GS: DO LIKVIDNOSTI PROMJENOM PONAŠANJA DRŽAVE, BANAKA I TVRTKI

ZAGREB, 23. srpnja (Hina) - Rastuća nelikvidnost, koja je već dosegnula 15 milijardi kuna, prijeti kolapsom hrvatskog gospodarstva i traži hitno rješenje. Nužno je stvoriti financijsku disciplinu, koja bi kratkoročno mogla utjecati na smanjenje proizvodnje, povećanje nezaposlenosti i slabljenje društvene sigurnosti. Ti rizici se mogu izbjeći jedino hitnom promjenom ponašanja države, banaka i tvrtki, situacije na tržištu kapitala te odnosa države i poduzeća, a temelji tim promjenama su stvaranje modernog računovodstva, platnog prometa i bankarstva te učinkovitog Zakona o stečaju, smatra asistent sa zagrebačkog Ekonomskog instituta mr. Dubravko Jurlina-Alibegović. #L# U starom sustavu država je jamčila za financijske teškoće tvrtki putem subvencija, poreznih povlastica, odgode plaćanja kredita ili odobravanja novih kredita. U tržišnom gospodarstvu država ne smije, kaže Jurlina-Alibegović, pokrivati ničije gubitke osim djelomično one kod banaka, a kronični gubitaši moraju propasti. TVRDO OGRANIČENJE DRŽAVNOG BUDŽETA Američki ekonomisti smatraju da je osnovni preduvjet stvaranju financijske discipline u zemljama tranzije stabilan ekonomski program u kojem udjel državnog deficita u bruto društvenom proizvodu (BDP) ne smije premašiti dva do tri posto. Stabilnosti programa pridonosi i monetarna kontrola koja se lakše provodi ako postoji fiskalna disciplina. Međunarodni monetarni fond (MMF), pak, preporučuje vođenje politike "tvrdih" ograničenja budžeta države i državnih poduzeća, ukidanje subvencija i minimaliziranje rashoda, a uz to i striktno poštivanje pravila o stečaju insolventnih tvrtki. Kako zbog stečaja tvrtka neće moći vratiti kredit državnim bankama to potencijalno može dovesti i do stečaja banaka za koje garantira država. MMF preporučuje stoga izdavanje obveznica u vrijednosti obveza tvrtke koja se likvidiraju, odnosno za smanjenje vrijednosti obveza poduzeća koja su u procesu restrukturiranja. Obveznice se izdaju na banku kreditora, a neki od depozita trebaju biti trasferirani u druge - nove banke, koje će primiti te obveznice. Država ima obvezu plaćanja kamata na obveznice banakama. Nakon restrukruriranja poduzeće nema obvezu plaćanja kamata za stare kredite jer je to umjesto njih učinila država. Država svoje troškove plaćanja kamata može pokriti preko središnje banke, ali zbog zahtjeva za monetarnom kontrolom, MMF traži da se krediti ograniče do iznosa konsolidiranog duga javnog sektora. To je, po ocjeni Jurlina-Alibegovića, dobar zahtjev za države u kojima tržišta kapitala nisu razvijena jer se traži nemonetarno financiranje fiskalnog deficita. PRAVILA FINANCIJSKE DISCIPLINE Financijska disciplina ima četiri osnovna pravila: kupci moraju platiti kupljenu robu, dužnici na osnovu ugovora o kreditu moraju vratiti dug, porezni obveznici trebaju plaćati poreze, a tvrtke moraju rashode pokrivati vlastitim prihodima. Važan dio financijske discipline je i fiskalna disciplina, koja podrazumjeva sposobnost uravnoteženja budžeta i ograničenja rasta državnih izdataka u odnosu na stopu rasta gospodarstva, te tržišno ponašanje financijskih institucija. Za uspostavljanje financijske discipline, osim zakonskog i pravnog okvira kao temeljnih, potrebno je da financijska tržišta budu slobodna i otvorena. Disciplina može biti oslabljena ako državna vlast ima privilegiju slobodnog pristupa izvorima financiranja i ako povećava javni dug. Vjerovnici moraju imati slobodan pristup informacijama o postojećim dugovima dužnika, a to je važno i kad država uzima kredit. Naime, zbog sve veće prakse da se države zadužuju neizravnim kanalima kroz posebne agencije ili fondove čija zaduženja nisu uključena u državni budžet, vjerovnici ne raspolažu pravim informacijama o stvarnom stanju javnog duga. Dužnicima se ne smiju izdavati garancije za kredite u slučaju pojave gubitaka. U tzv. mekom budžetskom ograničenju, koje još uvijek postoji u Hrvatskoj, insolventnim tvrtkama se ipak odobravaju krediti. Jurlina-Alibegović smatra da je uspostavljanje financijske discipline dugotrajan posao. Njegova loša alternativa je politika državnog zaduživanja, mjera državne regulative i izravne kontrole ili nadzora. Jadranka Šević (Hina) js sbo 231253 MET jul 98