FINANCIJSKI BILTEN 249

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLIX. 13 - 20. kolovoza 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Lani s gubitkom poslovalo 11 banaka i 8 štedionica 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 13. VIII. 8.600.000 8.600.000 16,54 % 102.357.000 14. VIII. 14.000.000 14.000.000 17,71 % 86.159.000 17. VIII. 36.000.000 33.550.000 16,97 % 99.107.000 18. VIII. 80.000.000 60.500.000 16,71 % 116.530.000 19. VIII. 43.000.000 31.300.000 15,99 % 144.124.000 20. VIII. 25.000.000 20.100.000 15,94 % - Dnevni prosjek 34.433.000 28.008.000 16,64 % 109.655.000 Zahvaljujući redovitom otkupu deviza od strane Hrvatske narodne banke, kunska je likvidnost banaka vrlo visoka. Posljednjih se dana ukupan saldo na njihovim računima kreće u rasponu od 700 do 800 milijuna kuna. Dobra likvidnost izazvala je pad potražnje u dnevnom kreditiranju. Doduše, i dalje jedan njezin dio ostaje nepokriven. Međutim, to nije posljedica nedostatka novca nego već poznatih kreditnih ograničenja. Kako bilo, dobra likvidnost izazvala je pad cijene novca. Tako je kamata na opozivne kredite potonula prvo na 16, a potom na svega 15,50 posto. U noćnom kreditiranju ništa nova. Svake večeri nepokriveni ostaju računi dvije banke i jedne štedionice, a s vremena na vrijeme pridružuje im se još jedna banka. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 306 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 263 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 43 milijuna kuna. Od 19. kolovoza ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,123 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Pad CROBEX indeksa na najnižu razinu u povijesti osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Naime, u utorak je, povučena padom Londonskogm tržištau, naglo potonula cijena Plive. Izgubila je 40-ak kuna ili više od 9,0 posto, zbog čega je, po prvi puta od siječnja 1997. godine, zaronila ispod razine od 400 kuna. Točnije, na svega 366 kuna. Povučen ponajviše tim padom Plive, toga je dana CROBEX indeks izgubio čak 43 boda te potonuo na svega 623 boda. Ipak, polovicom se tjedna Pliva oporavila, pa joj se cijena vratila na 400 kuna. Zahvaljujući tomu oporavio se i CROBEX, pa je u četvrtak dosegnuo 451 bod, što je samo 10 bodova manje nego što je iznosio tjedan dana prije. Kako bilo, većina je dionica ovoga tjedna izgubila na vrijednosti. Najveći je pad, čak 95 kuna, zabilježila cijena Plave lagune, zbog čega je zaronila na najnižu razinu u povijesti - 500 kuna. Snažno je, 40 kuna ili oko 3,5 posto, pala i cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Slijedila ih je dionica Karlovačke pivovare s gubitkom od 10 kuna. Na privlačnosti je izgubila i dionica Podravke. Cijena joj je u proteklih tjedan dana pala pet kuna, dok je dionica Dalmatinske banke u istom razdoblju pojeftinila šest kuna. Na listi dobitnica ovoga se tjedna našla samo dionica Kraša. Cijena joj je porasla 15 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 18 - 20. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 168 190 168 52.300 Pliva PLI-AA 366 405 400 2.402.884 Varaždinska banka 129 130 130 12.680 Viktor Lenac VLENAC 73 85 85 114.650 Zagrebačka banka O 1.022 1.060 1.050 1.055.684 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 3.000 Karlovačka pivovara 450 450 450 90.000 Končar KONEL 115 115 115 7.015 Kraš KRAS-A 135 150 150 70.655 Plava laguna 500 500 500 5.000 Privredna banka Zg 115 115 115 69.345 Podravka PODR-A 138 142 138 134.957 Splitska banka 55 55 55 1.100 4.019.270 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo izuzetno mirno. Promet je iznosio mršavih 147 tisuća kuna (gotovo četiri puta manje nego prošloga tjedna), a aktivno je bilo svega pet dionica. Pritom je najveći pad, 15 kuna, zabilježila cijena dionica Tesle- Ericssona. Osjetno je, četiri kune, pojeftinila i dionica Podravke, dok su cijene ostalih dionica porasle. Tako je cijena Kraša, doduše uz vrlo mršav obujam trgovine, skočila 12 kuna. Dionicama Istraturista i Riviere cijene su pak porasle oko pet kuna. Povučen padom cijena Tesle i Podravke, VIN indeks potonuo je u proteklih tjedan dana četiri boda - na 453 boda. Treba reći i to kako u četvrtak na Varaždinskom tržištu nije sklopljena niti jedna transakcija, što nije zabilježeno već godinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 17 - 20. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Istraturist 55 55 55 1.100 Kraš KRAS 131 145 145 20.375 Podravka PODRA 141 141 141 1.833 Riviera RIVIR 55 55 55 19.250 Tesla-Ericsson 235 259 245 104.823 147.381 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 13. kolovoza 20. kolovoza Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5356,23 5567,08 + 3,93 London/FTSE-100 5399,50 5667,50 + 4,96 New York/DJIA 8552,96 8693,28 + 1,64 Tokyo/Nikkei 15382,02 15391,41 + 0,06 Wall Street se oporavio. Nakon što se u proteklih mjesec dana sunovratio čak 900 bodova, ovoga je tjedna Dow Jones indeks skočio čak 140 bodova. Oporavak Tržišta zahvaljuje se procjeni ulagača kako su cijene dionica, nakon nedavnog snažnog pada, vrlo povoljne i... krenuli su u shopping. Nije ih mogla obeshrabriti ni devalvacija ruske rublje, ni svjedočenje Billa Clintona o njegovoj vezi s Monicom Lewinsky, ni azijska kriza,... Dobro raspoloženje ulagača zahvaljuje se i odluci Fedova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC) da kamatne stope ostanu nepromijenjene. Na Tržište je pozitivno djelovao i podatak kako su u srpnju u SAD potrošačke cijene porasle svega 0,2 posto. Očito je kako je inflacija pod kontrolom, kažu analitičari i dodaju kako se čini da je najgore prošlo. Drugim riječima, očekuju daljnji oporavak Tržišta. Oporavak europskih i azijskih tržišta I u Europi su cijene dionica snažno porasle. No, dok se londonski Footsie probio iznad razine od 5.600 bodova, frankfurtski DAX indeks to nije uspio. Snažan rast cijena dionica na Wall Streetu s olakšanjem je dočekan diljem svijeta. Tako su na gotovo svim azijskim burzama vodeći indeksi ovoga tjedna porasli. Doduše, početkom je tjedna tokijski Nikkei indeks, po prvi puta nakon dva mjeseca, potonuo u područje ispod 15 tisuća bodova. No, kasnije se oporavio te dosegnuo prošlotjedne razine. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 13. kolovoza 20. kolovoza Promjena u % USD/DEM 1,7890 1,7930 + 0,22 USD/JPY 145,60 142,70 - 2,00 GBP/USD 1,6250 1,6260 + 0,06 Cijena zlata: USD/Unca 13. kolovoza 20. kolovoza Promjena u % 282,65 283,55 + 283,55 U središtu pozornosti ulagača diljem svijeta ovoga je tjedna bila Rusija. Naime, u ponedjeljak su u zajedničkoj izjavi ruska vlada i središnja banka objavile drastične promjene u monetarnoj politici kako bi zaustavile produbljivanje financijske krize. Kao prvo, proglasile su moratorij na plaćanje vanjskih kredita u slijedećih 90 dana. No, to nije bježanje od obveza koje smo preuzeli, izjavio je premijer Sergej Kirijenko. Naime, pravila Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dozvoljavaju moratorij od 90 dana, a da se to ne smatra narušavanjem obveza, kaže on. Tečaj rublje prepušten tržištu Druga važna odluka ruskih vlasti odnosi se na promjenu načina određivanja tečaja rublje. Naime, od ovoga se tjedna on određuje ovisno o kretanju na tržištu, a ne kao dosad u vrlo uskom rasponu između kupovnog i prodajnog tečaja rublje koji je unaprijed određivala središnja banka. Pritom će tečaju rublje biti dozvoljena fluktuacija u rasponu od 6,0 do 9,5 rubalja za dolar, a ne kao dosad od 5,27 do 7,13 rubalja. Time su, praktično, ruske vlasti prepustile tečaj rublje tržištu, objašnjavaju analitičari. Ali, uz određene restrikcije. Naime, stranim ulagačima će biti ograničena, a na neko vrijeme možda čak i sasvim zabranjena, trgovina rubljom i pojedinim ruskim financijskim instrumentima, kao što su kratkoročni trezorski zapisi ministarstva financija. Ipak, ruske vlasti tvrde da time neće biti ograničena konvertibilnost ruske valute. Devalvacija? Na pitanje novinara da li se radi o devalvaciji rublje, premijer Kirijenko izjavio je kako "se to ne može reći". "Radi se samo o novom pristupu tečajnoj politici," kazao je on. No, analitičari smatraju kako se, zapravo, radi o potezima iste snage kao što je i devalvacija. Čini se kako su u pravu. Naime, već je u utorak na ruskom deviznom tržištu - Moscow Interbank Currency Exchange (Micex) - tečaj dolara skočio sa 6,43 na 6,8850 rubalja. Neke regionalne banke povisile su pak tečaj dolara na čak 9,0 do 9,50 rubalja, dok se još prošloga tjedna dolar mijenjao za otprilike 6,0 rubalja. Kako bi obranile rublju, ruske monetarne vlasti posljednjih dana koriste sve raspoložive instrumente, pa čak i zlatne i ostale rezerve plemenitih metala. Pored toga, središnja je banka ograničila raspon između kupovnog i prodajnog tečaja dolara na deviznom tržištu na 15 posto. Cilj je ove odluke "spriječavanje špekulativnih operacija", obrazlaže središnja banka. No, što je ruske vlasti natjeralo na ove očajničke poteze? "Ove odluke donijete su kao odgovor na izuzetno tešku financijsku situaciju koja prijeti gospodarskoj i političkoj stabilnosti zemlje," izjavio je Anatolij Chubais, glavni gospodarski strateg Rusije. Nadalje, u priopćenju ruske vlade stoji kako je cilj ovih mjera da se zaštite domaći proizvođači i obični građani od tržišnih špekulacija i potaknu domaće industrije. Ove će mjere omogućiti vladi da plati svoje dugove, uključujući i isplatu plaća radnicima u državnom sektoru industrije koji već mjesecima nisu dobili platne vrećice. Kako bilo, ove odluke ruskih vlasti snažno su uzdrmale europske burze, ali i njemačku marku. Naime, njemačke su banke najveći kreditori, a Njemačka jedan od najvećih stranih investitora u Rusiji, stoga se sva previranja na ruskom tržištu brzo i snažno odražavaju na njemačku valutu. Tako je početkom tjedna tečaj dolara skočio čak iznad razine od 1,81 marke. Oporavak jena U odnosu pak na japansku valutu, tečaj "zelenbaća" potonuo je, po prvi puta nakon tri tjedna, ispod 143 jena. To je posljedica straha ulagača od intervencije japanskih monetarnih vlasti. Naime, nedavno je doministar financija Eisuke Sakakibara - zbog svog utjecaja na tržište poznat i kao "Mr Yen" - izjavio kako smatra da je jen dodirnuo dno. Deprecijacija jena bliži se kraju, kazao je on i dodao kako će japanske vlasti intervenirati kada to bude potrebno. Da, intervencija je sve izglednija, što je dolar slabiji, kažu analitičari. Naime, intervencija ima smisla samo kako bi ojačala tržišne trendove, a središnje banke ne vole intervenirati protiv tržišta, objašnjavaju analitičari. U skladu s time, ako se nastavi silazna korekcija dolarova tečaja prema jenu, što se očekuje, porast će i opasnost od intervencije BOJ koja, čini se, želi ubrzati oporavak jena, zaključuju oni. "Monicagate" Dolar je, nadalje, pod pritiskom i zbog svjedočenja predsjednika Billa Clintona. Za razliku od prvog svjedočenja u siječnju, ovoga je puta Clinton priznao da je imao, kako je on to nazvao, "neprikladnu i pogrešnu" vezu s Monicom Lewinsky. Kazao je i to kako nije lagao pod zakletvom te da nije nikoga pokušao nagovoriti da laže o tom odnosu. U obraćanju putem televizije, Clinton je pak izrazio žaljenje što je dosad o vezi s Lewinsky zavaravao naciju i vlastitu obitelj. I, to je to. Nakon Clintonova svjedočenja, nezavisni istražitelj Kenneth Starr trebao bi podnijeti izvješće Kongresu. Ako Predstavnički dom zaključi da je Clinton počinio povredu zakona na temelju krivokletstva, mogao bi se pokrenuti postupak njegova uklanjanja s predsjedničke dužnosti. Stoga neki ovaj slučaj već nazivaju "Monicagateom", aludirajući na aferu "Watergate" koja je početkom 70-ih godina srušila Richarda Nixona. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 14 - 21. kolovoza ’98. Valutai jedinica Tečaj14. kolovoza Tečaj21. kolovoza Promjenau % DEM 100 360,1500 359,1700 - 0,28 USD 1 6,4341 6,4403 + 0,09 GBP 1 10,4638 10,4763 + 0,11 JPY 100 4,4190 4,5133 + 2,13 ATS 100 51,1874 51,0488 - 0,28 ITL 100 0,3652 0,3642 - 0,28 CHF 100 432,3687 428,6091 - 0,87 SIT 100 3,8266 3,8298 + 0,08 Po prvi puta od početka svibnja, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB skliznula ispod 3,59 kuna. No, ubrzo se vratila iznad te razine. Uz marku, ovoga su tjedna na vrijednosti izgubile i austrijska, talijanska te švicarska valuta. Šiling i lira poniru već mjesec dana i u tom su razdoblju pojeftinili gotovo 1,2 posto. Švicarski je pak franak samo u proteklih sedam dana oslabio oko 0,9 posto. Ostale su valute dobile na vrijednosti. Američki dolar raste već dva tjedna. U tom je razdoblju poskupio više od 0,7 posto. Britanska je pak funta u istom razdoblju ojačala blagih 0,2 posto. Nakon više od mjesec dana klizanja, ovoga se tjedna oporavio i japanski jen. Tečaj mu je skočio čak 2,1 posto, dok je slovenski tolar u istom razdoblju na vrijednosti dobio neznatnih 0,08 posto. Devizno tržište I ovoga je tjedna Hrvatska narodna banka sudjelovala na deviznom tržištu. U ponedjeljak je od poslovnih banaka kupila 9,7 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6023 kune za jednu marku i 45,10 milijuna DEM po prosječnom tečaju od 3,6046 kuna za jednu marku. U srijedu je pak kupila 1,0 milijun maraka po prosječnom tečaju od 3,60 kuna i 5,0 milijuna maraka po prosječnoj cijeni od 3,6160 kuna. Kupila je i 200 tisuća dolara po prosječnom tečaju od 6,4579 kuna za jedan dolar. 7. Lani s gubitkom poslovalo 11 banaka i 8 štedionica S ukupno iskazanim gubitkom od 1,18 milijardi kuna lani je poslovalo 11 banaka, osam štedionica i 22 ostale financijske institucije. Više od 95 posto gubitaka iskazano je u bankarskom sustavu. Istodobno je, prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), pozitivno poslovalo 50 banaka, 28 štedionica i 174 ostale financijske institucije, ostvarivši ukupnu dobit od 963,5 milijuna kuna. Banke, štedionice i ostale financijske institucije ostvarile su u 1997. ukupne prihode od 11,42 milijarde kuna, nominalno 4,2 posto više nego u 1996. godini. Više od 92 posto svih prihoda odnosi se na banke. Glavninu, više od 62 posto ukupnih prihoda, čine kamate na dane kredite i slični prihodi. Od njih je lani ostvareno 7,13 milijardi kuna prihoda, 26,4 posto više nego u prethodnoj godini. Prihodi od provizija i naknada činili su 15,4 posto ukupnih prihoda i bili su 18,2 posto viši na 1,76 milijardi kuna. Ukupni su rashodi istodobno dosegnuli 11,4 milijarde kuna i nominalno su povećani za 9,7 posto u odnosu na 1996. godinu. Analitičari ZAP-a uočavaju u njihovoj strukturi povećanje udjela troškova kamata i sličnih troškova, općih administrativnih troškova i izvanrednih rashoda za ukupno 6,6 strukturnih poena uz istodobno smanjenje ostalih troškova za 6,3 i troškova provizija i naknada za bankarske usluge za 0,3 strukturna poena u usporedbi s prethodnom godinom. Troškovi osoblja u bankarstvu, štedionicama i ostalim financijskim uslugama povećani su lani u odnosu na 1996. godinu za 21,2 posto na 1,6 milijardu kuna. Zaposlenih je bilo više za 3,6 posto, a prosječna je mjesečna neto plaća po zaposleniku iznosila 3646 kuna što je 23 posto više nego u 1996. ili realno, s obzirom na troškove života, 18,2 posto više. Ukupna je aktiva banaka, štedionica i ostalih financijskih institucija iznosila krajem prošle godine 100,5 milijardi kuna, 31,6 posto više nego početkom iste godine. U ukupnoj aktivi, zajmovi i predujmovi komitentima i kreditnim institucijama sudjelovali su sa 62,6 posto bilježeći povećanje udjela za 7,2 strukturna poena. U ukupnoj aktivi banke su lani sudjelovale sa 96,6 posto. Gotovo 50 posto banaka iskazalo je krajem 1997. bilančnu svotu od 500 milijuna kuna, 30 banaka između 500 milijuna i 7 milijardi kuna, a samo dvije banke iznad 15 milijardi kuna. Ukupni kapital i rezerve banaka, štedionica i ostalih financijskih institucija iznosio je krajem prošle godine 13,8 milijardi kuna ili 16,9 posto više nego početkom godine, a u strukturi izvora sredstava imao je udjel od 13,7 posto. Prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP) u Hrvatskoj je lani radila 61 banka, 37 štedionica i 210 ostalih financijskih institucija (štedno kreditne zadruge i službe te drugi financijski posrednici), koje su zapošljavale ukupno 18.567 djelatnika. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 140 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u znatno manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 106,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,862 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,778 kuna, što predstavlja kamatu od 10,75 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,834 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 43 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 25. kolovoza, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 323,3 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 199,3 milijuna kuna, na rok od 91 dan 63,8 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 60,2 milijuna kuna. 9. Statistika U HRVATSKOJ 276.529 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj srpnja nezaposlenih osoba bilo 276.529 ili 1,4 posto više nego u prethodnome mjesecu i 2,4 posto više nego u srpnju lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba - 93.246. Slijedi 63.876 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 60.930 nekvalificiranih osoba i 39.432 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.383, a s višom 8662. Zbog prestanka rada poslodavaca u srpnju je posao izgubilo 24.589 osoba, 1,6 posto manje nego u lipnju. S evidencije Zavoda zaposleno je 10.995 osoba, pri čemu 5191 na određeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 42.685 osoba, 2,3 posto manje nego u lipnju i 24,8 posto manje nego u srpnju lani. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 8,7 POSTO - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju ove godine, prema istom mjesecu lani, porasla 8,7 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci ona povećana 6,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u srpnju je najviše porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda - 18,4 posto. Netrajnih proizvoda za široku potrošnju, koji u strukturi odjeljaka iz 1997. zauzimaju 34,44 posto, proizvedeno je 12,6 posto više, te energije 10,2 posto. Povećana je i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, 6,5 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je pak 0,3 posto. Promatrano prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najviše je porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 9,7 posto. U prerađivačkoj industriji rast proizvodnje iznosio je 8,1 posto, te u rudarstvu i vađenju 3,9 posto. U prvih sedam mjeseci proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla je 6,7 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 4,5 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena 0,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 210920 MET aug 98