FINANCIJSKI BILTEN 246

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLVI. 23 - 30. srpnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O fiskalnoj politici za 1999. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 9. MMF o gospodarskoj politici: Pohvale ali i pokude 10. Sporazum Globus grupe i Dubrovačke banke 11. Zagrebačka banka osniva stambenu štedionicu 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 23. VII. 30.000.000 26.600.000 17,19 % 117.459.000 24. VII. 23.000.000 17.000.000 16,85 % 141.852.000 25. VII. - - 10,00 % 60.987.000 27. VII. 25.000.000 19.300.000 17,20 % 146.418.000 28. VII. 30.000.000 25.750.000 17,78 % 150.344.000 29. VII. 27.000.000 21.250.000 16,53 % 85.600.000 30. VII. 56.000.000 46.000.000 17,66 % - Dnevni prosjek 31.833.000 25.983.000 17,20 % 117.110.000 Početkom tjedna ukupan saldo na računima banaka premašio je 700 milijuna kuna. No, kako je u srijedu središnjoj banci trebalo vratiti repo kredite, na računima banaka ostalo je oko 450 milijuna kuna. Zbog toga posljednjih dana raste broj banaka s "minusom" na računima. Ipak, cjelokupna noćna potražnja pokriva se bez ikakvih poteškoća. Izuzetak su samo dvije banke i jedna štedionica koje se, zbog prevelikog manjka na računima, ne mogu pokrivati preko Tržišta. Inače, njihov se ukupan "minus" posljednjih dana kreće oko 120 milijuna kuna. U dnevnom je pak kreditiranju bilo vrlo mirno. Osim u četvrtak, svakoga je dana ponuda novca bila veća od potražnje. No, zbog poznatih kreditinih ograničenja pojedinih banaka, jedan dio potražnje redovito ostaje nepokriven. Kako bilo, povećana ponuda izazvala je pad cijene novca. Posljednjih se dana opozivni krediti odobravaju uglavnom po kamati od 16 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 200,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 133,3 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 67,0 milijuna kuna. Od 29. srpnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,08 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Promet od svega milijun kuna i pad cijena većine dionica osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Nakon prošlotjednog uspona, ovoga je tjedna cijena običnih dionica Zagrebačke banke potonula čak 55 kuna, zbog čega joj je zaprijetio pad ispod razine od 1.300 kuna. Slijedile su je dionica Zagrebačke banke 3E serije i Karlovačke pivovare s gubitkom od 50 kuna. Snažno su pale i cijene Tvornice duhana Zagreb (30 kuna), Varaždinske banke (20 kuna) te Kraša (12 kuna). Pritisku nisu odoljele ni dionice Podravke i Plive. Cijena Podravke pala je devet, a Plive pet kuna. Pritom je Plivina cijena, nakon duljeg vremena, potonula ispod razine od 500 kuna. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena Zagrebačke pivovare porasla je 10, a Riviere tri kune. Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je u proteklih tjedan dana 17 bodova, zbog čega je zaronio ispod razine od 800 bodova - točnije na 793 boda. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 28 - 30. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 475 500 495 263.825 Varaždinska banka 130 130 130 3.900 Viktor Lenac 80 82 80 24.400 Zagrebačka banka O 1.310 1.350 1.310 110.640 Istraturist 55 55 55 30.250 Karlovačka pivovara 460 460 460 62.100 Kraš KRAS-A 138 138 138 13.800 Končar KONEL 120 120 120 4.440 Podravka PODR-A 150 160 155 221.053 Riviera RIVP-A 55 55 55 3.905 Tvornica duhana Zg 1.229 1.230 1.230 73.785 Varteks VART-1 25 25 25 7.500 Zagrebačka banka 3E 700 750 700 25.150 Zagrebačka pivovara 560 570 560 183.960 1.028.708 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Posljednji srpanjski dani protekli su na Varaždinskom tržištu vrlo mirno. Promet je bio gotovo upola manji nego tjedan dana prije, a aktivno je bilo svega osam dionica. Nakon duljeg razdoblja poniranja, ovoga se tjedna osjetno oporavila dionica Tesle-Ericssona. Cijena joj je porasla 28 kuna. S dobitkom od 10 kuna pratile su je dionice Zagrebačke pivovare i Tankerske plovidbe, dok je većina ostalih dionica izgubila na vrijednosti. Plava laguna i Podravka pojeftinile su 20-ak kuna, dok je cijena Karlovačke pivovare pala 10 kuna. Zbog toga je VIN indeks u proteklih tjedan dana potonuo četiri boda - na 462 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 27 - 30. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Karlovačka pivovara 400 540 540 6.700 Plava laguna PLAG 580 582 580 22.086 Podravka PODRA 150 159 150 77.805 Riadria banka 100 100 100 2.600 Tankerska plovidba 155 160 155 27.300 Tesla-Ericsson TESLA 233 260 260 189.314 Varteks VART 25 25 25 575 Zagrebačka pivovara 565 570 570 72.820 399.200 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 23. srpnja 30. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 6058,45 5880,87 - 2,94 London/FTSE-100 5976,20 5910,70 - 1,10 New York/DJIA 9128,91 8914,96 - 2,35 Tokyo/Nikkei 16188,01 16201,60 + 0,08 Tek što je Wall Street sanirao rane od prošlotjednih "uboda" Alana Greenspana, a već je početkom ovoga tjedna uslijedilo novo neugodno iznenađenje - oživljena je afera "Lewinsky". Naime, bivšoj pripravnici u Bijeloj kući Monici Lewinsky obećan je imunitet ako će svjedočiti pred velikom porotom povodom sumnji da je predsjednik Bill Clinton tražio od nje da laže o njihovoj vezi. Clinton će pak o tom slučaju svjedočiti 17. kolovoza. Svjedočenje će se održati u Bijeloj kući, a bit će snimljeno na video traku. Oživljavanje već gotovo zaboravljene afere izazvalo je snažan pad cijena dionica, pa je DJIA indeks u proteklih tjedan dana izgubio više od 200 bodova, zbog čega je ponovno potonuo ispod razine od 9.000 bodova. Tržište jednostavno ne voli iznenađenja, a ova je vijest sasvim neočekivana i doseže sam vrh vlasti, kažu analitičari. No, nije to sve što brine ulagače. Naime, u srijedu je glavni ekonomist Feda iz St. Louisa izjavio kako bi odnos cijene i zarade po dionici (P/E ratio), koji je u posljednje vrijeme snažno porastao premda je malo nade da će kompanije zabilježiti rast dobiti, mogao ukazivati na znatno veći rizik nego što ulagači misle. To je dodatno potreslo ionako uzdrmano Tržište. Tržišta jednostavno ne vole (neugodna) iznenađenja Pad Wall Streeta izuzetno je uznemirio europske ulagače. U Londonu i Frankfurtu vodeći su indeksi polovicom tjedna potonuli duboko ispod 5.900 bodova. Međutim, London se posljednjih dana oporavlja, pa se Footsie indeks vratio iznad te razine. Oživljavanje Tržišta zahvaljuje se uvjerenju ulagača kako više nema nikakve opasnosti od povećanja kamatnih stopa u Britaniji. Naime, prema svim posljednjim podacima, rast se gospodarstva usporava, a inflacija je, čini se, pod kontrolom. Stoga nema nikakvih razloga za stezanje kreditne politike. Čak štoviše, ako Bank of England još jednom poveća kamate, gospodarstvo bi moglo upasti u recesiju, kažu analitičari. U Tokiju su pak cijene dionica ovoga tjedna porasle. No, neznatno, pa je Nikkei indeks osvojio svega 20-ak bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 23. srpnja 30. srpnja Promjena u % USD/DEM 1,7910 1,7690 - 1,23 USD/JPY 141,70 142,20 + 0,35 GBP/USD 1,6400 1,6410 + 0,06 Cijena zlata: USD/Unca 23. srpnja 30. srpnja Promjena u % 292,65 289,00 - 1,25 Ovoga je tjedna, po prvi puta nakon dva mjeseca, tečaj američke valute prema njemačkoj potonuo ispod razine od 1,77 maraka. Dolar je neočekivano srušila - Monica Lewinsky. Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako je posebni tužitelj Kenneth Starr bivšoj pripravnici u Bijeloj kući dao potpuni imunitet u zamjenu za njezino svjedočenje o vezi s predsjednikom Billom Clintonom. Naime, Starr je započeo istragu zbog sumnje da je Clinton počinio krivokletstvo, zanijekajući pod prisegom svaku vezu s Lewinsky, te kako je i nju nagovarao da učini isto. Ovakve neugodne i neočekivane vijesti koje imaju veze s Bijelom kućom nisu dobre za financijska tržišta. Takve stvari mogu srušiti dolar te cijene obveznica i dionica, kažu analitičari. Da, to se i obistinilo. Dolar je oslabio, a pod pritiskom je i američko tržište kapitala. Sve dok se afera "Lewinsky" ne riješi, na američkim tržištima neće biti mira, kažu analitičari. Obuchi - novi japanski premijer No, dok je u odnosu na marku pao, u odnosu na japansku valutu, tečaj dolara stabilno se kreće oko razine od 1,42 jena. U četvrtak je Donji dom japanskog parlamenta i službeno izabrao čelnika vladajuće Liberalno demokratske stranke Keiza Obuchija za novog premijera. Čeka se još samo objava imena novih članova vlade. Pritom je gotovo sigurno da će novi ministar financija, a to je za tržište valuta ključno mjesto u vladi jer o tom ministru ovisi kojim će se tempom odvijati sanacija financijskog sustava, biti bivši premijer Kiichi Miyazawa. Čini se kako ga Tržište podržava. Jer, taj je 78-godišnji veteran tijekom svoje 40-godišnje političke karijere bio na čak 13 pozicija u vladi i ima golemo iskustvo u fiskalnoj i financijskoj politici. Kako bilo, pri kraju je razdoblje političke neizvjesnosti, no Japan se još nije pomaknuo s mrtve točke, kažu analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 24 - 31. srpnja ’98. Valutai jedinica Tečaj24. srpnja Tečaj31. srpnja Promjenau % DEM 100 363,4800 362,5700 - 0,26 USD 1 6,5117 6,4124 - 1,53 GBP 1 10,6903 10,5203 - 1,60 JPY 100 4,5929 4,5122 - 1,76 ATS 100 51,6621 51,5321 - 0,26 ITL 100 0,3686 0,3676 - 0,28 CHF 100 430,2157 432,9786 + 0,64 SIT 100 3,8605 3,8516 - 0,24 Po prvi puta od početka lipnja, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB zaronila duboko ispod razine od 3,63 kune. Osim švicarskog franka koji je poskupio 0,6 posto, sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Japanski jen ponire već tri tjedna. U tom se razdoblju njegov tečaj sunovratio gotovo 5,0 posto. U istom je razdoblju američki dolar pojeftinio više od 3,5 posto. Slijedila ih je britanska funta koja je u proteklih sedam dana na vrijednosti izgubila čak 1,6 posto. Istodobno su talijanska lira, austrijski šiling i slovenski tolar oslabili tek nešto više od 0,2 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u ponedjeljak na deviznom tržištu. Od poslovnih je banaka kupila 29,950 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6313 kuna za jednu marku i 1,0 milijun američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,4695 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: O fiskalnoj politici za 1999. Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegre razmatrala i načelno prihvatila odrednice fiskalne politike za 1999. godinu. Prihvaćeno je i Izvješće o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje siječanj-lipanj 1998. godine. Vlada je donijela Odluku o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu. Ovom odlukom Vlada propisuje posebne uvjete za obavljanje trgovine naftnim derivatima i to motornim benzinima, petrolejskim gorivima, dizelskim gorivima, uljem za loženje i ukapljenim naftnim plinovima. Prihvaćeni su prijedlozi mjera financijske konsolidacije i sanacije dioničkih društava Kontex d.d. Karlovac, Croatia pumpe d.d. Karlovac te druga faza sanacije Dalmacijavina p.o. Split. Vlada je odobrila sredstva iz tekuće zalihe državnog proračuna Slobodnoj plovidbi d.d. Šibenik, kao interventna sredstva, općini Primorski Dolac za rekonstrukciju postojeće niskonaponske mreže te Hrvatskom zrakoplovnom savezu za organizaciju Svjetskog padobranskog prvenstva u klasičnim disciplinama. Iz državnog proračuna, Vlada je odobrila pomoć Dalmatinki d.d. Sinj i ŽEČE d.d. Karlovac za isplatu dijela neisplaćenih plaća, te Adriavinilu d.d. Kaštel Sućurac za nastavak proizvodnje. Vlada je izvještena o tijeku otkupa tržnih viškova pšenice roda 1998. godine koji, kao i osiguranje sredstava za otkup, teče bez zastoja. Na kraju sjednice, Vlada je imenovala prof. dr. Ivicu Mandića predsjednikom Upravnog vijeća Hrvatskog hidrografskog instituta, izvijestio je Ured za priopćavanje Vlade RH. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je u srijedu aktualna gospodarska i novčana kretanja, stanje u Glumina banci d.d. Zagreb i obaviješten je o prijedlogu upućenom nadležnom sudu za pokretanje stečajnog postupka u Ilirija banci d.d. Zagreb i Građanskoj štedionici d.o.o. Karlovac. Savjet HNB, pod predsjedavanjem guvernera dr. Marka Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre, pobliže je obaviješten o zbivanjima vezanim za Glumina banku, kao i o programu sanacije i restrukturiranja što ga je dostavila ta banka 21. srpnja Hrvatskoj narodnoj banci. Stručne službe središnje banke intenzivno rade na obradi tog prijedloga i na utvrđivanju pravog stanja u samoj Glumina banci. Tek nakon toga moći će se predložiti konkretna odluka glede daljnje sudbine te banke. Procjenjuje se da bi to moglo uslijediti već potkraj ovoga mjeseca, dakle znatno prije isteka roka od 60 dana, što ga zakon daje središnjoj banci za takav posao. Načelno gledajući, moguća su tri ishoda ovoga slučaja - prijedlog Vladi Republike Hrvatske da donese odluku o sanaciji banke, stečaj banke ili, što bi svakako bilo najpoželjnije rješenje, da Glumina banka vlastitim snagama ili uz pomoć primjerenog strateškog ulagača prevlada probleme s kojima je suočena i stvori osnovicu za stabilnije buduće poslovanje, navodi se u priopćenju HNB. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u Ilirija banci i Građanskoj štedionici središnja banka predložila je kao vjerovnik koji nije u mogućnosti naplatiti svoja potraživanja po osnovi korištenih interventnih kredita. Problemi u poslovanju tih institucija prisutni su već duže vremena, a pokušaji da se izlaz pronađe u dokapitalizaciji ili na neki drugi način nisu doveli do rezultata. Budući da je riječ o manjim financijskim institucijama, njihov stečaj ne može imati zamjetnijeg učinka na stabilnost hrvatskog financijskog sustava, kaže se u priopćenju i dodaje: Štoviše, gašenje banaka i štedionica koje ne mogu osigurati opstanak uspješnošću svoga poslovanja niti pronaći odgovarajuće strateške partnere koji bi ojačali njihovu financijsku snagu i tržinu konkurentnost može se smatrati, po ocjeni Savjeta HNB, nužnim i poticajnim za jačanje učinkovitosti i vjerodostojnosti hrvatskog bankarstva. Štedni ulozi građana u tim financijskim institucijama osigurani su do iznosa od 100.000 kuna kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Pravilnikom te institucije određeno je, i to upravo na ovoj sjednici potvrđenim dopunama i izmjenama, da je isplatu osiguranih štednih uloga, što su ih građani držali u banci ili štedionici koja ide u stečaj, Državna agencija dužna početi u roku 180 dana od dana objave rješenja o otvaranju stečajnog postupka u "Narodnim novinama". 9. MMF o gospodarskoj politici: Pohvale ali i pokude U prosudbi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novčanoj i fiskalnoj politici u Hrvatskoj, koja je u ponedjeljak u obliku priopćenja za tisak istodobno objavljena u Washingtonu i Zagrebu, uočava se niz pozitivnih postignuća, ali i izražava zabrinutost glede nekih pojava koje zahtijevaju brze i odlučne zahvate hrvatske središnje banke i Vlade. MMF uočava da je realni brutto nacionalni proizvod prošle 1997. nastavio rastom od 6,5 posto što odgovara prosječnoj stopi rasta tijekom posljednjih četiri godine. Godišnja stopa inflacije ostala je i dalje ispod 4 posto unatoč povećanja nominalnih plaća od oko 15 posto, znatnom povećanju potrošačkih kredita i smanjenju poreza na osobni dohodak. Stabilnost cijena ostvarena je zahvaljujući snažnom rastu uvoza (17 posto promatrano u dolarima odnosno 32,5 posto u kunama). Istodobno je hrvatski robni izvoz više-manje stagnirao tako da je vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 27 posto brutto nacionalnog proizvoda. Povećanje dolarskih turističkih prihoda za 30 posto nije moglo spriječiti da se deficit tekućeg računa platne bilance gotovo utrostruči, od 4,5 na 12,5 posto brutto nacionalnog proizvoda. Takav je tekući deficit, i u znatno manjoj mjeri jačanje službenih deviznih pričuva, financirano snažnim povećanjem vanjskog zaduženja koje je tijekom 1997. poraslo s 23,4 na 33 posto nacionalnog proizvoda. Velik dio inozemnih kredita uzela su velika poduzeća u državnom vlasništvu, poslovne banke i Vlada. U svojoj prosudbi vođene politike Izvršni odbor MMF-a je pohvalio stabilizacijske napore zasnovane na obrani čvrstog tečaja kune te pozdravio "napore u smjeru ubrzanja strukturne reforme, ponajprije na području sanacije banaka u državnom vlasništvu i nastavka kuponske privatizacije". U raspravi mnogi su direktori, članovi Izvršnog odbora, naglasili da se "Hrvatska sada sučeljava s teškom eksternom gospodarskom situacijom koja zahtijeva odlučne i rane korektivne mjere". Tim su povodom izrazili "ozbiljnu zabrinutost glede neodrživo visokog deficita tekućeg računa platne bilance u 1997. i tim povodom kritizirali brz rast plaća i bankovnih kredita, loše ukupne poslovne rezultate državnih poduzeća te ekspanzivnu fiskalnu politiku. Direktori su bili zabrinuti i poteškoćama u bankarskom sektoru i sporosti u provođenju strukturnih reformi. Pozdravljajući mjere koje su vlasti do sada poduzele, direktori misle da su potrebne dodatne brze i odlučne mjere "uključujući makroekonomsko prilagođavanje i ubrzano ograničenje i restrukturiranje javnih poduzeća te reformu bankarskog sektora". U svojoj ocjeni učinkovitosti hrvatske fiskalne politike direktori nisu bili jedinstveni, ali su se složili da je daljnje fiskalno prilagođavanje najpovoljnije raspoloživo sredstvo gospodarske politike. Direktori su podržali već poduzete mjere da se ograniči zaduživanje sektora državnih poduzeća i založili se za smanjenje operativnih troškova i poboljšanje procjene zaduživanja i investicijskih planova u tim poduzećima. Bržu privatizaciju smatraju najboljim načinom poboljšanja poslovnog upravljanja, "pogotovo kada ono uključuje strateške investitore". Direktori MMF-a se zalažu i za ograničenje plaća naročito u sektoru proračuna "ne samo zbog demonstracijskog učinka, već i zbog ograničenog manevarskog prostora... u kontekstu velike potražnje za socijalnom skrbi i obnovom". Tim povodom direktori kritiziraju i usmjerenje na "povećanje mase plaća za državnu upravu za 1999." čiji se "nesretni ishod može zaobići samo kroz svrsishodnu reformu državne uprave te ograničenja". Osvrćući se na nedavne potrese u bankarskom sustavu, MMF savjetuje vlastima da zatvore neodržive banke u konteksu jedinstvene, tržišno orijentirane bankarske strategije. "Osiguravanje likvidnosti takvim bankama bilo bi nekonzistentno s općim monetarnim i eksternim ciljevima, kao i sa zdravim bankarskim načelima". Brzi rast bankovnih kredita uz veliko inozemno zaduživanje "mogu povećati osjetljivost Hrvatske na promjene u ponašanju tržišta" pa zato monetarnu politiku treba i dalje pooštravati kako bi tečaj kune fluktuirao unutar uskog raspona. Direktori MMF-a pozdravljaju pripremu noovog Zakona o bankama i traže da se ubrza njegovo uvođenje. Potrebno je ojačati neovisnost i ovlasti nadzornih i regulatornih tijela, hitno dodatno poboljšati interne nadzorne mogućnosti središnje banke i jačati provedbu bonitetne regulative i regulative vezane uz monetarnu politiku. Pri tome su uočene i različite mjere koje su u tom pogledu hrvatske vlasti već poduzele. U tekstu kojim je Hrvatska narodna banka popratila priopćenje ističe se da su hrvatske vlasti u želji da učine gospodarsku politiku čim transparentnijom, dale svoju suglasnost za objavu rasčlambe. HNB podsjeća da je misija MMF-a posjetila Hrvatsku još u ožujku i da se statistički pokazatelji odnose na kalendarsku 1997.. U međuvremenu u hrvatskoj gospodarskoj i novčanoj politici poduzeto je "niz dodatnih mjera - kapitalske restrikcije, pojačana kontrola i nadzor banaka, uravnoteženje proračuna itd" kako bi se ispravila neka nepovoljna kretanja, spomenuta u prioćenju MMF-a i održala makroekonomska stabilnost u zemlji. 10. Sporazum Globus grupe i Dubrovačke banke Dubrovačka banka d.d. i Globus grupa d.d., uz suradnju Državne Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), sklopili su 29. srpnja u Zagrebu sporazum kojim se utvrđuju način i rokovi vraćanja duga Globus grupe Dubrovačkoj banci, priopćeno je iz DAB-a. Provedbom Sporazuma, Dubrovačka banka će naplatiti svoja potraživanja po tržišnim i realno mogućim uvjetima, i time kvalitetno riješiti problem naplate potraživanja od Globus grupe kao najvećeg dužnika te tako dodatno stabilizirati svoje poslovanje, istaknuli su u DAB-u. Potpisnici Sporazuma su direktor DAB-a Mladen Šunjić, u ime Dubrovačke banke Niko Koncul, koji je ovlašten za rukovođenje i zastupanje te banke u postupku sanacije i u ime Globus grupe Miroslav Kutle. Sporazumom se Globus grupa obvezala banci platiti dospjele kamate po kreditima, naknade po garancijama i akreditivima i ostale troškove do 31. kolovoza ove godine. Za izmirenje svojih obveza Globus grupa banci prenosi dionice Slobodne Dalmacije d.d. Split. Globus se obvezao plaćati dugoročne obveze prema dospijeću sukladno sklopljenim ugovorima ili drugim pravnim poslovima. Za izmirenje glavnice dospjelih i kratkoročnih obveza, uključivo i regresno pravo Banke prema Globusu za plaćene garancije, Globus se obvezao prodati imovinu, s tim da je rok za početak prodaje 30 dana, a radi se uglavnom o imovini s područja Županije Splitsko- dalmatinske. Sredstva od prodaje doznačit će se izravno Dubrovačkoj banci za izmirenje obveza Globusa. Zakupnina za imovinu u zakupu koja će se prodavati do trenutka prodaje asignirat će se banci za izmirenje kamata po kreditima, naknade po garancijama i akreditivima i ostale troškove. Sporazumom je utvrđen 30. studeni 1999. kao krajnji rok za izmirenje svih obveza Globusa, a dogovoreno je i osnivanje zajedničkog povjerenstva koje će se sastajati najmanje jednom mjesečno i kontrolirati provođenje dogovorenog i predlagati poduzimanje svih potrebnih koraka u svrhu urednog provođenja Sporazuma. 11. Zagrebačka banka osniva stambenu štedionicu Zagrebačka banka dobila je suglasnost Ministarstva financija za osnivanje i rad stambene štedionice, a uskoro se očekuje i potrebno odobrenje Hrvatske narodne banke, priopćila je uprava Banke. Početak rada "Prve stambene štedionice" očekuje se u rujnu, a Zagrebačka je banka u nju uložila 50 milijuna kuna. Stambena štednja je posebna namjenska štednja koja se ukamaćuje uz fiksnu kamatnu stopu od tri posto godišnje, a koju stimulira država posebnom premijom, koja se također ukamaćuje po istoj kamatnoj stopi. Na temelju štednje može se dobiti povoljan stambeni kredit uz fiksnu kamatnu stopu od šest posto, bez depozita i bez valutne klauzule, što je povoljnije od komercijalnih stambenih kredita. Maksimalni iznos državne premije po štednji iznosi 1250 kuna godišnje, što znači da građanin treba uštedjeti pet tisuća kuna godišnje da bi dobio taj iznos premije. Prema podacima bančine uprave, ugovori o stambenoj štednji moći će se sklapati u cijeloj poslovnoj mreži Zagrebačke banke, a banka će također omogućiti sklapanje ugovora i putem telefona ili dostavom na adresu stanovanja. Kod sklapanja ugovora o stambenoj štednji, štediša sam određuje i ugovara ciljani iznos kojemu teži, a koji se sastoji od 50 posto vlastitih sredstava (ukamaćene štednje plus državnih poticajnih sredstava) i 50 posto sredstava stambenog kredita. Ugovore o stambenoj štednji mogu zaključiti uz domaće fizičke osobe, i gradovi i općine, te pravne osobe za svoje zaposlenike. Štediša stječe pravo na kredit nakon razdoblja štednje od najmanje dvije godine, te ostvaren ugovoreni iznos vlastitih sredstava. Stambeni štediša nema obvezu uzeti kredit, a sa sredstvima koje je uštedio može slobodno raspolagati u bilo kojem trenutku. Ako ne želi kredit, a želi zadržati državna poticajna sredstva, najkraće potrebno razdoblje štednje je pet godina. 12. Statistika HRVATSKI INOZEMNI DUG U OŽUJKU 6,97 MLRD USD - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem ožujka ove godine iznosio je 6,97 milijardi američkih dolara ili 88,7 milijuna dolara više no u veljači, podaci su Hrvatske narodne banke. Od toga se na neevidentirane otplate glavnice odnosi 298,6 milijuna dolara, odnosno 10,9 milijuna dolara više. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 105,9 milijuna dolara na 6,34 milijardi dolara, a obveze po kratkororočnim kreditima iznosile su 626,3 milijuna dolara, što je za 17,2 milijuna manje. U odnosu na ožujak prošle godine, hrvatski inozemni dug veći je za 1,57 milijardi dolara. PAD UVOZA, RAST IZVOZA - U Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja ove godine uvezeno robe u vrijednosti od 4,12 milijardi američkih dolara, 2,3 posto manje nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je, pak, robe za 2,18 milijardi dolara, 0,1 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz roba iz zemalja Europske Unije (EU) u tom je razdoblju zadržao istu razinu od 2,47 milijardi dolara, dok je izvoz u te zemlje smanjen 4,5 posto na 1,07 milijardi dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 761,12 milijuna dolara ili 3,9 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 370,98 milijuna USD, tj. četiri posto manje. Istodobno, iz Italije je uvezeno robe vrijedne 767,33 milijuna dolara ili 3,4 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 401,86 milijuna USD ili 12 posto manje. Domaći uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 27,58 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 83,6 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 32,44 milijuna dolara, 29 posto više. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 16,5 posto na 66,88 milijuna USD, no, izvoz je smanjen 2,8 posto na 295,72 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije smanjen je 4,6 posto na 352,61 milijun dolara, a izvoz na to tržište je bio 21,1 posto manji i vrijednost mu je bila 223,05 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u prvih šest mjeseci uvezeno je robe u vrijednosti 8,07 milijuna USD, a izvezeno je robe za 6,22 milijuna dolara. 310812 MET jul 98