FINANCIJSKI BILTEN 248

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLVIII. 06 - 13. kolovoza 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Osuda uredbe slovenske vlade o NE Krško 8. Vlada je izdala državnih jamstava u vrijednosti 1,65 mlrd. kn 9. Otplaćeni zajmovi u vrijednosti 319 milijuna kuna 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 06. VIII. 60.000.000 41.700.000 16,74 % 142.141.000 07. VIII. 50.000.000 45.050.000 17,62 % 115.392.000 08. VIII. - - 10,00 % 45.617.000 10. VIII. 75.000.000 71.600.000 17,43 % 225.667.000 11. VIII. 32.000.000 32.000.000 17,53 % 175.845.000 12. VIII. 16.000.000 16.000.000 16,25 % 124.552.000 13. VIII. 8.600.000 8.600.000 16,54 % - Dnevni prosjek 40.267.000 35.825.000 17,01 % 138.202.000 Vikend je nagovještavao buran tjedan. Naime, preko vikenda se dvjema bankama i jednoj štedionici, čiji se "minusi" već dulje vrijeme ne mogu pokrivati preko Tržišta, pridružila još jedna banka, a njihov je ukupan manjak premašio 140 milijuna kuna. Međutim, ta se banka, barem zasad, izvukla iz krize, a stanje se na računima banaka, zbog otkupa deviza od strane HNB i isplate plaća koje se financiraju iz proračuna, poboljšalo. Tako je, primjerice, u srijedu ukupan saldo dosegnuo čak 865 milijuna kuna. Zahvaljujući vrlo dobroj likvidnosti, ovoga tjedna nije bilo nikakvih poteškoća s pokrivanjem noćne potražnje, a naglo ja pala i potražnja za novcem u dnevnom kreditiranju. Zbog toga pak posljednjih dana velik dio ponude ostaje neplasiran, što je izazvalo i pad cijene novca. Tako je kamata na opozivne kredite potonula sa 17 na 16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu upisani su zapisi u iznosu od 166 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 140 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 26 milijuna kuna. Od 12. kolovoza ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,083 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Potres na europskim tržištima snažno je uzdrmao Zagrebačku burzu. Povučen padom gotovo svih dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana čak 92 bodova, ili više od 12 posto, zbog čega je potonuo na najnižu razinu u povijesti - 661 bod. Strmoglav pad indeksa ponajviše je posljedica snažne erozije cijene dionica Plive. Potonuvši čak 77 kuna - oko 16 posto - ona je pala na najnižu razinu još od velikog burzovnog sloma krajem listopada prošle godine - 400 kuna. Snažno je, 60 kuna, pala i cijena običnih dionica Zagrebačke banke, zbog čega je zaronila ispod granice od 1.100 kuna. Dionica Podravke pojeftinila je pak 12 kuna, a Končara, Privredne banke i Jadran- Turista oko pet kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Riviere (tri kune) te Dalmatinske banke (jednu kunu), dok su se na listi dobitnica našle četiri dionice. Od njih je najviše, 70 kuna, poskupila dionica Tvornice duhana Zagreb, zbog čega joj se cijena vratila iznad razine od 1.200 kuna. Cijena Zagrebačke pivovare porasla je pak 20, Viktora Lenca pet, a Kraša jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 11 - 13. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 170 174 174 9.450 Pliva PLI-AA 400 455 400 1.078.764 Varaždinska banka 130 132 130 4.880 Viktor Lenac VLENAC 85 85 85 110.500 Zagrebačka banka O 1.090 1.150 1.090 1.015.350 Jadran-Turist 55 55 55 1.540 Končar KONEL 115 120 115 2.235 Kraš KRAS-A 133 140 135 31.540 Privredna banka Zg 110 115 115 94.880 Podravka PODR-A 135 155 143 579.496 Riviera RIVP-A 52 52 52 21.632 Tvornica duhana Zg 1.250 1.251 1.250 288.881 Zagrebačka pivovara 570 570 570 106.020 3.345.168 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Premda je na Varaždinskom tržištu ovoga tjedna aktivno bilo svega pet dionica, promet je dosegnuo čak 580 tisuća kuna. Visok promet (gotovo pet puta veći nego tjedan dana prije) ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Tesle-Ericssona. Uz promet od čak 428 tisuća kuna, cijena im je potonula za pet kuna. Međutim, najviše je, ipak, pojeftinila dionica Podravke. Potonuvši 10 kuna, ili oko 6,5 posto, njezina je cijena, nakon duljeg vremena, zaronila ispod razine od 150 kuna. Pojeftinila je i dionica Kraša. No, vrlo blago. Jedina dobitnica ovoga je tjedna bila dionica Sunčanog Hvara - cijena joj je porasla tri kune. Povučen padom cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je četiri boda, zbog čega je skliznuo ispod razine od 460 bodova. Preciznije, na 457 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 10 - 13. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.100 3.100 3.100 27.900 Kraš KRAS 133 134 133 8.675 Podravka 145 156 145 109.050 Sunčani Hvar 23 23 23 6.900 Tesla-Ericsson 260 265 260 427.927 580.452 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 06. kolovoza 13. kolovoza Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5517,64 5356,23 - 2,93 London/FTSE-100 5594,10 5399,50 - 3,48 New York/DJIA 8546,78 8552,96 + 0,07 Tokyo/Nikkei 15876,22 15382,02 - 3,12 Na svjetskim burzama vlada velika neizvjesnost. Jedan dan cijene dionica porastu, da bi već drugi dan snažno pale. Razlog? Azijska kriza. Situacija je alarmantna - Aziji prijeti deflacija. Posljednjih tjedana vlade i središnje banke Japana, Kine, Tajvana, Singapura i ostalih zemalja pod svaku cijenu pokušavaju oživjeti svoja gospodarstva - smanjuju kamate, povećavaju likvidnost na tržištima novca, izdvajaju posebna proračunska sredstva za oživljavanje gospodarstva,... Međutim, to oslabljuje njihove valute, što se negativno odražava na tržište kapitala. Tako je, primjerice, zbog snažnog pada jena, Nikkei indeks Tokijske burze u proteklih tjedan dana izgubio oko 500 bodova. Pritom su pod najvećim pritiskom bile bankarske dionice. Cijene Sakura Bank, Industrial Bank of Japan, Fuji Bank i The Long-Term Credit Bank of Japan potonule su na najniže ovogodišnje razine. Bankarski sektor treba pod hitno sanirati ili, Japanu se ne piše dobro, kažu analitičari. Potres na Tokijskoj, ali i ostalim azijskim burzama uzdrmao je europska tržišta. U Frankfurtu i Londonu vodeći indeksi potonuli su ispod razine od 5.400 bodova. Vladavina medvjeda Padom cijena na azijskim burzama snažno je uzdrman i Wall Street. Polovicom tjedna Dow Jones indeks potonuo je na najnižu razinu u posljednjih pet mjeseci - 8.462 boda. Bježeći s burze, ulagači su potražili sigurno utočište na tržištu američkog javnog duga gdje su cijene obveznica naglo skočile. Pritom je dugoročna kamatna stopa pala na rekordno nisku razinu - 5,55 posto. Ipak, posljednjih se dana Wall Street oporavlja. Je li najgore prošlo ili tek slijedi? Pokazat će vrijeme. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 06. kolovoza 13. kolovoza Promjena u % USD/DEM 1,7660 1,7890 + 1,30 USD/JPY 144,60 145,60 + 0,69 GBP/USD 1,6370 1,6250 - 0,74 Cijena zlata: USD/Unca 06. kolovoza 13. kolovoza Promjena u % 286,75 282,65 - 1,43 Polovicom tjedna tečaj je američkog dolara prema japanskom jenu dosegnuo 147,65 jena, najvišu razinu još od kolovoza 1990. godine. Posljedica je to skepse ulagača prema planovima japanske vlade za oporavak uzdrmanog gospodarstva. Nema više vremena za rasprave o planovima za osnivanje banaka za premošćivanje, kažu analitičari. Ukoliko se one ubrzo ne formiraju, "zdravstveno stanje" banaka znatno će se pogoršati. No, to nije jedini uzrok glavobolje japanske vlade - cjelokupna gospodarska situacija nije nimalo ružičasta. Naime, polovicom tjedna Bank of Japan objavila je novi mjesečni bilten u kojemu stoji "kako se stanje japanskog gospodarstva pogoršava", pri čemu se povećava nezaposlenost, a potražnja stanovništva ostaje slaba. Središnja banka, nadalje, kaže kako su proizvodnja, prihodi i potrošnja i dalje u negativnom ciklusu, kako se nastavlja snažan pad kapitalne potrošnje i proizvodnje,... Pored toga, japanska središnja banka nije baš optimistična glede gospodarskih mjera koje je obećao premijer Keizo Obuchi ili su već primjenjene. Premda će paket mjera vrijedan 16 trilijuna jena ili 109 milijardi dolara, kojega je vlada prihvatila krajem travnja, spriječiti daljnje pogoršanje gospodarske situacije, on neće biti dovoljan za brzu tranziciju na "samopodupirući" oporavak, smatra BOJ. Riječju, nema i još neko vrijeme neće biti baš nikakvih naznaka "loma u trendu", kažu analitičari. Ima, doduše, i drugačijih mišljenja. Tako, primjerice, doministar financija Japana Eisuke Sakakibara smatra kako će tijekom ovog i idućeg mjeseca doći do prekretnice u japanskom gospodarstvu. Međutim, Sakakibara je usamljen u svom optimizmu. Njegove procjene više spadaju u domenu želja nego stvarnosti, kažu analitičari. Ipak, posljednjih se dana japanska valuta oporavlja, pa je tečaj dolara potonuo ispod razine od 146 jena. To je ponajviše posljedica straha ulagača od intervencije kojom japanske monetarne vlasti prijete već danima. No, pitanje je koliko bi intervencija pridonijela smirivanju situacije na Tržištu jer, cijela je Jugoistočna Azija, a ne samo Japan, u "gadnoj kaši", kažu analitičari. Aziji prijeti deflacija Naime, zbog financijske krize i slabljenja jena, Aziji prijeti deflacija. Tako posljednjih tjedana monetarne vlasti diljem Azije postupno mijenjaju monetarnu politiku - popuštaju kreditnu stegu. Od deflacije, pada opće razine cijena koji često, premda ne uvijek, izaziva pad proizvodnje i zaposlenosti, jedina je obrana pojačana kreditna ekspanzija i rast investicija. Tako je, primjerice, Tajvanska središnja banka snizila stopu izdvajanja obvezne rezerve poslovnih banaka, što je rezultiralo padom kamatnih stopa. Na taj način Tajvan pokušava potaknuti gospodarstvo i povećati likvidnost na tržištu novca. Malezija je pak smanjila interventnu kamatnu stopu za pola postotna boda, na 10,50 posto. Smanjenje cijene novca najavile su i Južna Koreja te Tajland. Singapurska središnja banka u posljednje vrijeme često prodaje singapurske dolare kako bi povećala likvidnost te na taj način izazvala pad kamatnih stopa. Kineski premijer Zhu Rongji, koji je otvoreno priznao da se u kineskom gospodarstvu već zamjećuju simptomi deflacije, najavio je pak aktivniju fiskalnu politiku kako bi prikupio više kapitala za snažnije infrastrukturne investicije. Pakete mjera za poticanje gospodarstva najavili su i Singapur, Malezija, Japan,... Sve te zemlje olabavljuju donedavno izuzetno čvrstu monetarnu stegu i počinju provoditi ekspanzionističke gospodarske politike. No, pitanje je hoće li to biti dovoljno za poticanje domaće potražnje, kažu analitičari. Takve bi pak politike mogle izazvati daljnje slabljenje lokalnih valuta, što bi moglo pogoršati situaciju u zemljama koje su prezadužene prema inozemstvu, smatraju oni. Zbog toga ne čudi ni ovotjedna intervencija središnje banke Kine kako bi zaustavila pad tečaja juana prema dolaru. Soros poziva na devalvaciju rublje U fokusu ulagača ovoga se tjedna našla i Rusija. Naime, u interviewu Financial Timesu poznati financijski mag George Soros pozvao je rusku središnju banku na devalvaciju rublje i predložio vezanje rublje za dolar ili euro. Središnja je banka, naravno, odbila Sorosov prijedlog te priopćila kako će postojeće politike spriječiti bankarsku krizu. Međutim, ulagači baš nisu uvjereni u to, stoga se glavom bez obzira povlače s ruskog tržišta. Osim što je rublja zbog toga naglo oslabila, snažno su pale i cijene dionica na Moskovskoj burzi. U četvrtak je, samo koji sat nakon otvaranja burze, trgovina zaustavljena na 35 minuta jer su cijene dionica pale gotovo 15 posto. Zbog toga su novinari taj dan već nazvali "Crnim četvrtkom" za rusko financijsko tržište. Novo razbuktavanje ruske krize izazvalo je snažan pritisak na njemačku valutu, s obzirom da je njemačko gospodarstvo vrlo čvrsto povezano s ruskim, pa je tečaj dolara dosegnuo razinu od 1,79 maraka. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 07 - 14. kolovoza ’98. Potonuvši ovoga tjedna gotovo pola posto, cijena je njemačke marke na tečajnici HNB pala na najnižu razinu od sredine svibnja ove godine - 3,6013 kuna. I većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Japanski jen neprestano klizi već pet tjedana. U tom se razdoblju njegov tečaj sunovratio više od 7,0 posto. Posljednja tri tjedna prate ga slovenski tolar, austrijski šiling i talijanska lira s gubitkom od oko 0,9 posto. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Nakon mjesec dana poniranja, američki je dolar ovoga tjedna poskupio više od 0,6 posto. Toliko je poskupio i švicarski franak, dok je britanska funta ojačala neznatnih 0,09 posto. Devizno tržište Ovoga je tjedna Hrvatska narodna banka u dva navrata sudjelovala na deviznom tržištu. U ponedjeljak je od poslovnih banaka kupila 26,3 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6120 kuna za jednu marku, te 3,4 milijuna američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,4205 kuna za jedan dolar. U srijedu je pak kupila 24 milijuna maraka po prosječnom tečaju od 3,6073 kune za jednu marku, te 3,5 milijuna maraka po prosječnoj cijeni od 3,6031 kunu. Kupila je, također, 300 tisuća dolara po tečaju od 6,4300 kune za dolar. Valutai jedinica Tečaj07. kolovoza Tečaj14. kolovoza Promjenau % DEM 100 361,8600 360,1500 - 0,48 USD 1 6,3941 6,4341 + 0,62 GBP 1 10,4538 10,4638 + 0,09 JPY 100 4,4216 4,4190 - 0,06 ATS 100 51,4304 51,1874 - 0,48 ITL 100 0,3669 0,3652 - 0,47 CHF 100 429,5644 432,3687 + 0,65 SIT 100 3,8462 3,8266 - 0,51 7. Vlada RH: Osuda uredbe slovenske vlade o NE Krško Uredbom o preoblikovanju Nuklearne elektrane Krško p.o. u Javno poduzeće Nuklearna elektrana Krško d.o.o., od 30. srpnja 1998., slovenska je Vlada, po ocjeni hrvatske Vlade, prekoračila prava koja slovenskoj strani pripadaju kao sljedniku izvornog slovenskog osnivača. Hrvatska Vlada stoga osuđuje takav postupak slovenske Vlade, izjavio je novinarima u srijedu, nakon sjednice Vlade, njezin potpredsjednik i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Vlada drži kako je potez slovenske vlade suprotan međunarodnim uzusima i doborosusjedskim odnosima, kao i načinu rješavanja otvorenih pitanja između dviju država. Takvi postupci udaljavaju od mogućnosti dogovora i praktično vode prema arbitraži, rekao je Granić. Granić je novinarima podijelio priopćenje Vlade u kojem stoji kako "takvim činom Republika Slovenija izravno zadire u ugovorni odnos kojim je uređeno djelovanje NE Krško, kršeći pri tom prava hrvatske strane, kao i dogovore između elektroprivreda i ministarstava gospodarstva dviju država". "Kako su prava i obveze ugovornih stranaka, odnosno njihovih pravnih sljednika, regulirane ugovorom, ta prava i obveze mogu se mijenjati jedino naknadnim sporazumom, a nikako jednostranim aktom države", napominje se u priopćenju Vlade i ističe kako se slovenska strana do sada nije očitovala o hrvatskom prijedlogu teksta novog međudržavnog ugovora o NE Krško, koji je Sloveniji uručen još u travnju ove godine. Iako se tim jednostranim činom slovenske Vlade sužuje prostor za pregovore i hrvatsku stranu prisiljava da razmotri mogućnost rješenja putem arbitraže, hrvatska Vlada još jednom ističe važnost pregovaranja kao najprikladnijeg načina rješavanja bilateralnih pitanja među dvjema državama, naglašava se u priopćenju. Vlada vjeruje u mogućnost dogovora te će uskoro predložiti sastanak ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva dviju država, nakon čega će hrvatska Vlada donijeti konačnu odluku i najprikladnije mjere, rekao je Granić. Hrvatska drži kako spor oko NE Krško nije samo imovinsko-pravni spor nego i međudržavni, pa stoga i ustrajava na sudjelovanju ministara vanjskih poslova u razgovorima, ističe potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. 8. Vlada je izdala državnih jamstava u vrijednosti 1,65 mlrd. kn Za osiguranje uredne otplate kreditnih obveza spram vanjskih i tuzemnih zajmodavaca, Vlada je putem Ministarstva financija pravnim osobama koje su u pretežito državnom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave i uprave te izvanproračunskim fondovima iz državnog proračuna od siječnja do kraja ovogodišnjeg lipnja izdala državna jamstva ukupne vrijednosti 1,65 milijardi kuna, što je premašilo planirani godišnji iznos od milijardu kuna, podaci su Ministarstva financija. Od ukupno izdane svote državnih jamstava, najviše ih je izdano tvrtkama u pretežito državnom vlasništvu, u ukupnoj vrijednosti od 1,45 milijardi kuna od čega je 988,64 milijuna kuna za dobivene kredite od vanjskih banaka. Prema djelatnostima, pak, u vrijednosnoj strukturi jamstava, prednjači poljoprivreda sa 274,84 milijuna kuna i turizam sa 152,42 milijuna kuna. Za projekte obnove i razvitka koji nisu obuhvaćeni kao kapitalni projekti u državnom proračunu, za osiguranje povrata kredita domaćim povjeriteljima, u prvih šest mjeseci ove godine Vlada je izdala jamstva u ukupnoj vrijednosti od 465,88 milijuna kuna. Ovim jamstvima je, prema podacima Ministarstva financija, poduprt prije svega turizam s 283,66 milijuna kuna, poljoprivreda sa 100 milijuna kuna, dok je ostalim pravnim osobama u pretežitom državnom vlasništvu izravno izdana jamstva u visini od 82,22 milijuna kuna. Za osiguranje povrata kredita domaćim povjeriteljima i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) ukupno je za projekte obnove i razvitka u prvih šest ovogodišnjih mjeseci Vlada izdala jamstva u visini od 743,06 milijuna kuna. I ovim je jamstvima poduprt prvenstveno turizam i to sa 440,52 milijuna kuna te poljoprivreda sa 186,17 milijuna kuna. Ostalim pravnim osobama u pretežito državnom vlasništvu izravno su izdana jamstva u visini od 116,36 milijuna kuna. Pored "klasičnih" državnih jamstava, HBOR-u je, uz obvezu da polovinu tih sredstava koristi za kreditiranje razvojnih projekata obrtnika, malih i srednjih poduzetnika u privatnom vlasništvu, do kraja lipnja izdano državnih jamstava u visini 277,18 milijuna kuna. Među djelatnostima je opet najzastupljeniji turizam sa 156,86 milijuna kuna i poljoprivreda sa 86,17 milijuna kuna, dok je ostalim pravnim osobama za ovaj projekt izdano jamstava u visini 34,15 milijuna kuna. Planirani iznos jamstava ove godine HBOR-u je 750 milijuna kuna od čega za poticanje razvoja obrtništva i poduzetništva predviđeno 375 milijuna kuna. Na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini, a za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o najmu te za infrastrukturne projekte (promet, veze, energetika, zaštita okoliša), do kraja lipnja izdano je državnih jamstava u ukupnoj vrijednosti od 2,70 milijuna kuna. Za ta državna jamstva nije utvrđena obveza izdvajanja sredstava iz državnog proračuna niti je ograničena njihova godišnja svota. 9. Otplaćeni zajmovi u vrijednosti 319 milijuna kuna Iz državnog proračuna Hrvatske u prvih šest ovogodišnjih mjeseci za otplatu glavnica i kamata po osnovi preuzetih zajmova bivše države i novih inozemnih zajmova odobrenih nakon 1994. godine isplaćeno je ukupno 319,12 milijuna kuna. Najveći izdaci u tom razdoblju, 93,14 milijuna kuna, bili su transferi za otplatu glavnice, kamata, naknada i troškova preuzetih i novih međunarodnih kredita Hrvatskim željeznicama, objavilo je Ministarstvo financija. Do kraja lipnja za otplatu kamata i glavnice na kredite Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB) za Hrvatske ceste uplaćeno je 74,95 milijuna kuna. Otplata glavnice i kamata Pariškom klubu, a riječ je o preuzetom dugu bivše SFRJ, iznosila je do kraja lipnja 16,45 milijuna kuna. Otplata glavnice na kredite Londonskog kluba iznosila je pak 99,52 tisuće kuna. Do srpnja je za otplatu kamata Svjetskoj banci, a riječ je o zajmovima za tehničku pomoć, za tržište kapitala, hitan zajam za obnovu I, za obnovu i zaštitu obalnih šuma, te za Istarski vodovod, iz državnog proračuna uplaćeno ukupno 32,31 milijun kuna. Otplata glavnice i kamata za kredit EBRD-a za kontrolu zračnog prometa iznosila je u tom razdoblju 11,19 milijuna kuna. Inače, temeljem odobrenih zajmova EBRD-a (oprema za kontrolu zračnog prometa i zajam za ceste) u proračun je u istom razdoblju uplaćeno gotovo 62,90 milijuna kuna od planiranih 198 milijuna kuna. Primici državnog proračuna od inozemnih kredita iznosili su do kraja lipnja približno 219 milijuna kuna od planiranih 2,01 milijardu kuna. Glavnina zajmova, ukupno 16 kredita, je od Svjetske banke. Temeljem tih zajmova do kraja lipnja u državni se proračun "slilo" 156,10 milijuna kuna od do kraja godine planiranih 1,69 milijardi kuna. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 35 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u nešto manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 32,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,567 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 97,272 kune, što predstavlja kamatu od 11,25 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 97,331 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je čak 51 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 18. kolovoza, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 140 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 356 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 232 milijuna kuna, na rok od 91 dan 63,8 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 60,2 milijuna kuna. 11. Statistika U SVIBNJU PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ 2626 KN - Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 2626 kuna, što je realno 0,5 posto više u odnosu na mjesec dana ranije i 3,9 posto više u odnosu na svibanj prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najviša plaća za svibanj isplaćena je u financijskom posredovanju, a iznosila je 4201 kunu, što je realno 3,3 posto manje nego u travnju ali 9,8 posto više nego u svibnju prošle godine. Istodobno, najniža je plaća zabilježena u ribarstvu od 1967 kuna, što je 4,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 7,4 posto manje nego u lanjskom svibnju. U prvih pet mjeseci ove godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 2549 kuna, što je realno 4,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. NASTAVLJEN RAST INSOLVENTNOSTI - Iznos nepodmirenih naloga za čije plaćanje nije bilo sredstava na računima tvrtki koje vode svoje poslovanje preko Zavoda za platni promet (ZAP) krajem svibnja dosegnuo je 10,36 milijardi kuna ili 2,9 posto više nego u travnju. Insolventno je bilo 25.064 tvrtki, 3,6 posto više nego mjesec dana ranije, objavio je ZAP. U usporedbi s lanjskim svibnjem, bilo je 6,6 tisuća više insolventnih pravnih osoba, dok je iznos nepodmirenih naloga porastao za 1,6 milijardi kuna. Od ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje krajem svibnja ove godine na nepodmirene obveze za porez odnosila se jedna milijarda kuna ili 10,1 posto, a blokirane su bile 6,3 tisuće pravnih osoba. Zbog nepodmirenih doprinosa iz i na plaće, u ukupnom iznosu od 601,2 milijuna kuna, u blokadi je bilo 8,6 tisuća pravnih osoba. Blokirane žiro-račune duže od 30 dana imalo je 89 posto insolventnih pravnih osoba, a na njih se odnosilo i 98,2 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Dulje od godine dana blokiran žiro-račun ima više od 55 posto insolventnih tvrtki. Iznos njihovih nepodmirenih naloga je osam milijardi kuna. Najveći broj, 87,8 posto, blokiranih pravnih osoba je u privatnom vlasništvu, sa 6,6 milijardi kuna nepodmirenih obveza. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na pravne osobe s područja Grada Zagreba, odnosno 3,2 milijarde kuna te iz Splitsko-dalmatinske županije, 897,6 milijuna kuna. 141208 MET aug 98