX. 21.000.000 20.000.000 13,67 % 217.730.000 09. IX. 53.000.000 51.000.000 14,28 % 110.945.000 10. IX. 43.000.000 33.100.000 14,56 % - Dnevni prosjek 40.666.000 37.325.000 14,31 % 148.976.000 Pad kamata, koji je već postao trend, osnovno je obilježje trgovanja na Tržištu novca u proteklih tjedan dana. Naime, zahvaljujući već duljem razdoblju visoke likvidnosti, cijena najpopularnijih, opozivnih kredita potonula je na svega 13,50 posto, što nije zabilježeno još od kraja travnja. U dnevnom kreditiranju svakoga dana ponuda novca uvelike nadmašuje potražnju. Tek, u utorak je pala na svega 35 milijuna kuna. Razlog? Banke su trebale platiti devize koje su u petak kupile od Hrvatske narodne banke. Potražnja se pak kreće uglavnom od 20 do 50 milijuna kuna. Doduše, njezin manji dio redovito ostaje nepokriven, no to nije posljedica nedostatka novca nego kreditnih ograničenja zajmodavaca. Uz cijenu opozivnih kredita, pala je i cijena ročnih plasmana. Tako su na rok od sedam dana sredstva plasirana po 13,5, a na rok od mjesec dana po 16 posto. Tako je, po prvi puta od kraja travnja, ovoga tjedna prosječna kamatna stopa zaronila duboko ispod razine od 14 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na ovotjednoj su aukciji, održanoj u srijedu, upisani zapisi u iznosu od 139 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 121,5 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 17,5 milijuna kuna. Od 09. rujna ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,206 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj su burzi ovoga tjedna, uz vrlo visok promet - 8,3 milijuna kuna, pale cijene većine dionica. No, ne tako snažno kao prošloga tjedna. Najviše je, pritom, više od 95 kuna, ili čak 10,5 posto, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Zbog toga je ponovno zaronila duboko ispod razine od 600 kuna. Slijedile su je dionice Podravke i Kraša s gubitkom od osam, odnosno pet kuna, dok je dionica Riviere pojeftinila svega dvije kune. Na listi dobitnica našle su se ovoga tjedna dionice Plive, Dalmatinske i Varaždinske banke. Cijena dionica Plive porasla je za 25 kuna, dok su bankarske dionice poskupile 10-ak kuna. Stoga je CROBEX indeks osvojio ovoga tjedna 14 bodova i dosegnuo 530 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 08 - 10. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 105 146 146 139.321 Pliva PLI-AA 312 380 358 2.946.494 Varaždinska banka 1 105 115 115 166.669 Zagrebačka banka O 570 695 586 4.218.416 Elka ELKA 35 35 35 3.500 Končar KONEL 90 90 90 27.180 Kraš KRAS-A 110 115 110 89.755 Podravka PODR-A 105 115 112 750.773 Riviera RIVP-A 40 43 40 41.500 Splitska banka SKA 100 100 100 400 Varteks VART-1 20 20 20 2.600 8.386.609 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovaj je tjedan na Varaždinskom tržištu protekao u nešto življem tonu nego prošli - promet je iznosio 165 tisuća kuna. Aktivno je bilo devet dionica, a cijene većine njih, pritom, su pale. Pod najvećim su pritiskom bile turističke dionice. Tako je cijena dionica Plave lagune potonula više od 150 kuna, a dionice Riviere deset kuna. Pratile su ih industrijske dionice. Tako su cijene Tesle-Ericssona i Badela 1862 pale oko šest kuna, a Kraša i Podravke tri, odnosno jednu kunu. Jedina ovotjedna dobitnica je dionica Jadranskog naftovoda - cijena joj je porasla za 200 kuna. Povučen padom cijena većine dionica, VIN indeks strmoglavio se sredinom tjedna više od 25 bodova i, po prvi puta otkako postoji, skliznuo ispod 390 bodova. No, ubrzo se vratio na tu razinu. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07 - 10. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 900 900 900 9.900 Badel 1862 B1862 85 85 85 4.250 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 15.000 Kraš KRAS 113 115 113 18.330 Plava laguna PLAG 400 400 400 12.000 Podravka PODRA 109 115 109 34.895 Riviera RIVIR 41 43 41 41.984 Splitska banka SPLBA 47 47 47 2.350 Tesla-Ericsson TESLA 160 184 184 26.370 165.079 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 03. rujna 10. rujna Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4812,18 4747,33 - 1,35 London/FTSE-100 5118,70 5136,60 + 0,34 New York/DJIA 7782,37 7865,02 + 1,06 Tokyo/Nikkei 14261,24 14666,03 + 2,83 Sredinom tjedna Dow Jones indeks zabilježio je najveći dnevni skok u povijesti - 380 bodova. Zahvaljujući tomu, ponovno se probio iznad razine od 8.000 bodova. Oporavak Tržišta potaknuo je predsjednik Feda Alan Greenspan izjavivši na jednom skupu kako je malo vjerojatno da će uz širenje financijskih kriza SAD "ostati oaza prosperiteta". Sada su se opasnosti za američko gospodarstvo izjednačile - s jedne strane prijeti usporavanje globalnog gospodarstva, a kao protuteža prijeti inflacija - kazao je Greenspan. Drugim riječima, SAD će osjetiti utjecaj globalne krize, stoga povećanje kamatnih stopa, o čemu se još nedavno nagađalo, više ne dolazi u obzir. Dapače, Fed bi ih uskoro mogao smanjiti, smatraju analitičari. Doduše, Greenspan to nije izravno kazao, no ostavio je "otvorena vrata", a u ovim okolnostima kada sa svih strana stižu samo loše vijesti, i to predstavlja "svjetlu točku". Sexgate - nova epizoda Međutim, loše vijesti nanizale su se krajem tjedna, zbog čega je DJIA indeks zaronio duboko ispod 7.900 bodova. Pad cijena uslijedio je nakon što su dva američka korporacijska diva - Merrill Lynch i Procter & Gamble - odaslali Wall Streetu signale upozorenja. Tako je Merrill Lynch objavio kako je, zbog financijskih potresa diljem svijeta, a ponajviše u Rusiji, izgubio otprilike 135 milijuna dolara. Procter & Gamble upozorio je pak kako će poslovni rezultati tekućeg tromjesečja biti znatno manji od očekivanja. Glavni krivac i u ovom je slučaju - ruska kriza. Pored toga, negativno je na Tržište djelovala i vijest da je nezavisni istražitelj Kenneth Starr dostavio Kongresu izvješće o seksualnom skandalu Bill Clinton-Monica Lewinsky. To izvješće na otprilike 500 stranica, dostavljeno u čak 36 kutija, moglo bi optužiti predsjednika SAD za krivokletstvo. Po japanskom receptu I s druge strane Tihog oceana cijene dionica naglo su porasle. Na Tokijskoj se burzi Nikkei indeks u jednom trenutku naglo približio psihološki značajnoj razini od 15 tisuća bodova. Kupovnu groznicu potaknuo je snažan rast cijena na terminskom tržištu, na čija su vrata početkom tjedna pokucali "veliki igrači" - javni i korporacijski mirovinski fondovi. No, sredinom tjedna euforija je, s povlačenjem velikih fondova, splasnula. Isti scenarij odigrao se i na europskim tržištima. Početkom tjedna, na krilima japanske euforije, cijene dionica snažno su porasle. Sredinom tjedna pak snažno potonule. Stoga je na Frankfurtskoj burzi DAX indeks zaronio duboko ispod razine od 4.800 bodova. Ulagače nije mogao oraspoložiti ni podatak da je u kolovozu u Njemačkoj broj nezaposlenih pao za 24 tisuće, na 4,197 milijuna. Stopa je nezaposlenosti, pritom, potonula sa srpanjskih 10,7 na 10,6 posto. Na Londonskom pak tržištu Footsie indeks tek što je preletio razinu od 5.300 bodova, a već je naglo pao na prošlotjedne razine. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 03. rujna 10. rujna Promjena u % USD/DEM 1,7320 1,7040 - 1,62 USD/JPY 135,60 135,00 - 0,45 GBP/USD 1,6780 1,6740 - 0,24 Cijena zlata: USD/Unca 03. rujna 10. rujna Promjena u % 278,40 285,50 + 2,55 Američka je valuta izgubila tlo pod nogama. Tako je, u odnosu na japanski jen, tečaj dolara, u jednom trenutku, pao na najnižu razinu u protekla četiri mjeseca - 130,50 JPY. U odnosu pak na njemačku marku, cijeni je dolara, po prvi puta u posljednjih deset mjeseci, zaprijetio pad ispod razine od 1,70 DEM. Slobodan pad tečaja dolara posljedica je izjave predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana kako je malo vjerojatno da će uz širenje financijskih kriza SAD "ostati oaza prosperiteta". Stoga je sve vjerojatnije kako će na idućem sastanku Fedova savjeta za otvoreno tržište (FOMC) u fokusu Fedovih guvernera biti rez kratkoročnih kamatnih stopa, kažu analitičari. Smanjenjem diskontne i stope na federalne fondove, američka će imovina ponešto izgubiti na privlačnosti. No, time će se spriječiti paničan bijeg kapitala iz takozvanih rastućih tržišta (emerging markets) i povratiti stabilnost globalnih tržišta kapitala. Kao "hladan tuš" na ulagače je djelovala i vijest da je nezavisni istražitelj Kenneth Starr američkom Kongresu poslao izvješće o slučaju Lewinsky u kojem se navode "čvrsti i vjerojatni" podaci koji bi mogli optužiti predsjednika SAD za krivokletstvo. Neizvjesnost političke sudbine Billa Clintona negativno je djelovala na američko tržište dionica, a time i na dolar. BOJ srezao kamatnu stopu No, sredinom tjedna cijena američke, u odnosu na japansku valutu, naglo je porasla. Poticaj dolaru pružila je japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) koja je u srijedu neočekivano skresala kamatnu stopu na prekonoćne kredite, s 0,50 na svega 0,25 posto. Diskontna je stopa, pritom, ostala nepromijenjena - na rekordno niskih 0,5 posto. Središnja je banka odlučila smanjiti kamatnu stopu kako bi spriječila daljni pad gospodarstva. "Japan nije utonuo u deflacijsku spiralu, no pred njenim je vratima," izjavio je ministar japanske Ekonomske agencije za planiranje (EPA) Taichi Sakaiya. Glavni uzrok tomu je gospodarska i politička konfuzija koja vlada u Rusiji i Aziji, dodao je Sakaiya. I, BOJ je reagirao. Po prvi puta u posljednje tri godine, čudili su se ulagači. Černomirdinova "ekonomska diktatura" Pod snažnim je pritiskom početkom tjedna bila i ruska valuta. Naime, još u petak, Jeljcinov kandidat za ruskog premijera, Viktor Černomirdin objavio je program za stabilizaciju rublja. Njegova je osnova valutni odbor, odnosno posebno tijelo koje bi vodilo monetarnu politiku. Ako se uvede taj odbor, to znači da u optjecaju može biti samo toliko rublja kolika je vrijednost deviznih i zlatnih rezervi Rusije. Taj je sustav već uveden u Argentinu, Bugarsku, Estoniju, Litvu,... I, ima uspjeha. Kako bi, dakle, svaki rubalj imao pokriće u rezervama, tečaj bi bio sasvim stabilan. No, rezerve bi se trebale povećati, s obzirom da su se posljednjih mjeseci, kako je središnja banka očajnički branila tečaj rublja, one rastopile. Pri povećanju rezervi, Černomirdin računa na inozemnu pomoć, a predložio je i kontroliranu emisiju novca potrebnog za isplaćivanje vladinih dugova. Nadalje, Černomirdin je predložio jedinstvenu stopu poreza na prihode za razliku od dosadašnje varijabilne, podršku bankarskom sustavu, kontrolu države nad poduzećima koja ne plaćaju poreze, zakon o bankrotu koji bi na snagu trebao stupiti što je prije moguće,... No, ovaj program "ekonomske diktature" nije uspio uvjeriti ulagače u oporavak ruskog gospodarstva. Stoga je na Moskovskom međubankarskom tržištu valuta (MICEX) tečaj dolara skočio na gotovo 22 rubalja za dolar. Ubrzo nakon toga, trgovanje dolar/rubalj na MICEX-u proglašeno je nevažećim zbog neravnoteže između potražnje i ponude američke valute. Ruska alea iacta est U ponedjeljak, donji dom ruskog parlamenta Duma, po drugi puta, odbila je prihvatiti Černomirdina za premijera. Pored toga, Tržište je uzdrmala vijest da je predsjednik ruske središnje banke podnio ostavku. Sergej Dubinin, izuzetno cijenjen od strane zapadnih financijskih krugova, bio je posljednjih dana "pod paljbom" Černomirdina i drugih ruskih političara, nezadovoljnih (ne)sposobnošću središnje banke da umiri rusko financijsko tržište i ublaži krizu. I, činilo se kako lošim vijestima nema kraja. Tada je u četvrtak, nakon nekoliko dana šutnje i neizvjesnosti, predsjednik Boris Jeljcin odlučio za novog premijera imenovati... Jevgenija Primakova, ministra vanjskih poslova. Čini se da se situacija polagano stišava, kažu analitičari. Stoga je ruska valuta naglo ojačala. Na MICEX-u dolarov je tečaj pao na svega 14 rubalja za dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 04 - 11. rujna ’98. Valutai jedinica Tečaj04. rujna Tečaj11. rujna Promjenau % DEM 100 362,1800 363,4300 + 0,34 USD 1 6,2697 6,1888 - 1,30 GBP 1 10,5293 10,3490 - 1,72 JPY 100 4,6232 4,5872 - 0,78 ATS 100 51,4730 51,6507 + 0,34 ITL 100 0,3669 0,3682 + 0,35 CHF 100 440,6590 442,8514 + 0,49 SIT 100 3,8109 3,8157 + 0,12 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednja gotovo dva mjeseca - 3,6384 kune. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling jača već tri tjedna i u tom je razdoblju poskupio više od 1,1 posto. U istom je razdoblju talijanska pak lira ojačala oko 1,0 posto, dok je tečaj švicarskog franka samo u proteklih 15-ak dana skočio više od 2,1 posto. Ovoga je tjedna, premda vrlo blago, na vrijednosti dobio i slovenski tolar, dok su ostale valute pojeftinile. Američki dolar klizi već dva tjedna. U tom se razdoblju njegov tečaj strmoglavio nevjerojatnih 4,9 posto. Pratila ga je britanska funta koja je u istom razdoblju pojeftinila više od 3,3 posto. Japanski je pak jen u proteklih sedam dana oslabio oko 0,8 posto. 7. Vlada RH: Obnavljaju se škole i bolnice u Podunavlju Zajmom Fonda Vijeća Europe za socijalni razvoj i sredstvima državnog proračuna obnavljaju se škole i zdravstvene ustanove na području hrvatskog Podunavlja. S nešto više od 388 milijuna kuna obnovit će se i opremiti 18 objekata primarne zdravstvene zaštite i bolnice u Vukovaru, Osijeku i Vinkovcima, a sa 135 milijuna kuna 34 škole. Projekti su u tijeku, a na ovotjednoj sjednici, održanoj u četvrtak, Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona kojima bi se potvrdili ugovori o zajmu za te projekte skopljeni između Hrvatske i Fonda VE za socijalni razvoj. Osmorici stopostotnih invalida darovane su kuće i pripadajuće zemljište. Vlada je Saboru uputila prijedlog zakona prema kojemu bi i dalje imala ovlast da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma. Važeći zakon, istovjetan predloženom, prestaje važiti početkom listopada. Sa nešto više od 388 milijuna kuna financirat će se obnova i opremanje zdravstvenih objekata u hrvatskom Podunavlju. Zajam kod Fonda Vijeća Europe za socijalni razvoj podignut je u visini od 171 milijuna kuna, dok su ostala sredstva osigurana u državnom proračunu. Cilj je tog projekta izjednačiti kvalitetu zdravstvene zaštite u Podunavlju s ostalim dijelovima Hrvatske, kazao je ministar zdravstva Željko Reiner. Za obnovu i opremanje 34 škole u Podunavlju osigurano je 135 milijuna kuna, od čega je 67 milijuna zajam Fonda VE, a preostali dio sredstva državnog proračuna. Dio manje oštećenih škola, izvjestio je ministar razvitka i obnove Jure Radić, već je obnovljen, drugi će biti gotov u siječnju, a škole koje se grade od temelja bit će završene do iduće školske godine. Ministar za hrvatske branitelje Juraj Njavro izrazio je dvojbu je li u ovom trenutku primarno obnavljati škole, kad dio već obnovljenih radi smanjenim kapacitetom, jer nema povratnika. Teško je očekivati brži povratak, ako nije osigurano zapošljavanje, smatra Njavro. Ogroman je posao učinjen na obnovi, ali ima li to smisla, ako se ljudi ne vraćaju, upitao je Njavro. U sela oko Vukovara gotovo svi se vraćaju, a ima i škola koje sada imaju više djece nego prije rata, odgovorio je ministar Radić. Nedostatak gospodarske aktivnosti u Vukovaru nije jedini razlog nepovratka, jer zašto se primjerice ne vraćaju umirovljenici, upitao je Radić. Premijer Zlatko Mateša je kazao da ljude ne treba osuđivati što se teško odlučuju na povratak, posebice nakon svih strahota koje su prošli. Naglasio je, ipak, da oni koji se ne žele vratiti to trebaju i reći, kako bi država mogla planirati. Raspravljajući o dodjeli kuća stopostotnim invalidima, ministar Njavro opetovao je problem dobivanja zemljišta za gradnju kuća, što neki gradovi i općine uporno izbjegavaju. Poseban je problem Split, gdje se zbog tog problema kuće još nisu počele graditi, kazao je ministar Radić. Vlada je podržala izgradnju pomorsko-putničkog terminala Resnik- Divulje čijim bi otvaranjem putnici koji zrakoplovom doputuju u splitsku zračnu luku puno brže, dolazili do dalmatinskih otoka. Vlada se suglasila sa sanacijom virovitičke Viržinije d.d., dok je na prijedlog ministra gospodarstva Nenada Porgesa odgođena odluka o sanaciji riječkog Autoprometa d.d. Porges je kazao da je riječ o poduzeću u većinskom privatnom vlasništvu, te da osoba iz Ministarstva koja je radila na tom predmetu posao nije obavila na zadovoljavajući način. Premijer Mateša je podsjetio ministre na stav da bolje ne slati nikoga, nego one koji ne znaju posao. Kao mjeru sezonskog karaktera, Vlada je uvela količinske carine za mrkvu i jabuke od 80 lipa, odnosno 1,50 kuna po kilogramu. U saborsku je proceduru upućen prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji. Zastupničkom domu Vlada je uputila pozitivna mišljena o aktima Hrvatske narodne banke - Financijskom izvješću za 1997. i Financijskom planu za ovu godinu. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je odlučila uputiti humanitarnu pomoć stanovništvu sjeverne Albanije. Odobren je iznos od 30.000 američkih dolara za nabavku štednjaka. Humanitarnu pomoć Vlada je odlučila uputiti na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i na poziv Odbora nacionalnih koordinatora Srednjeeuropske inicijative (SEI). Vlada je dala potporu provođenju šest hrvatsko-talijanskih projekata koje financira Minsitarstvo vanjske trgovine Republike Italije. Na teret tekuće proračunske pričuve odobrena je novčana potpora pripremi i održavanju 6. svehrvatskih igara invalida Domovinskog rata Vukovar 98. Gradu Pakracu odobren je novac za dovršenje jaslica koje će primiti 45 djece. Jaslice su građene novcem što ga je izdvojio Grad Pakrac i prikupio škotski član Vijeća Europe lord Dundee. Dužnosti pomoćnika ministra pravosuđa Vlada je razriješila Paška Romića radi odlaska u mirovinu. 8. Dobit Plive u šest mjeseci 615 milijuna kuna Dobit Plive u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 615 milijuna kuna, što je 28,6 posto više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, a nakon odbitka poreza neto dobit je 407,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi Plive u prvom su polugodištu bili 31,1 posto veći nego u prvih šest mjeseci 1997. i iznosili su 1,83 milijardi kuna, objavljeno je prošloga petka na konferenciji za novinare. Glavne značajke poslovanja Plive u dosadašnjem tijeku godine, prema riječima predsjednika Uprave Željka Čovića, su nastavak uravnoteženja i internacionaliza-cije poslovnih aktivnosti te povećanje prodaje na ciljanim tržištima Srednje i Istočne Europe. Daljnje je povećan ukupan prihod s tržišta izvan Hrvatske, sa 49 na 57,6 posto, a kupljena tvornica Polfa u Poljskoj također je uspješno poslovala. Na upit o utjecaju ruske krize na poslovanje, Čović ističe da je konzervativna financijska politika tvrtke rezultirala relativno malom izloženošću na ruskom tržištu, s kojeg Pliva ubire tek 4 posto prihoda. Reakcije investitora i svrstavanje u isti koš svih zemalja i tvrtki područja, utjecali su na pad cijena Plivinih dionica, ali sada se dionice ponovo oporavljaju i cijena polako raste. Investitorima ćemo to i poručiti tijekom predstavljanja polugodišnjih rezultata u Europi i SAD-u, koje počinje idućeg tjedna, najavio je Čović. Pliva je u 1998. registrirala 13 novih proizvoda, desetak je u fazi registracije, otvara se pogon azitromicina u Savskom Marofu, a počela je i izgradnja nove tvronice lijekova u Zagrebu. Čović je otkrio i podatak da bi azitromicin (sumamed ili zytromax) ove godine trebao prijeći magičnu brojku prometa od milijardu dolara, što je izniman uspjeh. Predsjednik Uprave se osvrnuo i na problem neplaćanja u zdravstvu, koji je, kazao je, toliki da je prvi puta Pliva bila u situaciji da nije na vrijeme podmirila svoje dobavljače. Mnogi duguju i više od 100 dana i Pliva je odlučila prestati s isporukama, a najgore je što su reakcije bile takve koje govore o pokušaju legaliziranja neplaćanja, što je "grozno i nenormalno". Pliva potpisala licencijski ugovor s američkih Receptronom Ovoga je pak tjedna Pliva potpisala je licencijski ugovor s biotehnološkom tvrtkom Receptron, Inc. sa sjedištem u Kaliforniji, koja ima jedinstvene metode brzog razvijanja agonista/antagonista za brojne stanične receptore korisne u liječenju čitavog niza bolesti. Kako je objavljeno iz Plive, ugovor joj daje ekskluzivno pravo razvoja lijekova koji djeluju slično kao endogeni trombopoetin (TPO), ali imaju i dodatne prednosti. Pliva će prema tom ugovoru tvrtki Receptron pomagati u istraživanju, isplaćivati ekskluzivna prava, kao i rojalitet od buduće prodaje. Inače, TPO je faktor rasta koji potiče proizvodnju krvnih pločica (trombocita), a njegov je učinak sličan učincima eritropoetina (EPO), koji potiče proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, i faktora stvaranja granulocita (G-CSF) koji potiče proizvodnju bijelih krvnih zrnaca. Smanjen broj trombocita najčešće se pojavljuje kao nuspojava kod liječenja raka i transplatacije koštane srži, a pojavljuju se i kod spontane trombocitopenije nepoznatog uzroka. U ovom se trenutku trombocitopenija liječi transfuzijama trombocita koje su skupe i rizične zbog prijenosa infekcija (HIV, hepatitis). Ispitivanja na životinjama potvrdila su da rekombinantni TPO i spoj tvrtke Receptron, TPO-Rp potiče proizvodnju trombocita. Spoj TPO- Rp svoj učinak ostvaruje kroz mjesta na receptoru za TPO, različito od mjesta na koji se veže i preko kojeg djeluje endogeni TPO. Za razliku od rekombinantnog TPO, spoj TPO-Rp povećava produktivnost i učinke endogenog TPO, TPO-Rp nije toksičan i nema unakrsne reaktivnosti s drugim receptorima slične strukture, uključujući i one za druge komponente u krvi, što ukazuje na specifičnost njegova djelovanja. Očekuje se da će tržišni potencijal TPO proizvoda iznositi više od 500 milijuna američkih dolara. 9. Statistika U HRVATSKOJ 1,36 MILIJUNA ZAPOSLENIH - Zaposlenih je u Hrvatskoj u ovogodišnjem srpnju bilo 1,36 milijuna, 0,4 posto više nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 16,9 posto, odnosno 0,1 postotni bod viša nego u lipnju. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u srpnju je radilo 1,04 milijuna osoba, 0,2 posto više. U istom je razdoblju broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama dosegnuo 206,1 tisuću, što je 1,4 posto više, dok je broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika zadržao istu razinu od 113,1 tisuću. U poslovnim subjektima po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane i bez individualnih poljoprivrednika, u srpnju je prema privremenim podacima, bilo 967,6 tisuća zaposlenih, 0,2 posto više nego u lipnju i 0,4 posto manje nego u srpnju lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 267,8 tisuća, 0,3 posto manje nego u lipnju. Slijedi 142,3 tisuće zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,2 posto više, dok je najmanje zaposlenih zabilježeno u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima, njih 24. LIPANJSKE PROSJEČNE NETO PLAĆE PORASLE 2,8 POSTO - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iznosila je za lipanj ove godine 2699 kuna, što je nominalno 2,8 posto više nego u svibnju, odnosno 12,2 posto više u usporedbi s lipnjem lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), najveća je prosječna mjesečna plaća od 3925 kuna isplaćena na području financijskog posredovanja i bila je 6,6 posto niža nego mjesec dana ranije, ali 6,9 posto viša nego u šestom mjesecu lani. Najniža prosječna lipanjska neto plaća iznosila je 2244 kune, a isplaćena je u ribarstvu, i to je 14,1 posto više nego u svibnju, odnosno 17 posto više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. U hotelima i restoranima prosječno je djelatnicima isplaćeno 2249 kuna, a zaposleni u trgovinama na veliko i malo, te na popravcima motornih vozila, motocikala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo primili su 2362 kuna plaće. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome iznosila je u prvoj polovici ove godine 2574 kune i bila je 11,7 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. NIŽE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj pale su u kolovozu ove godine 0,1 posto u usporedbi sa srpnjom i 2,3 posto prema istom lanjskome mjesecu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše su porasle cijene kapitalnih proizvoda, jedan posto, slijede netrajni proizvodi za široku potrošnju s 0,9 posto. Energija je pojeftinila 9,6 posto, intermedijarni proizvodi, osim energije, 3,4 posto, te trajni proizvodi za široku potrošnju 2,6 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), cijene u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u kolovozu su, prema istom mjesecu lani, porasle 4,2 posto. U rudarstvu i vađenju smanjene su devet posto i u prerađivačkoj industriji 2,5 posto. U prvih osam mjeseci ove godine cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su 0,7 posto niže nego u istom razdoblju prošle godine. 110757 MET sep 98