FINANCIJSKI BILTEN 247.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLVII. 30. srpnja - 06. kolovoza 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 30. VII. 56.000.000 46.000.000 17,66 % 124.597.000 31. VII. 140.000.000 38.300.000 17,95 % 58.047.000 01. VIII. - - 10,00 % 47.549.000 03. VIII. 100.000.000 58.756.000 17,29 % 77.616.000 04. VIII. 17.000.000 14.000.000 17,28 % 95.354.000 06. VIII. 60.000.000 41.700.000 16,74 % - Dnevni prosjek 74.600.000 39.750.000 17,38 % 80.632.000 Posljednjih se dana ukupan saldo na računima pozitivnih banaka kreće u rasponu od 400 do 530 milijuna kuna. Pritom središnja banka ima pune ruke posla. Kako bi održala likvidnost na zadovoljavajućoj razini, otkupljuje devize. Stoga jedan dan saldo na računima banaka padne, drugi dan poraste... Pritom je sve više banaka koje na kraju dana iskazuju manjak na računu, pa je porasla i noćna potražnja. No, nema nikakvih poteškoća pri njezinom pokrivanju. Tim više što se za likvidnost dvije banke i jedne štedionice, koje se zbog prevelikog "minusa" na računima ne mogu pokrivati preko Tržišta, brine Hrvatska narodna banka. Inače, ukupan manjak te trojke kreće se u rasponu od 115 do 130 milijuna kuna. Zbog smanjene likvidnosti, u posljednjih tjedan dana naglo je porasla i potražnja u dnevnom kreditiranju. Nekoliko je dana bila veća od 100 milijuna kuna. Kako je ponuda bila znatno manja, nisu se mogli zadovoljiti svi novčani apetiti. Zbog toga je porasla i cijena novca, pa se kamata na opozivne kredite vratila sa 16 na 17 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 160,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 149,5 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 11,0 milijuna kuna. Od 06. kolovoza ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,064 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na tržištu je kapitala zavladala ljetna letargija. Sve je manje aktivnih dionica, a promet iz dana u dan pada. Tako je na Zagrebačkoj burzi ovoga tjedna ostvaren promet manji od milijun kuna, pri čemu su cijene većine dionica pale. Najviše je, čak 160 kuna ili više od 12 posto, u proteklih tjedan dana potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke, pa je pala na svega 1.150 kuna. Slijedila ju je dionica Tvornice duhana Zagreb s gubitkom od 50 kuna. Zbog toga je, po prvi puta nakon gotovo mjesec dana, zaronila ispod razine od 1.200 kuna. Osjetno je, 18 kuna, pojeftinila i dionica Plive, dok je cijena Zagrebačke pivovare pala 10 kuna. Dionice Dalmatinske banke, Jadran-Turista i Kraša pojeftinile su pak četiri kune, dok se na listi dobitnica ovoga tjedna našla samo dionica Privredne banke. Cijena joj je porasla 10 kuna. Povučen padom cijena gotovo svih dionica, CROBEX indeks potonuo je u proteklih tjedan dana više od pet posto ili 40 bodova, zbog čega je pao na najnižu razinu otkako postoji - 753 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 04 - 06. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 175 175 175 7.000 Pliva PLI-AA 477 489 477 320.925 Zagrebačka banka O 1.150 1.150 1.150 115.000 Croatia osig. B 950 950 950 5.700 Jadran-Turist 59 59 59 16.983 Končar KONEL 120 120 120 7.440 Kraš KRAS-A 134 140 134 149.264 Privredna banka Zg 110 120 120 86.150 Podravka PODR-A 153 156 155 154.632 Tvornica duhana Zg 1.180 1.180 1.180 35.400 Zagrebačka banka 3E 700 700 700 3.500 Zagrebačka pivovara 550 550 550 55.000 956.994 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Iz tjedna u tjedan promet je na Varaždinskom tržištu sve mršaviji. Ovoga je tjedna iznosio svega 125 tisuća, a aktivno je bilo samo šest dionica. Pritom su cijene većine njih potonule. Najviše je, čak 30 kuna ili oko pet posto, potonula cijena Plave lagune, zbog čega je pala na najnižu razinu u povijesti - 550 kuna. Pratile su je dionice Tvornice duhana Zagreb i Istraturista s gubitkom od pet, odnosno tri kune. Međutim, dionicama Tesle-Ericssona i Podravke cijene su porasle - pet kuna. Povučen ponajviše padom cijene Lagune, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna jedan bod, na 461 bod. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 03 - 06. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Istraturist 50 53 50 8.421 Plava laguna 550 551 550 8.261 Podravka PODRA 155 155 155 35.340 Tesla-Ericsson 260 270 265 31.495 Tvornica duhana Zg 1.145 1.155 1.145 37.915 Varteks VART 25 25 25 4.350 125.782 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 30. srpnja 06. kolovoza Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5880,87 5517,64 - 6,18 London/FTSE-100 5910,70 5594,10 - 5,36 New York/DJIA 8914,96 8546,78 - 4,13 Tokyo/Nikkei 16201,60 15876,22 - 2,01 Wall Street je u krizi. U proteklih tjedan dana Dow Jones indeks strmoglavio se više od četiri posto ili oko 370 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 8.600 bodova. Ulagače najviše brine japanska financijska kriza i njezin utjecaj na američko gospodarstvo. Naime, ovoga je tjedna Nacionalna udruga menedžera nabave (NAPM) objavila kako je njezin indeks gospodarske aktivnosti u srpnju pao s 49,6 na 49,1 posto - najnižu razinu u posljednje dvije i pol godine - dok je još u svibnju iznosio 51,4 posto. Treba reći kako kretanje tog indeksa iznad razine od 50 ukazuje na rast, a ispod na pad gospodarstva. Usporavanje proizvodnog sektora SAD ponajviše je posljedica, kaže NAPM, pada izvoza u Aziju. Tržište će, smatraju analitičari, još neko vrijeme biti pod snažnim pritiskom jer, kako kaže jedan od njih: "jednostavno nema dobrih vijesti na koje biste mogli ovjesiti svoj šešir, uključujući i taj cirkus s Lewinsky i Clintonom koji nikako ne ulijeva povjerenje". Pad cijena i na ostalim tržištima Snažan pad Wall Streeta uznemirio je Europljane, pa su i s ove strane Atlantika cijene dionica snažno pale. Potonuvši više od 300 bodova, londonski Footsie indeks zaronio je ispod razine od 5.600 bodova. Frankfurtski DAX indeks izgubio je pak oko 360 bodova. Sve ovisi o Wall Streetu, kažu analitičari, ako se on oporavi, porast će i cijene europskih dionica. U suprotnom, slijedi daljnji pad. I na Tokijskom su tržištu u proteklih tjedan dana cijene dionica pale, pa je Nikkei indeks potonuo ispod razine od 16 tisuća bodova. Pad cijena posljedica je glasina kako se golemi javni fondovi uskoro više neće koristiti za poticanje cijena dionica. Pritom ulagače nije ohrabrila ni najava smanjenja poreza. Naime, ovoga je tjedna premijer Keizo Obuchi izjavio kako će od parlamenta zatražiti smanjenje poreza u vrijednosti od 6.000 milijardi jena ili oko 41,3 milijarde dolara. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 30. srpnja 06. kolovoza Promjena u % USD/DEM 1,7690 1,7660 - 0,17 USD/JPY 142,20 144,60 + 1,68 GBP/USD 1,6410 1,6370 - 0,25 Cijena zlata: USD/Unca 30. srpnja 06. kolovoza Promjena u % 289,00 286,75 - 0,78 Početkom se tjedna, po prvi puta od polovice lipnja kada su američka i japanska središnja banka zajednički intervenirale na Tržištu, tečaj dolara probio iznad razine od 146 japanskih jena. Razlog su tomu loše vijesti iz Japana koje u valovima zapljuskuju Tržište. Japansko gospodarstvo tone sve dublje. Krajem prošloga tjedna objavljeno je kako je stopa nezaposlenosti u lipnju dosegnula rekordnih 4,3 posto. Nadalje, u lipnju su cijene na malo porasle svega 0,1 posto na međugodišnjoj razini, što ukazuje na opasnost od deflacije, kažu analitičari. Riječju, netom izabrana nova vlada nema pravo na medeni mjesec. Premijer Keizo Obuchi svjestan je alarmantnosti situacije. No, za svaki slučaj, Peking i Washington već su ga u petak, prvog dana kako je stupio u kabinet, podsjetili da nema vremena na pretek. Naime, ministar financija SAD Robert Rubin izjavio je da bi Tokijo trebao djelovati brzo i efikasno kako bi riješio probleme bankarskog sektora. "Za Japan je sada ključno da učini sve što je potrebno i da to učini brzo jer nema vremena za gubljenje," kazao je Rubin. Obuchi: Nisam Superman Obuchi to zna. I, odmah je krenuo u akciju - u potragu za stručnjacima. "Nikada nisam bio ministar trgovine, gospodarskog planiranja ili financija i u tom smislu nisam stručnjak," iskreno je izjavio Obuchi dodavši i to: "uostalom nema "Supermana" koji bi sve mogao riješiti sam, pa sam odlučio zatražiti pomoć od stručnjaka". Jedan od tih stručnjaka koji bi trebao spasiti japansko gospodarstvo od potopa je ministar financija Kiichi Miyazawa. No, on je već u prvim koracima napravio grešku. Naime, u svom prvom službenom nastupu, Miyazawa je izjavio kako vjeruje da se cijene jena i dionica trebaju prepustiti tržištima. Ova izjava snažno je uzdrmala jen, pa je prošloga petka samo u par sati tečaj dolara skočio sa 142 na 145 jena. Miyazawin stav "benignog prepuštanja", kako su ga nazvali dileri, otvorio je prostor za pad jena jer to znači da bi tečaj japanske valute trebali određivati gospodarski temelji, a oni mu ne idu u prilog. Gašenje požara Ovoga su pak tjedna japanske monetarne vlasti počele gasiti požar. Prvi se oglasio Miyazawa kazavši da je njegova izjava kako intervencije na tržištu nisu neophodne krivo interpretirana. "Moje izjave možda nisu bile dostatne ili su pogrešno shvaćene," izjavio je Miyazawa dodavši i to kako slab jen nije u interesu niti Japana niti svijeta. U obranu jena priskočio je i direktor japanske Agencije za gospodarsko planiranje Taichi Sakaiya izjavivši kako je od velike važnosti za zemlju da upravlja zajedničkom intervencijom "kada je valuta cilj špekulativnog napada". Sakaiya je kazao i to kako daljnje slabljenje jena ne bi bilo u interesu Japana i svijeta jer bi izazvalo trgovinske neravnoteže i, možda, pojačan odljev japanskog kapitala. Stoga je intervencija "u interesu cjelokupnog svjetskog gospodarstva," zaključio je on. Poruka je sasvim jasna, kažu analitičari, stoga trenutačno nije baš pametno prodavati jene. Zahvaljujući verbalnim intervencijama japanskih monetarnih vlasti, tečaj dolara potonuo je polovicom tjedna ispod razine od 145 JPY. I dok je prema jenu ojačao, u odnosu na njemačku valutu, dolar je ponešto oslabio. Njegov je tečaj potonuo ispod razine od 1,77 maraka. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 31. VII. - 07. VIII. ’98. Valutai jedinica Tečaj31. srpnja Tečaj07. kolovoza Promjenau % DEM 100 362,5700 361,8600 - 0,20 USD 1 6,4124 6,3941 - 0,29 GBP 1 10,5203 10,4538 - 0,64 JPY 100 4,5122 4,4216 - 2,01 ATS 100 51,5321 51,4304 - 0,20 ITL 100 0,3676 0,3669 - 0,20 CHF 100 432,9786 429,5644 - 0,79 SIT 100 3,8516 3,8462 - 0,15 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB pala na najnižu razinu u posljednja dva i pol mjeseca - 3,6113 kuna. Ubrzo se oporavila, no i dalje se kreće ispod razine od 3,62 kune. I sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Tečaj japanskog jena klizi već mjesec dana i u tom se razdoblju strmoglavio vrtoglavih 7,0 posto. U istom je razdoblju američki dolar pojeftinio gotovo 3,8 posto. Posljednjih 15-ak dana prati ih britanska funta s gubitkom od 2,2 posto. U istom su razdoblju talijanska lira, austrijski šiling i slovenski tolar oslabili oko 0,4 posto, dok je švicarski franak samo u proteklih sedam dana na vrijednosti izgubio gotovo 0,8 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u ponedjeljak na deviznom tržištu. Od poslovnih je banaka kupila 55,3 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6259 kuna za jednu marku, te 3,0 milijuna američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,4490 kuna za jedan dolar. I u četvrtak je HNB otkupljivala devize. Kupila je 8,2 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6128 kuna za jednu marku, te još 20 milijuna maraka po prosječnom tečaju od 3,6217 kuna za marku. 7. Statistika CIJENE NA MALO U SRPNJU NIŽE ZA 0,2 POSTO - Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u srpnju su u odnosu na lipanj ove godine u prosjeku bile niže za 0,2 posto. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene na malo porasle su za 5,8 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine 3,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kad se isključi utjecaj sezonskih proizvoda cijene na malo u srpnju u odnosu na lipanj ove godine niže su za 0,1 posto, a u odnosu na srpanj 1997. više su za 5,9 posto, dok su u odnosu na prosinac prošle godine više za 3,7 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine cijene na malo, sa sezonskim proizvodima porasle su za 3,5 posto. Cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju u srpnju u odnosu na lipanj ove godine niže su za 1,3 posto, a u odnosu na srpanj prošle godine više su za 6,2 posto, dok su u odnosu na prosinac prošle godine više za 3,7 posto. Takvo kretanje troškova života u srpnju u odnosu na lipanj ove godine posljedica je pada cijena prehrane za 3,6 posto. Istodobno su cijene proizvoda za higijenu i njegu zdravlja porasle za 0,5 posto, pića za 0,4 posto, cijene prometnih sredstava i usluga za 0,3 posto, stanovanja za 0,2 posto, cijene proizvoda i usluga za odjeću i obuću za 0,1 posto, dok su cijene proizvoda i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, ostale na istoj razini cijena iz lipnja. Cijene roba u srpnju bilježe pad od 0,2 posto, a cijene usluga također pad od 0,1 posto u odnosu na lipanj ove godine. Pad cijena roba prouzročio je pad cijena na malo poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima za 13,9 posto, a bez sezonskih za 9,8 posto. Pad cijena poljoprivrednih proizvoda uzrokovan je padom cijena svježeg povrća za 27,4 posto (stalno povrće za 19 posto, sezonsko 41,9 posto), svježeg voća za 8 posto, dok su cijene svježe ribe više za 13,2 posto, a cijene jaja ostale su nepromijenjene. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su više za 0,3 posto, što je uzrokovano porastom cijena prehrambenih proizvoda za 0,4 posto, neprehrambenih proizvoda za 0,3 posto i pića za 0,9 posto. Cijene usluga u srpnju niže su za 0,1 posto i to zbog pada cijena prometnih usluga za 0,5 posto (prijevoz putnika zrakoplovom). Istovremeno su cijene financijskih usluga porasle za 1,5 posto. 070747 MET aug 98