FINANCIJSKI BILTEN 244

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLIV. 09 - 16. srpnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O ekshumaciji branitelja 8. Tvornica duhana Rovinj kupila TDZ 9. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja o prodaji TDZ 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 09. VII. 77.000.000 71.000.000 16,46 % 87.347.000 10. VII. 57.000.000 53.950.000 17,37 % 94.382.000 11. VII. - - 16,37 % 7.578.000 13. VII. 20.000.000 15.936.000 17,37 % 88.675.000 14. VII. 31.000.000 28.000.000 16,44 % 173.810.000 15. VII. 53.000.000 40.010.000 16,79 % 81.706.000 16. VII. 59.000.000 54.500.000 16,00 % - Dnevni prosjek 49.500.000 43.899.000 16,73 % 88.916.000 Kako su banke u srijedu morale vratiti repo kredite HNB, ukupan saldo na njihovim računima pao je ispod razine od 500 milijuna kuna. Zbog toga je pak porasla potražnja za novcem u dnevnom kreditiranju, a neki su kreditori tražili i povrat ranije odobrenih kredita. Unatoč tomu, neravnoteža između ponude i potražnje ovoga je tjedna bila nešto manja izražena nego proteklih tjedana. Zbog već poznatih kreditnih ograničenja nekih banaka, dio je ponude ostajao i neplasiran. Cijena se novca, pritom, kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su uglavnom po kamati od 17 posto, a bolji su korisnici dobivali te zajmove po svega 13 posto. Međutim, u noćnom se kreditiranju ne uspjeva pokriti sva potražnja. Jednoj su se štedionici koja već dulje vrijeme ostaje nepokrivena preko noći ovoga tjedna pridružile i dvije banke. Njihov je "minus" veći od izdvojene obvezne rezerve, pa se ne mogu pokriti preko Tržišta. Na pitanje da li su dobili interventne kredite odgovor zna samo središnja banka i, naravno, navedeni "negativci". Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 280 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 263 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 15 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 2,0 milijuna kuna. Od 15. srpnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,099 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do šest dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 226,14 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 22. srpnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 10,58 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od oko 5,5 milijuna kuna, a CROBEX indeks skočio je 22 bodova, zbog čega se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 800 bodova. Preciznije, dosegnuo je 805 bodova. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Plive i Zagrebačke banke. Pritom je cijena Plive porasla pet kuna, a običnih dionica Zabe 50 kuna. Dionica Zagrebačke banke 3E serije poskupila je, također, 50 kuna, dok je cijena Tvornice duhana Zagreb porasla 36 kuna. Na vrijednosti su dobile i dionice Dalmatinske banke (24 kune) te Kraša (četiri kune), no uz vrlo mršav promet. Ostale su pak dionice pojeftinile. Cijene Varaždinske banke i Plave lagune pale su 10 kuna, zbog čega je cijena Lagune potonula ispod razine od 600 kuna. Dionica Podravke pojeftinila je pak dvije kune, zbog čega joj je cijena, po prvi puta otkako se njima trguje na Burzi, zaronila ispod 140 kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14 - 16. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 204 204 204 2.040 Pliva PLI-AA 500 520 520 1.741.302 Varaždinska banka 1 127 130 130 130.854 Zagrebačka banka O 1.120 1.300 1.250 2.238.130 Jadranski naftovod 1.300 1.400 1.400 59.500 Jadroplov JDPL 80 80 80 7.040 Kraš KRAS-A 131 145 131 4.673 Plava laguna LAGP-A 595 595 595 13.685 Podravka PODR-A 136 140 138 206.329 Privredna banka 120 120 120 12.000 Tvornica duhana Zg 1.180 1.299 1.236 841.822 Zagrebačka banka 3E 650 800 700 2.850 Zagrebačka pivovara 550 555 550 294.350 5.554.575 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo nešto življe. Naime, promet je iznosio 311 tisuća kuna, što je 15-ak tisuća kuna više nego tjedan dana prije. Pritom su cijene većine dionica pale, pa je VIN indeks potonuo četiri boda, na novu najnižu razinu otkako postoji - 461 bod. Najveći je pad, 200 kuna, zabilježila cijena dionica Bjelovarske banke. Pratila ju je dionica Plave lagune s gubitkom od 10 kuna. Pojeftinile su, par kuna, i dionice Podravke, Tesle-Ericssona, Istraturista te Jadran hotela iz Crikvenice. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dionice Tvornice duhana Zagreb i Hotela Inter-Continental. Cijena TDZ-a porasla je 50 kuna, dok je dionica HIC-a poskupila 25 kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 13 - 16. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.100 3.100 3.100 34.100 Česma turizam CESTU 60 60 60 49.740 Hotel Inter-Cont. 130 130 130 7.410 Istraturist ISTUR 51 51 51 2.448 Jadran hoteli JADRH 230 230 230 4.830 Kraš KRAS 131 131 131 2.620 Plava laguna PLAG 595 604 600 26.366 Podravka PODRA 138 140 138 50.510 Tesla-Ericsson TESLA 245 289 269 52.718 Tvornica duhana Zg 1.150 1.150 1.150 60.950 Varteks VART 24 26 24 19.600 311.292 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 09. srpnja 16. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5996,77 6094,02 + 1,62 London/FTSE-100 5969,70 6116,80 + 2,46 New York/DJIA 9174,97 9234,47 + 0,64 Tokyo/Nikkei 16446,95 16731,92 + 1,73 Na Wall Streetu je ovoga tjedna vladalo sjajno raspoloženje. Dow Jones indeks skočio je oko 60 bodova te dosegnuo najvišu razinu u povijesti - 9.245 bodova. Snažan rast cijena dionica zahvaljuje se uvjerenju ulagača kako Fed neće povećati kamatne stope. Naime, inflacija je u SAD sasvim pod kontrolom. To potvrđuju i svi najnoviji podaci. Primjerice, u lipnju su cijene na malo porasle svega 0,1 posto, a isti je rast zabilježio i promet u trgovini na malo. Oba su podatka znatno manja nego što se očekivalo i Fed doista nema nikakvih razloga za promjenu monetarne politike, kažu analitičari. Nadalje, na Tržište se neprestano slijevaju podaci o poslovanju američkih kompanija u drugom tromjesečju. Time Warner iskazao je neočekivanu dobit, zbog čega je cijena dionica te kompanije naglo porasla. Snažno je porasla i cijena Intela, premda je dobit kompanije po dionici pala s 92 centa godinu dana prije na 66 centi. "Premda je njegov rezultat znatno slabiji nego prošle godine, Intel je donijeo veliko olakšanje na Tržište jer, čini se kako se, unatoč usporavanju, nastavlja trend rasta tehnološkog sektora," kaže jedan analitičar. Zahvaljujući tomu, porasle su cijene dionica mnogih tehnoloških kompanija, pa je i Nasdaq indeks, koji je prepun tih dionica, ovoga tjedna dosegnuo rekordna 1.994 boda. Rekordi i na europskim burzama I u Frankfurtu se cijene dionica kreću na rekordnim razinama. Po prvi puta u povijesti, DAX indeks probio se iznad razine od 6.100 bodova. Euforiju je potaknuo nagli skok cijena dionica na ruskom tržištu kapitala gdje su ulagači s oduševljenjem primili potpisivanje sporazuma između Rusije i Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) o novom zajmu u vrijednosti 22,6 milijardi dolara. Na Londonskom tržištu, također, vlada sjajno raspoloženje. Footsie indeks probio se duboko u područje iznad 6.100 bodova. Britance je oraspoložio podatak da je u lipnju stopa inflacije pala na 2,8 posto, najnižu razinu u posljednja tri mjeseca. Tokyo stabilan, unatoč porazu LDP-a I na Tokijskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo burno. Neuspjeh Liberalno demokratske stranke na izborima za Senat, gornji dom japanskog parlamenta, na kojima je dobila samo 44 zastupnička mjesta, dok je prije imala 61 mjesto, izazvao je početkom tjedna snažan pad cijena dionica. Tim više što je premijer Ryutaro Hashimoto podnio ostavku. "Izborni poraz je moja greška," izjavio je Hashimoto objavljujući odluku o ostavci. Zbog toga je Nikkei indeks potonuo duboko ispod razine od 16 tisuća bodova. Ipak, kasnije se Burza oporavila, što se zahvaljuje uvjerenju ulagača kako će nova vlada biti sklonija neophodnim gospodarskim reformama nego što je to bila Hashimotova, kažu analitičari. Pozitivno su na Tržište djelovale i tihe najave smanjenja poreza. Naime, ovoga je tjedna predsjednik Poreznog vijeća Liberalno demokratske stranke Hiroshi Kato izjavio je kako bi trebalo smanjiti poreze za otprilike 6.000 milijardi jena. Pritom bi se prihodi od poreza na dohodak smanjili za 4.000, a od korporacijskih poreza 2.000 milijardi jena. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 09. srpnja 16. srpnja Promjena u % USD/DEM 1,8280 1,7960 - 1,76 USD/JPY 140,20 139,40 - 0,58 GBP/USD 1,6310 1,6350 + 0,24 Cijena zlata: USD/Unca 09. srpnja 16. srpnja Promjena u % 291,80 294,40 + 0,89 Liberalno demokratska stranka (LDP) pretrpjela je prošloga vikenda debakl na izborima za Senat, gornji dom japanskog parlamenta. Dobila je samo 44 zastupnička mjesta, što je čak 17 mjesta manje nego što je imala prije. Smatrajući se za glavnog krivca poraza, premijer Ryutaro Hashimoto u ponedjeljak je podnio ostavku. Zbog toga se japanska valuta našla pod snažnim pritiskom, pa je toga dana tečaj američkog dolara skočio sa 140 na čak 144,50 jena. Ipak, kasnije se japanska valuta oporavila, pa je polovicom tjedna cijena "zelenbaća" potonula ispod razine od 140 JPY. Oporavak jena zahvaljuje se nadi ulagača kako će nova vlada biti sklonija bržim gospodarskim reformama nego što je to bila dosadašnja. "Najkasnije do kraja ovoga mjeseca parlament će izabrati Hashimotova nasljednika i do tada će, najvjerojatnije, svi članovi kabineta podnijeti ostavke," izjavio je glasnogovornik vlade. U očekivanju novog premijera Tko će biti novi premijer? Najozbiljniji su kanditati Keizo Obuchi, sadašnji ministar vanjskih poslova, i Seiroku Kajiyama, bivši glavni tajnik vlade. Čini se kako ulagači preferiraju Kajiyamu. No, tko će od njih dvojice biti izabran, to je manje važno, kažu analitičari, znatno je važnije da se što prije oformi nova vlada jer bi duža politička nesigurnost mogla još više poljuljati povjerenje ulagača u japansko gospodarstvo. Bez obzira tko će biti novi predsjednik vlade, predstoje mu veliki izazovi. U prvom redu, trebat će što hitnije provesti sanaciju bankarskog sustava, a uspored s time započeti reforme poreznog sustava koje bi trebale uključivati smanjenje korporacijskih i poreza na prihode, kažu analitičari. O "kresanju" poreza razmišlja se, čini se, vrlo ozbiljno. Naime, polovicom je tjedna predsjednik Poreznog vijeća LDP-a Hiroshi Kato izjavio kako bi trebalo smanjiti poreze za otprilike šest tisuća milijardi jena. Porezno je rasterećenje, bez sumnje, neophodno kako bi se potaknula domaća potrošnja, što bi pak oživjelo gospodarstvo, kažu analitičari. Tečaj dolara na 160 jena!? U međuvremenu, zbog političke i gospodarske nestabilnosti, tečaj japanske valute mogao bi pasti na svega 160 jena za jedan dolar. To, među ostalima, smatra i bivši guverner Feda Lawrence Lindsey. Znatno viši prinosi na američke nego na japanske obveznice osnovni su uzroci slabosti jena, smatra on, te tvrdi kako će se zbog toga nastaviti odljev kapitala iz Japana. Jedini faktori koji bi mogli spriječiti daljnju eroziju jena su strah od intervencije središnjih banaka SAD i Japana te špekulacije kako je tečaj jena potonuo tako duboko da ubuduće može samo rasti, kaže on. Sve u svemu, čini se kako će japanska valuta još dulje vrijeme biti pod snažnim pritiskom. Jer, morali biste biti posebno optimistični, pa očekivati da će novi premijer, bez obzira tko to bio, odmah početi s restrukturiranjem financijskog i poreznog sustava, kažu analitičari. Oporavak marke U sjenci bitke između jena i dolara, naglo se oporavila njemačka valuta. Tečaj "zelenbaća" potonuo je ispod razine 1,80 maraka. Jačanje marke zahvaljuje se nagovještajima stabilizacije ruske krize. Naime, ovoga je tjedna Međunarodni monetarni fond odobrio Rusiji zajam od čak 22,6 milijardi dolara, što je znatno više nego što se očekivalo. Taj kredit neće riješiti baš sve ruske probleme, ali neke hoće, smatraju analitičari. Primjerice, taj bi zajam trebao biti dovoljan za stabilizaciju tečaja rublje i cijena ruskih dionica te otplatu dospjelih unutarnjih dugova Rusije. A to bi pak moglo spriječiti daljnje jačanje socijalnih tenzija i kolaps ruskog gospodarstva. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 10 - 17. srpnja ’98. Valutai jedinica Tečaj10. srpnja Tečaj17. srpnja Promjenau % DEM 100 363,6200 363,2100 - 0,12 USD 1 6,6448 6,5171 - 1,93 GBP 1 10,8322 10,6566 - 1,63 JPY 100 4,7402 4,6774 - 1,33 ATS 100 51,6842 51,6274 - 0,11 ITL 100 0,3691 0,3683 - 0,22 CHF 100 431,3399 432,7985 + 0,33 SIT 100 3,8558 3,8460 - 0,26 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB uglavnom kretala ispod razine od 3,64 kune. Osim švicarskog franka koji je u proteklih sedam dana ojačao 0,3 posto, sve su ostale valute izgubile na vrijednosti. Slovenski tolar klizi već tri tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio oko 0,8 posto, dok se tečaj britanske funte samo u posljednjih 15-ak dana strmoglavio više od 3,2 posto. U istom su razdoblju talijanska lira i austrijski šiling oslabili tek nešto više od 0,4, odnosno 0,2 posto. Ovoga tjedna pridružili su im se američki dolar i japanski jen s gubitkom od čak 1,9, odnosno 1,3 posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u ponedjeljak na deviznom tržištu. Od poslovnih je banaka otkupila 22,6 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6399 kuna za jednu marku. Istodobno je i prodala 8,9 milijuna DEM po prosječnoj cijeni od 3,6497 kuna za jednu marku te 200 tisuća američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,5863 kune za jedan dolar. 7. Vlada RH: O ekshumaciji branitelja Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila izvješće o ekshumaciji, identifikaciji i pokopu hrvatskih branitelja i civila na Novom groblju u Vukovaru. Također je prihvaćeno i Izvješće o stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić kazao je da je Rezolucija Vijeća sigurnosti o Prevlaci još jednom potvrdila i naglasila suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske. Ovo je najtužnije izvješće koje je pripremila Vlada, rekao je ministar obrane dr. Andrija Hebrang u raspravi o izvješću o ekshumacijama i identifikaciji hrvatskih branitelja i civila iz masovnih grobnica u Vukovaru, te pokopu na Novom groblju u Vukovaru. Izvješće je detaljno obrazložio ministar branitelja iz Domovinskog rata dr. Juraj Njavro. Identifikacije će se nastaviti i tijekom ljeta, a od rujna, kada ponovno počnu ispraćaji žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica Vladu će na svakom od pokopa predstavljati jedan od ministara, dok će izaslanik Ministarstva obrane biti časnik u činu generala. Na ministarstvima obrane i hrvatskih branitelja u te će dane zastave biti na pola koplja, a u sredstvima javnog priopćavanja vijesti o ispraćaju trebaju biti na prvom mjestu. To je zaključak kojeg je prihvatila Vlada na prijedlog ministra Hebranga. Ministar Njavro je kazao kako mediji, a poglavito televizija, nisu dovoljno pratili dosadašnje ispraćaje hrvatskih branitelja i civila, osim posljednjeg što je rezultat pritiska udruga stradalnika Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović podsjetio je da je od 1995. godine ekshumirano 2.750, a identificirano 2.071 žrtva Domovinskog rata. Naveo je kako se još uvijek traga za 1870 nestalih ili zatočenih branitelja i civila. Vlada je prihvatila i Izvješće o stambenom zbrinjavanju 10.300 obitelji stradalnika Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić istaknuo je da je u 18 mjeseci u različitim programima riješeno 25 posto zahtjeva, te da će do kraja godine stambeno biti zbrinuta polovica svih slučajeva. Program u bitnom ne odstupa s rokovima zacrtanim u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, kazao je Radić. U provođenju programa zbrinjavanja svoje obveze u osiguranju zemljišta i infrastrukture, zaključeno je, mora izvršavati i lokalna samouprava, koju će Vlada u protivnom svojim mehanizmima na to prisiliti. Program zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata provodi se kroz nekoliko razina - kroz obnovu kuća, izgradnju stanova te dodjelu kredita. Od ukupno 10.300 zahtjeva do sada je riješen 2.401 zahtjev. Ministar Radić je kazao da je tijeku izgradnja za potrebe 3.487 stradalnika, a 80 posto od toga bit će dovršeno u ovoj godini. Također je naglasio da se izgradnja kuća i stanova obavlja temeljem javnog natječaja na kojima se biraju najjeftiniji izvođači. Cijena od 6.000 kuna po kvadratnom metru u 1997. godini, svedena je na 4.500 do 4.800 kuna. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić izvijestio je Vladu o Rezoluciji Vijeća sigurnosti o Prevlaci. Rezolucijom je još jednom potvrđen i naglašen suverenitet i teritorijalni integritet Hrvatske, kazao je Granić ističući da Rezolucija pozdravlja hrvatski prijedlog rješenja pitanja Prevlake, a prijedlog SRJ samo bilježi. Rezolucija poziva Republiku Hrvatsku i SRJ na intenzivne pregovore, kazao je Granić ponovivši stav Hrvatske kako glede Prevlake nema nikakvog teritorijalnog spora, već da se radi o sigurnosnom problemu o čemu je Hrvatska spremna pregovarati. Najavio je da se u kolovozu očekuje sastanak ministara vanjskih poslova i pregovori između Hrvatske i SRJ. O poslovanju javnih poduzeća Vlada je na ovoj sjednici prihvatila izvješće o poslovanju javnih poduzeća u prošloj godini te izvješće o isplaćenim plaćama u tim poduzećima za razdoblje siječanj-svibanj ove godine. U prošloj su godini javna poduzeća ostvarila netto dobit od 561 milijun kuna, prvenstveno zahvaljujući ostvarenoj dobiti INE i HPT-a. Poslovna je aktivnost povećana u svim poduzećima, dok je ekonomičnost poslovanja povećana samo u INI i HPT-u. Izvješća je obrazložila predstojnica Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća Dunja Vidošević, koja je kazala da su tijekom 1996. godine troškovi osoblja u javnim poduzećima značajno povećani zbog povećanja broja djelatnika i netto plaća. Najviši porast zabilježen je u HRT-u, za 39 posto, zatim u HPT-u za 26 posto i u Narodnim novinama za 22 posto. Prosječna brutto plaća u javnim poduzećima iznosila je 4.390 kuna što je za 18 posto više nego u 1996. godini i za 26,2 posto više od prosječne plaće u gospodarstvu u 1997. godini. Ukupna investicijska ulaganja povećana su sa 3,4 milijarde kuna u 1996. na 4,6 milijardi kuna u prošloj godini od čega 88 posto otpada na INU, HPT i HEP. Dunja Vidošević je kazala kako su pozitivni rezultati u poslovanju vidljivi i u Hrvatskim željeznicama. Financijski položaj javnih poduzeća pogoršan je u dijelu koji se odnosi na deficit novca, naplatu potraživanja i plaćanje obveza. Iz izvješća o isplaćenim plaćama za siječanj-svibanj 1998. proizlazi da su se odluke o obveznim naputcima za provedbu politike plaća u 1998. godini pridržavala gotovo sva javna poduzeća osim Hrvatskih šuma i INE. Stav je Ureda da su troškovi za reprezentaciju gotovo u svim poduzećima previsoki te da ih treba smanjiti i usmjeriti u investicije. Po kupnji novih automobila prednjači HEP. S obzirom da u četiri poduzeća još uvijek nije obavljena revizija poslovanja Vlada je na prijedlog ministra gospodarstva Nenada Porgesa prihvatila zaključak da HEP, HPT, Hrvatske šume i HRT u roku dva tjedna raspišu natječaj i izaberu revizorske kuće. Sažimajući raspravu premijer Zlatko Mateša je kazao: "Dok nema konkurencije hrvatski potrošači će biti zakinuti u cijeni. Njih ne interesiraju teniski tereni, odmarališta, automobili i to nisu dužni plaćati", kazao je Mateša. Ako javna poduzeća to žele imati neka ih imaju na teret svojih plaća, istaknuo je Mateša naglasivši kako se poduzeća moraju riješiti imovine koja nije u službi osnovne djelatnosti. Govoreći o restrukturiranju naglasio je da to, kako tvrde pojedini manageri, ne znači otpuštanje radnika. Restrukturiranje podrazumijeva bolju ponudu, a kao loš primjer naveo je da se niti na jednoj Ininoj crpki ne može oprati auto. Samo primjerice otvaranje tih praonica omogućilo bi i zapošljavanje tisuću ljudi. Premijer je zadužio pojedine ministre da do jeseni u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave izrade izvješća o poslovanju javnih poduzeća u vlasništvu gradova. Na cijene usluga tih poduzeća Vlada nema nikakvog utjecaja i ona mogu raditi što ih je volja, kazao je Mateša. 8. Tvornica duhana Rovinj kupila TDZ Tvornica duhana Rovinj (TDR) otkupila je od Zagrebačke banke 54,62 posto dionica Tvornice duhana Zagreb (TDZ) po cijeni od 1325 kuna po dionici. Prema podacima poslovodstva Zagrebačke banke, istodobno je potpisan i ugovor o kupnji 58,21 posto dionica Duhanprodukta iz Pitomače, te o otkupu bančinih potraživanja od virovitičke Viržinije. U Zagrebačkoj banci ističu da je ponuda rovinjske Tvornice duhana izabrana kao najpovoljnija, a u najužoj su konkurenciji u međunarodnoj aukciji dionica zagrebačke Tvornice duhana bili Austria Tabak i španjolska Tabacolea Seita. Ugovorom se Tvornica duhana Rovinj obvezala da će istu cijenu po dionici ponuditi i ostalim dioničarima TDZ-a. Dioničari će prodaju svojih dionica moći obaviti preko Zagrebačke banke mjesec dana nakon javne ponude, koja će biti objavljena krajem tjedna. Poslovodstvo Tvornice duhana Rovinj ocjenjuje strateški važnim konceptualno, tržišno i kapitalno ujedinjavanje tih tvrtki, vjerujući da će se na taj način hrvatska duhanska industrija moći bolje oduprijeti međunarodnoj konkurenciji. Prema podacima TDR-a, produktivnost rada u rovinjskoj tvrtki tri puta je veća od one u zagrebačkoj Tvornici duhana, dok je obrada duhana u Podravini opterećena godinama nagomilanim ekonomskim i financijskim teškoćama. Novi vlasnici najavljuju da će nakon analize sadašnjeg stanja pokušati riješiti probleme poslovanja u kupljenim tvrtkama. Objedinjavanjem i optimalnim iskorištavanjem dosad četiri razjedinjene tvrtke u jedinstveni sustav hrvatskih tvornica duhana, TDR očekuje da će povećati hrvatski izvoz duhanskih proizvoda, te očuvati i razviti izvorne hrvatske marke na domaćem i inozemnom tržištu. Inače, TDR je lani sudjelovala u izvozu hrvatskih cigareta sa 97 posto, a u prihodima državnog proračuna sa 5,5 posto, gdje je uplaćeno 1,8 milijardi kuna. 9. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja o prodaji TDZ S obzirom na brojne upite novinara i napise u tisku o stjecanju većinskog udjela Tvornice duhana Rovinj u Tvornici duhana Zagreb, Agencija za zaštitu tržišnoga natjecanja izvjestila je u četvrtak da je u srijedu zaprimila prijavu koncentracije od strane Tvornice duhana Rovinj te da će tu koncentraciju u hrvatskoj duhanskoj industriji ocijeniti u skladu sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Ocjena koncentracije donosi se uzimajući u obzir sve okolnosti tržišta, gospodarske razloge i budući položaj potrošaća. Odlučno je i to je li i u kakvom položaju potrošač nakon koncentracije s obzirom na mogućnost izbora - u ovom slučaju cigareta, i to obzirom na njihovu kvalitetu i cijenu. Ne ulazeći u to kakva će biti buduća ocjena Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja u narečenom slučaju, prigodom donošenja bilo pozitivne ili negativne ocjene, moguće je istodobno propisati mjere koje uklanjaju ograničenja natjecanja i pristupa tržišta. Te se mjere mogu odnositi na različita postupanja prema takmacima, ali i na cijene i trajno izvješćivanje Agencije od strane poduzetnika u vladajućem položaju, tumači ravnateljica Agencije dr. Deša Mlikotin Tomić. Agencija, u svezi nekih natpisa u tisku, ističe da je točno da je ravnateljica Agencije prije desetak dana razgovarala s predsjednikom Uprave Zagrebačke banke Franjom Lukovićem, ali ne o preuzimanju Tvornice duhana Zagreb od strane Tvornice duhana Rovinj. Razgovor je, napominje se, vođen o postupcima budućih prijava koncentracija koje Zagrebačka banka u većem broju namjerava uputiti Agenciji. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna. Međutim, kako su pristigle ponude u znatno manjem iznosu, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 10,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,591 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,90 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 96,627 kuna, što predstavlja kamatu od 14,00 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 97,331 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 38 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 21. srpnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 90 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 351,2 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 226 milijuna kuna, na rok od 91 dan 65,0 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 60,2 milijuna kuna. 11. Statistika U HRVATSKOJ U LIPNJU 272.754 NEZAPOSLENIH - Potkraj lipnja ove godine u Hrvatskoj je bilo 272.754 nezaposlenih osoba, što je 2,6 posto manje nego mjesec dana ranije, ali i 1,9 posto više nego u lipnju lani, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba - 90.621. Slijedi 62.411 osoba sa srednjom stručnim spremom, 61.910 nekvalificiranih osoba i 39.384 polukvalificiranih i osoba sa nižom stručnom spremom. Nezaposlenih sa visokom stručnom spremom bilo je 10.067, a sa višom 8361. Zbog prestanka rada poslodavaca u lipnju je posao izgubilo 24.985 osoba 2,2 posto manje nego u svibnju. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 14.290 osoba od čega 5964 na određeno vrijeme. U lipnju je evidentirano 43.674 korisnika novčane naknade, što je 5,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 26 posto manje nego u lipnju lani. Zdravstveno je, pak, osiguranje koristilo 190.916 osoba, 2,1 posto manje nego u svibnju, ali i 9,5 posto više nego u lipnju prošle godine. 170806 MET jul 98