FINANCIJSKI BILTEN 245.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLV. 16 - 23. srpnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. HNB: Glumina banci odobren preostali iznos kredita 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 16. VII. 59.000.000 54.500.000 16,00 % 102.105.000 17. VII. 43.000.000 27.780.000 17,13 % 27.870.000 18. VII. - - 16,13 % 28.936.000 20. VII. 50.300.000 40.300.000 16,67 % 60.844.000 21. VII. 42.000.000 27.900.000 16,33 % 88.209.000 22. VII. 25.000.000 20.070.000 15,79 % 76.104.000 23. VII. 30.000.000 26.600.000 17,19 % - Dnevni prosjek 41.550.000 32.858.000 16,51 % 64.011.000 Raste "minus" dviju banaka i jedne štedionice čiji se računi, zbog prevelikog manjka, ne mogu pokrivati preko Tržišta. Polovicom prošloga tjedna njihov je manjak iznosio oko 70 milijuna kuna, da bi ove srijede dosegnuo 149 milijuna. Noćna potražnja ostalih negativaca, ali i sudionika kojima je novac potreban za održavanje obvezne rezerve pokriva se bez ikakvih poteškoća, premda je ukupan saldo na računima banaka ovih dana pao ispod razine od 500 milijuna kuna. Unatoč tomu, u dnevnom je kreditiranju bilo vrlo mirno. Gotovo svakoga dana ponuda je novca bila znatno veća od potražnje. Međutim, zbog kreditnih ograničenja pojedinih banaka, ali i uskog izbora korisnika, dio potražnje redovito ostaje nepokriven. Većinu prometa predstavljali su prolongati koji su odobravani po cijeni od 17 i, nakon duljeg vremena, 18 posto. No, bolji korisnici te zajmove dobivaju i po cijeni od 12 ili 13 posto. Krediti na rok od 30 dana plasirani su pak po cijenama od 18 i 19 posto, a na rok od 90 dana po 21 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 122 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 8,0 milijuna kuna. Od 22. srpnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,135 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Početkom tjedna CROBEX indeks dosegnuo je najvišu razinu u proteklih mjesec dana - 845 bodova - no do četvrtka je potonuo na 810 bodova, što je samo pet bodova više nego što je iznosio tjedan dana prije. Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Podravke. Dionica Zabe poskupila je čak 115 kuna, dok je cijena Podravke porasla 26 kuna. Snažno su porasle i cijene dionica Zagrebačke banke 3E serije (50 kuna), Tvornice duhana Zagreb (24), Varaždinske banke (20) te Kraša (19 kuna). Dionica Croatia banke poskupila je pak 10 kuna, Sunčanog Hvara četiri, a Riviere dvije kune. Na listi negativaca na vodećem se mjestu ovoga tjedna našla dionica Dalmatinske banke s gubitkom od 25 kuna. Dionice Plive, Končara i Karlovačke pivovare pojeftinile su pak 20-ak, a Viktora Lenca četiri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 21 - 23. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 179 180 179 21.321 Pliva PLI-AA 500 530 500 2.182.550 Varaždinska banka 140 150 150 69.820 Viktor Lenac VLENAC 80 80 80 53.120 Zagrebačka banka O 1.325 1.420 1.365 4.267.150 Atlantska plovidba 85 85 85 19.890 Croatia banka 120 120 120 2.400 Istraturist 55 55 55 27.500 Karlovačka pivovara 510 510 510 1.020 Končar KONEL 120 120 120 6.120 Kraš KRAS-A 150 150 150 1.500 Podravka PODR-A 150 170 164 708.114 Privredna banka Zg 120 122 120 67.632 Riviera RIVP-A 52 52 52 7.800 Sunčani Hvar SUNH-A 20 20 20 3.000 Tvornica duhana Zg 1.240 1.260 1.260 678.660 Zagrebačka banka 3E 750 777 750 139.020 8.256.617 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo neuobičajeno živo. Promet je bio dvostruko veći nego tjedan dana prije, a aktivno je bilo 12 dionica. Pritom su cijene većine njih porasle, zbog čega je VIN indeks osvojio pet bodova te dosegnuo 466 bodova. Uz vrlo visok promet, najviše je, 31 kunu ili čak 22,4 posto, skočila cijena dionica Podravke. Zbog toga je, nakon više od dva mjeseca, dosegnula razinu od 170 bodova. Slijedila ju je dionica Kraša s dobitkom od devet kuna, dok su dionice Istraturista, Jadran-Turista i Varteksa poskupile oko dvije kune. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našla samo dionica Tesle- Ericssona. Potonuvši čak 37 kuna, ili 13,7 posto, cijena joj je pala na najnižu razinu u posljednjih godinu dana. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 20 - 23. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.100 3.100 3.100 58.900 Croatia line CRLIN 23 23 23 2.415 Istraturist ISTUR 53 53 53 8.109 Jadran-Turist JATUR 65 65 65 6.500 Kraš KRAS 130 140 140 54.280 Plava laguna PLAG 600 600 600 7.200 Podravka PODRA 142 170 169 440.331 Riviera RIVIR 51 51 51 2.550 Sunčani Hvar SUNHV 20 20 20 10.000 Tankerska plovidba 145 145 145 4.350 Tesla-Ericsson TESLA 230 250 232 108.525 Varteks VART 25 25 25 25.000 728.160 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 16. srpnja 23. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 6094,02 6058,45 - 0,59 London/FTSE-100 6116,80 5976,20 - 2,30 New York/DJIA 9234,47 9128,91 - 1,15 Tokyo/Nikkei 16731,92 16188,01 - 3,26 Zahvaljujući euforiji na Wall Streetu, krajem prošloga tjedna Dow Jones indeks probio se, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 9.300 bodova. Međutim, ovoga su tjedna cijene dionica naglo pale. Uzrok pada cijena ima svoje ime i prezime - Alan Greenspan. Naime, autoritativni predsjednik Feda izjavio je u redovitom polugodišnjem svjedočenju pred Kongresom kako će kamatne stope u SAD najvjerojatnije porasti, ako se rast zaposlenosti i potražnje ne uspori. Ove i iduće godine očekuje se rast cijena na malo, zbog čega bi središnja banka mogla pojačati kreditnu stegu, kazao je Greenspan. Upozorio je, također, na vrlo visoku razinu cijena dionica, zbog čega je neizbježna njihova korekcija. "Povijest nam govori da će biti korekcije značajnih razmjera," izjavio je Greenspan. Jasno je da je Greenspanov govor snažno uzdrmao Tržište jer, ono što je kazao sasvim je suprotno od onoga što je Wall Street želio čuti, kažu analitičari. Pad cijena na svim tržištima I na Tokijskoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna snažno pale. Nikkei indeks izgubio je oko 550 bodova, ili više od tri posto. To je, osim pada Wall Streeta, posljedica priopćenja agencije za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's Investor Sevicea kako je uzela u razmatranje moguće smanjenje rejtinga duga japanske vlade. Premda se već dulje vrijeme očekivalo ovakvo Moody'sovo priopćenje, ono je, zbog nezgodnog timinga, izuzetno snažno uzdrmalo Tržište, kažu analitičari. Pad cijena u New Yorku i Tokiju izazvao je paniku na europskim burzama. Svi se "izvlače" s Tržišta, žale se brokeri. Stoga su cijene dionica snažno pale. U Londonu je Footsie indeks zaronio duboko ispod razine od 6.000 bodova, dok je na Frankfurtskoj burzi DAX indeks potonuo ispod 6.100 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 16. srpnja 23. srpnja Promjena u % USD/DEM 1,7960 1,7910 - 0,28 USD/JPY 139,40 141,70 + 1,64 GBP/USD 1,6350 1,6400 + 0,30 Cijena zlata: USD/Unca 16. srpnja 23. srpnja Promjena u % 294,40 292,65 - 0,60 Nakon tjedan dana stagniranja u rasponu od 139 do 140 japanskih jena, polovicom ovoga tjedna tečaj američkog dolara naglo se probio iznad razine od 141 JPY. Na top listi uzroka slabljenja jena na prvom se mjestu nalazi priopćenje agencije Moody's Investors Service kako je uzela u razmatranje rejting duga japanske vlade. "Nalazimo da bi u kriznim situacijama japanskoj vladi vrlo teško pošla za rukom mobilizacija imovine privatnog sektora, bilo korporacija ili pojedinaca, denominirane u stranim valutama, izjavio je Vincent Truglia, direktor Moody'sova odjela za državne rejtinge. "Ako imate mali udio štediša koji samo mali dio svojih, inače vrlo likvidnih depozita drži u stranim valutama, a tu je imovinu vrlo teško mobilizirati u kriznim situacijama, vaša je financijska pozicija vrlo nezgodna," izjavio je on. "To nas vrlo zabrinjava, no ne očekujemo da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti," zaključio je Truglia. Kako bilo, Moody's će, radi mogućeg smanjenja, razmatrati sadašnji Aaa rejting Japana i zbog toga je ojačao pritisak na jen, kažu analitičari. Greenspan nikada nije bio diplomata Japansku, ali i ostale azijske valute snažno je uzdrmalo i svjedočenje predsjednika Feda Alana Greenspana pred Kongresom. Naime, neuobičajeno oštrim, ali i simboličkim rječnikom Greenspan je izjavio kako u Aziji "imate snažan pad povjerenja u kojemu se pesimizam hrani pesimizmom". Još nema naznaka oporavka azijskih gospodarstava i teško je predvidjeti kada će se situacija poboljšati, kazao je on. Da, Greenspan nikada nije bio diplomata, kažu analitičari. Nadalje, predsjednik je Feda izjavio da bi kamatne stope u SAD mogle porasti. U SAD već mjesecima vrlo snažno rastu zaposlenost i potrošnja stanovništva, a to bi moglo izazvati jačanje inflacijskih pritisaka. Ove i iduće godine očekuje se rast cijena na malo, zbog čega bi središnja banka mogla pojačati kreditnu stegu, kazao je Greenspan. Kamate su u SAD već sada daleko veće nego u Japanu, stoga je dolar znatno privlačnija investicija od jena. Tim više što je jen ionako pod snažnim pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Japanu. Napetost raste kako se bliži petak kada će se održati izbori za novog premijera. Tri su kandidata: ministar vanjskih poslova Keizo Obuchi, ministar zdravsta Junichiro Koizumi i bivši glavni tajnik vlade Seiroku Kajiyama. Tržište preferira Kajiyamu. Naime, on je jedan od najoštrijih kritičara japanskog bankarstva, pa ulagači smatraju kako bi bio skloniji brzim reformama financijskog i poreznog sustava od njegovih protukandidata. Međutim, japanski dnevnici pišu kako najviše šansi ima Obuchi. Stabilizacija ruske krize I dok je prema jenu ojačao, u odnosu na njemačku valutu tečaj dolara stagnira. Marka trenutačno djeluje vrlo snažno zahvaljujući zajmu Međunarodnog monetarnog fonda Rusiji. Naime, ovoga je tjedna IMF Moskvi odobrio kredit od 11,2 milijarde dolara kako bi se spriječilo produbljavanje gospodarske krize. Tako će Rusija odmah dobiti 4,8 milijardi dolara. Ostatak kredita - 6,4 milijarde USD - bit će isplaćen najvjerojatnije u rujnu. No, samo ako će se Moskva u potpunosti pridržavati programa gospodarske reforme, odnosno provesti ključne mjere. U prvom redu, morala bi povećati porezne prihode. Kako bilo, sama vijest o dodjeli kredita stabilzirala je rusko financijsko tržište. No, Rusija se još nije izvukla iz šume i pitanje je koliko će dugo taj kredit trajati, kažu analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 17 - 24. srpnja ’98. Valutai jedinica Tečaj17. srpnja Tečaj24. srpnja Promjenau % DEM 100 363,2100 363,4800 + 0,07 USD 1 6,5171 6,5117 - 0,09 GBP 1 10,6566 10,6903 + 0,31 JPY 100 4,6774 4,5929 - 1,81 ATS 100 51,6274 51,6621 + 0,06 ITL 100 0,3683 0,3686 + 0,08 CHF 100 432,7985 430,2157 - 0,60 SIT 100 3,8460 3,8605 + 0,37 Posljednja tri tjedna cijena se njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kreće u rasponu od 3,63 do 3,64 kune. Većina je ostalih valuta ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Najviše su poskupili slovenski tolar (oko 0,4 posto) i britanska funta (0,3 posto). Pratili su ih talijanska lira i austrijski šiling koji su u proteklih sedam dana ojačali svega oko 0,07 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Japanski jen klizi već dva tjedna i u tom se razdoblju njegov tečaj strmoglavio više do 3,1 posto. U istom je razdoblju američki dolar pojeftinio više od 2,0 posto, dok je švicarski franak ovoga tjedna oslabio 0,6 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je ovoga tjedna na deviznom tržištu. U ponedjeljak je od poslovnih banaka kupila 17,3 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6373 kune za jednu marku. U srijedu je pak kupila 900 tisuća maraka po prosječnom tečaju od 3,6302 kune za jednu marku. 7. HNB: Glumina banci odobren preostali iznos kredita Hrvatska narodna banka (HNB) odobrila je u srijedu Glumina banci korištenje preostalog iznosa od ukupno odobrenih 200 milijuna kuna kredita za premošćivanje nelikvidnosti. Takva odluka središnje banke uslijedila je odmah nakon što je Glumina banka dala potrebna dodatna jamstva za vraćanje posuđenih sredstava, sukladno odredbama ugovora što ga je potpisala sa središnjom bankom prigodom odobrenja navedenoga kredita i Odluci Savjeta NBH-a o načinu i uvjetima odobravanja kredita za premošćivanje nelikvidnosti bankama nad kojima je pokrenut postupak za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja banke. Dok taj uvjet nije bio ispunjen, Glumina banka je imala pravo koristiti samo onaj dio kredita za koji je osigurala ugovorena jamstva, izvjestili su iz HNB-a. Glumina banka, podsjeća HNB, opredijelila se za pokretanje postupka dobrovoljne sanacije, s čime se na svojoj sjednici 23. lipnja suglasio i Savjet HNB-a. To znači da je, prema važećim zakonskim odredbama, Glumina banka bila dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoj vlastiti program sanacije i restrukturiranja do 24. srpnja. Taj dokument jučer je uručen središnjoj banci. Dužnost hrvatske središnje banke je razmotriti predloženi program, te zatim ocijeniti ekonomsku opravdanost sanacije. Zakonske odredbe nalažu da se pri razmatranju mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja banke ocijeni bilanca banke i njezin vlastiti program sanacije, iznos rizičnih plasmana, potencijalnih gubitaka i mogućnosti njihovog pokrivanja ili otpisa, kao i projekcija poslovanja banke nakon okončanja sanacijskog postupka. Ako je ocjena pozitivna, na prijedlog Hrvatske narodne banke, odluku o sanaciji i rekonstruriranju banke donosi Vlada Republike Hrvatske. Sanacijski postupak po toj odluci provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kod koje su osigurani štedni ulozi građana u svim hrvatskim bankama i štedionicama (od početka ovoga mjeseca do iznosa od 100.000 kuna). Imajući u vidu važeću zakonsku proceduru, Hrvatska narodna banka za sada se ne želi upuštati u javne prosudbe stanja u Glumina banci niti komentirati nastojanja uprave te poslovne banke za pronalaženje izlaza iz teškoća, uključujući i pregovore s možebitnim stranim ulagačima. Hrvatska narodna banka u ovom trenutku može iznijeti samo svoj načelan stav da se problemi u Glumina banci moraju riješiti na način koji će pridonijeti trajnoj stabilnosti hrvatskog financijskog sustava, navodi HNB. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u iznosu od 103,7 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 92,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,891 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,75 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,722 kune, što predstavlja kamatu od 11,25 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,834 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je čak 57 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 11. kolovoza, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 357,2 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 232 milijuna kuna, na rok od 91 dan 65,0 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 60,2 milijuna kuna. 240946 MET jul 98