FINANCIJSKI BILTEN 242

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLII. 25. lipnja - 02. srpnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O izvješću financijske policije o Dubrovačkoj banci 8. Savjet HNB o novčanim i gospodarskim kretanjima 9. Osigurani ulozi malih štediša do 100 tisuća kuna 10. O prvom krugu kuponske privatizacije 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 25. VI. 37.000.000 26.020.000 17,13 % 123.852.000 26. VI. 52.000.000 50.500.000 16,78 % 71.130.000 27. VI. - - 15,78 % 77.548.000 29. VI. 67.000.000 44.900.000 17,12 % 129.431.000 30. VI. 67.000.000 52.325.000 16,71 % 76.337.000 01. VII. 46.000.000 36.150.000 16,88 % 122.047.000 02. VII. 60.000.000 49.400.000 17,04 % - Dnevni prosjek 54.833.000 43.216.000 16,94 % 100.057.000 Početkom tjedna likvidnost je banaka bila relativno visoka. Ukupan saldo na računima banaka kretao se iznad 500 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, porasla je i ponuda novca u dnevnom kreditiranju, zbog čega je pak cijena opozivnih kredita pala na 17 posto. Međutim, polovicom tjedna računi su se banaka "rastopili". U srijedu uvečer ukupan je saldo pao ispod razine od 400 milijuna kuna. Pritom je "u minusu" bilo čak šest banaka i jedna štedionica. Ta je štedionica ostala nepokrivena preko noći, što joj se dešavalo i prethodnih dana, dok jednoj banci HNB i dalje svake večeri odobrava interventni krediti. Kako bilo, zbog pada salda na računima, cijena je novca ponovno porasla, pa se kamata na opozivne kredite vratila na razinu od 18 posto. Međutim, prvoklasni korisnici dobivaju opozivne kredite i po cijeni od svega 15 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do osam dana. Pristigle su ponude u iznosu od čak 457 milijuna kuna, a središnja je banka prihvatila ponude u iznosu od oko 199,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 08. srpnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 10,20 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 185 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 171 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 14 milijuna kuna. Od 01. srpnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,022 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Promet od 5,2 milijuna kuna i skok CROBEX indeksa za 13 bodova - na 823 boda - osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku dionice Plive. Naime, cijena joj je ovoga tjedna porasla 25 kuna ili gotovo pet posto. Najviše je pak, gotovo 200 kuna, porasla cijena dionica Tvornice duhana Zagreb. No, ta dionica nije uključena u CROBEX indeks, kao ni dionica 3E serije Zagrebačke banke koja je, uz izuzetno mršav promet, poskupila 150 kuna. Na vrijednosti su ovoga tjedna dobile i dionice Plave lagune te Viktora Lenca. No, svega četiri, odnosno dvije kune. Na listi gubitnica prvo je pak mjesto ovoga tjedna zauzela obična dionica Zagrebačke banke. Cijena joj se strmoglavila čak 70 kuna te potonula ispod razine od 1.300 kuna. Pod pritiskom su i druge bankarske dionice. Cijena Dalmatinske banke pala je 53, a Varaždinske banke devet kuna. Osjetno je, 50 kuna, potonula i cijena dionica Karlovačke pivovare. Kako je pak cijena Zagrebačke pivovare pala četiri kune, cijene tih dviju dionica našle su se na istoj razini - 550 kuna. Na vrijednosti je izgubila i dionica Istraturista - osam kuna - dok su se ostalim dionicama cijene kretale na prošlotjednim razinama. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. VI. - 02. VII. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 150 150 150 24.150 Pliva PLI-AA 505 530 530 1.541.439 Varaždinska banka 140 150 141 66.491 Viktor Lenac 80 80 80 110.720 Zagrebačka banka O 1.280 1.301 1.280 190.290 Istraturist ISTT-A 50 56 50 24.400 Jadran-Turist JADT-A 60 80 60 4.100 Jadroplov JDPL 80 80 80 21.520 Karlovačka pivovara 550 615 550 22.680 Plava laguna LAGP-A 600 620 600 16.400 Privredna banka 150 150 150 19.950 Podravka PODR-A 142 149 145 135.336 Riviera RIVP-A 51 51 51 2.652 Tvornica duhana Zg 1.140 1.199 1.199 479.285 Zagrebačka banka 3E 850 850 850 850 Zagrebačka pivovara 540 562 550 360.076 5.245.472 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren vrlo mršav promet - oko 340 tisuća kuna. Pritom su cijene većine dionica pale, pa je VIN indeks potonuo čak 17 bodova, ili 3,4 posto, na 477 bodova. Najveći su pad cijene, oko 40 kuna, zabilježile dionice Karlovačke pivovare i Končara. S gubitkom od oko pet kuna pratile su ih dionice Podravke, Croatia linea i Istraturista. Pojeftinila je i dionica Varteksa - tri kune. Međutim, dionici Tvornice duhana Zagreb cijena je skočila čak 130 kuna. Cijena dionica Tankerske plovidbe porasla je pak 50, a Tesle- Ericssona 29 kuna. Znatnije je porasla i cijena Zagrebačke pivovare, dok je dionica Kraša poskupila četiri kune. Ostalim su se pak dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 29. VI. - 02. VII. (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line CRLIN 30 30 30 2.970 Istraturist ISTUR 51 51 51 2.193 Karlovačka pivovara 550 550 550 3.300 Končar KONCR 101 101 101 7.979 Kraš KRAS 144 144 144 2.880 Plava laguna PLAG 600 605 600 11.425 Podravka PODRA 142 150 145 81.737 Podravska banka IIA 250 250 250 5.000 Riadria banka 100 100 100 2.400 Tankerska plovidba 200 200 200 1.000 Tesla-Ericsson TESLA 226 269 260 48.139 Tvornica duhana Zg 1.100 1.100 1.100 27.500 Varteks VART 25 28 25 33.700 Zagrebačka pivovara 540 560 560 110.000 340.223 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 25. lipnja 02. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5866,63 5904,10 + 0,63 London/FTSE-100 5858,90 5960,20 + 1,72 New York/DJIA 8923,87 9048,67 + 1,39 Tokyo/Nikkei 15132,22 16471,58 + 8,85 Tokijska se burza brzo oporavlja. U proteklih tjedan dana Nikkei indeks skočio je gotovo devet posto, pa se, po prvi puta nakon dva mjeseca, probio iznad psihološki vrlo značajne razine od 16 tisuća bodova. Euforija na Tržištu zahvaljuje se odlučnosti japanske vlade da konačno raspetlja Gordijski čvor u bankarstvu. Ovoga je tjedna japanski premijer Ryutaro Hashimoto naložio vladi da hitno razmotri plan za osnivanje tzv. "banaka za premošćivanje", što predstavlja prvi korak u rješavanju problema nenaplativih potraživanja koji guši cjelokupno gospodarstvo. Čini se kako su Japanci na pravom putu. Dosad su gospodarske krize pokušavali riješiti pojačanim izvozom, što se nije pokazalo učinkovitim. Ovoga su se pak puta usmjerili na rješavanje unutarnjih gospodarskih problema. I to, po svemu sudeći, vrlo odlučno, što ulijeva povjerenje, kažu analitičari. Dow iznad 9.000 bodova Zahvaljujući oporavku Tokija, i na Wall Streetu vlada dobro raspoloženje. Tim više što je, nakon dvodnevnog sastanka, Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio da kamate u SAD ostaju nepromijenjene. Zbog toga su cijene dionica na Wall Streetu snažno porasle. DJIA indeks skočio je oko 1,4 posto, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 9.000 bodova. I na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna snažno porasle. U Frankfurtu se DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad 5.900 bodova. Iznad te razine kreće se i Footsie indeks Londonskog tržišta. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 25. lipnja 02. srpnja Promjena u % USD/DEM 1,7960 1,8210 + 1,39 USD/JPY 140,82 139,80 - 0,73 GBP/USD 1,6690 1,6600 - 0,54 Cijena zlata: USD/Unca 25. lipnja 02. srpnja Promjena u % 292,90 296,10 + 1,09 Ovoga se tjedna tečaj japanske valute stabilizirao oko razine od 140 jena za jedan američki dolar. Popuštanje pritiska na jen zahvaljuje se užurbanom radu japanske vlade na planu za sanaciju bankarstva, što predstavlja prvi i ključni korak k ozdravljenju cjelokupnog gospodarstva. Već sutra održat će se sastanak japanske vlade s vodećim dužnosnicima vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP). Raspravljat će se o prijedlogu za sanaciju banaka ili tzv. sustavu "banaka za premošćivanje" (bridge banks). Proces sanacije odvijat će se u dvije faze. U prvoj će fazi problematične banke biti podvrgnute državnoj kontroli, a potom će biti razdijeljene. Cjelokupan proces trebao bi trajati dvije godine, a u slučaju potrebe produžio bi se do najviše pet godina. Sustav "banaka za premošćivanje" Radi se, zapravo, o tomu da će japanska Korporacija za osiguranje depozita (DIC) ustrojiti javnu bankarsku holding kompaniju koja će se najverojatnije zvati "Heisei Financial Restoration Corp." (HFRC). Ta će kompanija kontrolirati "banke za premošćivanje" koje će pak preuzeti problematične financijske institucije i održavati na životu njihove zdrave komintente. Za kreditiranje tih komintenata DIC će doznačiti 13 trilijuna jena, dio od ukupno 30 trilijuna jena koliko je namijenjeno za dokapitalizaciju odabranih banaka, HFRC holdingu koji će taj novac proslijediti "bankama za premošćivanje" koje su zadužene za neposredno kreditiranje zdravih poduzeća čije su poslovne banke pred stečajem. "Banke za premošćivanje" isključivo su privremene institucije koje će se ugasiti nakon sanacije poslovnih banaka. U tijeku sanacije u bankama će biti odvojeni dobri od loših dijelova. Banke koje će imati dobre izglede za preživljavanje bit će dokapitalizirane, a potom ponuđene na prodaju privatnim investitorima. Povjerenje u japansko gospodarstvo na niskim razinama Prijedlog obećava, kažu analitičari. Međutim, jen je još daleko od "sigurnih voda". Naime, povjerenje čelnika japanskih kompanija u gospodarstvo pada. To je osnovni zaključak novog tromjesečnog izvješća Bank of Japan, poznatog kao "Tankan". Prema tom izvješću, svi najvažniji indikatori povjerenja u gospodarstvo u silaznoj su putanji i veliko je pitanje jesu li pali na dno, kažu analitičari. Na loše stanje u japanskom gospodarstvu ukazuje i podatak da je u svibnju industrijska proizvodnja pala 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su zalihe zabilježile daljni rast. Doduše, promet u trgovini na malo zabilježio je u svibnju 0,9 postotni rast u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na svibanj prošle godine pao je 2,0 posto. Dolar iznad 1,82 marke I dok se u odnosu na jen zaustavio na razini od 140 JPY, u odnosu na njemačku valutu tečaj dolara probio se ovoga tjedna u područje iznad 1,82 marke. Slabljenje marke vezano je uz rusku krizu. Naime, Njemačka je najveći investitor u Rusiji, stoga se tamošnja kriza kao težak uteg ovjesila o njemačku valutu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 26. VI. - 03. VII. ’98. Valutai jedinica Tečaj26. lipnja Tečaj03. srpnja Promjenau % DEM 100 363,9500 364,1100 + 0,04 USD 1 6,5387 6,6377 + 1,51 GBP 1 10,9058 11,0081 + 0,93 JPY 100 4,6400 4,7320 + 1,98 ATS 100 51,7326 51,7539 + 0,04 ITL 100 0,3694 0,3699 + 0,13 CHF 100 433,9190 433,7817 - 0,04 SIT 100 3,8750 3,8614 - 0,36 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala oko razine od 3,64 kune. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Austrijski šiling neprestano jača već više od tri mjeseca i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio oko 2,5 posto. Britanska je pak funta u posljednjih mjesec dana poskupila više od 4,7 posto. Zbog toga se njezin tečaj, po prvi puta od svibnja 1994. godine kada je kuna uvedena kao službena valuta, probio u područje iznad 11 kuna. Američki je pak dolar u proteklih 15-ak dana poskupio oko 2,2 posto. Ovoga su tjedna ojačali i japanski jen te talijanska lira, dok su slovenska i švicarska valuta izgubile na vrijednosti. Tolar oko 0,3 posto, a franak svega 0,04 posto. 7. Vlada RH: O izvješću financijske policije o Dubrovačkoj banci Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila izvješće Financijske policije o poslovanju Dubrovačke banke i drugih povezanih gospodarskih subjekata. Utvrđen je prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojim se predlaže urediti drugi i treći stup mirovinske reforme. Vlada je izvještena i o uspješnoj akciji zapljene 16 tona marihuane u Carinarnici Jankomir u Zagrebu. Na 300-ak stranica izvješća Financijske policije o akciji "Kuna '98" u Dubrovniku, koje je Vladi podnio pomoćnik glavnog inspektora Financijske policije Branko Miloloža, opis je kaznenih djela od zlouporabe položaja do pranja novca. Sve su te radnje, ocijenjeno je na sjednici Vladi, imale za cilj da se preko Dubrovačke banke pojedinci dočepaju vlasništva nad dubrovačkim hotelima. Za 94 počinjena kaznena djela podnesene su 44 prijave protiv 37 osumnjičenih osoba. Nakon iscrpnog izvješća o do sada obavljenim poslovima kontrole, ministar gospodarstva Nenad Porges upitao je koliki je ukupan iznos protupravne imovinske koristi, koliko je isplaćenih računa na temelju fiktivne dokumentacije i koliki je ukupni odljev kapitala iz Hrvatske prouzročen nezakonitim radnjama u Dubrovačkoj banci. Odgovarajući mu na ta pitanja Branko Miloloža je kazao da se štete od stjecanja protupravne koristi utvrđuju u sudskim procesima, a da ukupan odljev sredstava u inozemstvo iznosi 178 milijuna njemačkih maraka. Naime, ta su sredstva, naglasio je Miloloža, redeponirana. Potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić, napominjući kako su dubrovački hoteli u vlasništvu Dubrovačke banke, a koja je u vlasništvu države, založio se da Vlada prihvati prijedlog, ne prejudicirajući sudske postupke, da se u idućih tjedan dana imenuju novi čelni ljudi u poduzećima u vlasništvu Dubrovačke banke. Opetujući kako ne prejudicira sudske odluke, Radić je kazao da su ti čelni ljudi bili na tim mjestima kada su se događale, kako je već do sada utvrđeno, nezakonite radnje, primjerice nabavka opreme za hotele iz inozemstva čija je cijena veća i do 40 posto od one u Hrvatskoj. Vlada je prihvatila prijedlog da Ministarstvo pravosuđa prati tijek sudskih procesa te da je o tome izvještava tromjesečno, kako se ne bi dogodilo da se ti sudski procesi rastegnu na 3, 5 ili 10 godina. Već obavljenim postupcima Financijske policije i drugih nadležnih službi stvorene su pretpostavke da i Ured za spriječavanje pranja novca može poduzeti određene mjere, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, dodajući da se time otvara mogućnost za provjeru računa hrvatskih državljana u inozemnim bankama. O mirovinskim fondovima Po predloženom zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kojeg je Vlada utvrdila na ovoj sjednici, predlažu se rješenja za obveznu i dobrovoljnu individualnu kapitaliziranu štednju s primjenom od 2000. godine. Novi bi model bio obvezan za mlađe od 40 godina, a dobrovoljan za one od 40 do 50 godina, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. Buduće obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove nadzirala bi posebna agencija. Time bi se, istaknula je potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak, zaokružila mirovinska reforma koja je od velikog značaja za materijalni položaj budućih umirovljenika, a fondovi će pridonijeti i rastu nacionalne štednje te potaknuti razvoj tržišta kapitala. S obzirom na tranzicijski trošak, ministar Škegro kazao je kako će još nekoliko godina biti nužna jedinstvena stopa PDV-a kako bi se mirovinska reforma u cijelosti mogla uspješno provesti. Vlada je čestitala Carinskoj upravi i Ministarstvu unutarnjih poslova na zapljeni 16 tona marihuane, najvećoj ove godine u Evropi i jednoj od najvećih na svijetu. O toj akciji Vladu su detaljno izvijestili ministar unutarnjih poslova Ivan Penić i ravnatelj Carinske uprave Josip Knezić. Drogu su pronašli carinici u Jankomiru skrivenu među posteljinom u dva kontejnera na šleperu kojim su dopremljeni iz Kopra kamo su brodom stigli iz Malezije. U tijeku je istraga kojom su obuhvaćena dva slovenska vozača kamiona i osobe koje su po deklaraciji vlasnici robe koja je bila u kontejnerima. Ministar turizma Sergej Morsan, izvješćujući o turističkom prometu u lipnju, koji je zabilježio nešto manji rast od planiranoga, iznio je očekivanja da će idući mjeseci donijeti planirani rast od 10 do 15 posto. Vlada je na prijedlog dr. Jure Radića utvrdila rok do 31. srpnja, do kada prognanici trebaju dopuniti zahtjeve za obnovu svojih kuća. Naime, dr. Radić je kazao kako mnogi prognanici nisu u zahtjevima naveli da nemaju stan ili kuću na drugim područjima Hrvatske ili da će vratiti stan koji im je privremeno dodijeljen na korištenje a što je uvjet za izdavanje rješenja o obnovi. Onima koji takve izjave ne dostave do konca srpnja bit će odbijen zahtjev za obnovu te će im prestati status prognanika. 8. Savjet HNB o novčanim i gospodarskim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, novčana i gospodarska kretanja u proteklom razdoblju i očekivana kretanja u trećem tromjesečju, usvojio Odluku o opsegu, obliku i sadržaju revizije i revizorskih izvješća o poslovanju banaka i štedionica, te donio još neke odluke iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB. Raspoloživi statistički pokazatelji govore da se u Hrvatskoj nastavlja rast industrijske proizvodnje, građevinske aktivnosti i prometa u maloprodajnoj trgovini, dok je u prometu i turizmu zabilježena niža razina poslovne aktivnosti nego u istom razdoblju prošle godine. Tijekom prvih pet mjeseci izvoz je povećan za 9,2 posto u kunskom obračunu, a za 0,8 posto u dolarima, dok je uvoz u kunskom obračunu povećan za 4,7 posto, a u dolarima smanjen za 2,3 posto. Takva kretanja govore u prilog očekivanog ovogodišnjeg smanjivanja deficita robne razmjene, a time i deficita tekućeg računa platne bilance čiji je udio u bruto domaćem proizvodu u prošloj godini dosegnuo 12,6 posto (nakon 4,5 posto u 1996. godini). Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i nadalje su povoljni. Cijene na malo ostale su u lipnju na svibanjskoj razini. Njihov ukupni polugodišnji porast, u odnosu na prvu polovicu prošle godine, iznosi 5,7 posto. Lipanjski troškovi života bili su za 0,3 posto niži nego prethodnog mjeseca, a ukupni polugodišnji porast prema usporedivom lanjskom razdoblju iznosi 5,7 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, s mjesečnim porastom od 0,2 posto i polugodišnjim padom za 0,4, također zadržavaju stabilnost. Državni proračun rebalansom je uravnotežen, a uslijed povećanih prihoda država ne koristi niti kratkotrajne pozajmice kod središnje banke. Tijekom lipnja odnosi ponude i potražnje na Tržištu novca postali su uravnoteženiji, likvidnost je poboljšana, te se očekuje i postupno smanjivanje povećanih kamatnih stopa. Tečaj kune prema njemačkoj marki oscilira unutar uskog raspona, s blagim deprecijacijskim trendom koji je u svibnju značio smanjivanje vrijednosti za 1,64 posto, a u lipnju za 0,52 posto. Realni efektivni tečaj deflacioniran cijenama proizvođača od početka ove godine deprecirao je ukupno za 5,72 posto, što povećava konkurentnost izvoznika. U lipnju su, međutim, kao što je i uobičajeno dolaskom turističke sezone, zabilježeni i češći aprecijacijski pomaci. Bez promjena u novčanoj politici U takvim okolnostima ne pokazuje se potreba za nekim dodatnim mjerama ili promjenama u novčanoj politici u predstojećem razdoblju, a središnjoj banci ostaje dovoljno prostora da sudjeluje u otkupu deviza tijekom turističke sezone bez straha od značajnije sezonske monetarne ekspanzije ili pak od zamjetnijih oscilacija tečaja. Polazeći od iskustava nekih drugih zemalja i nastojeći da izvješća o reviziji banaka i štedionica pruže što objektivniju, realniju i usporediviju sliku poslovanja hrvatskih financijskih institucija, Savjet HNB usvojio je i odluku kojom se uvode obvezatna pravila i standardi za revizorsku procjenu ne samo pripremljenih financijskih izvješća, već i cijelog niza ključnih pokazatelja o poslovanju, stabilnosti i kvaliteti pojedine banke ili štedionice. To će središnjoj banci omogućiti potpuniji uvid u poslovanje banaka, temeljitiji nadzor i pravodobno poduzimanje potrebnih mjera za očuvanje stabilnosti bankovnog sustava. Savjet HNB donio je i odluku o izdavanju i prodaji prigodnog srebrnog kovanog novca posvećenog 500. godišnjici rođenja Jurja Julija Klovića, te odobrio tvrtki "Radnik" d.d. Križevci kovanje zlatne medalje "Sv. Marko Križevčanin". 9. Osigurani ulozi malih štediša do 100 tisuća kuna Odlukom Ministarstva financija od ovoga su tjedna banke i štedionice dužne kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osigurati štedne uloge fizičkih osoba do visine od 100 tisuća kuna, u 100-postotnom iznosu. To znači da je sva štednja građana do tog iznosa u potpunosti sigurna i za nju jamči Agencija, a to će, tvrdi se, dodatno vratiti povjerenje u bankarski sustav. Pomoćnik ministra financija za bankarstvo Ivica Vrljić izjavio je za Hinu da je odluka donesena zbog praktične potrebe osiguranja štednih uloga malih štediša, jer 90 posto njih ima uloge do 100 tisuća kuna. Na osiguranje štednih uloga u iznosu većem od 100 tisuća kuna nije se sada moglo ići, pojašnjava Vrljić, zbog toga što Fond osiguranja štednih uloga Agencije ne raspolaže s većim iznosom novca, iako se u Hrvatskom državnom saboru predlagalo da se osiguraju štedni ulozi malih štediša do 360 tisuća kuna. Do sada je bila na snazi odredba temeljem koje je Agencija jamčila za štedne uloge do 30.000 kuna u stopostotnom iznosu, a za iznose do 50.000 kuna u 75 postotnom iznosu. 10. O prvom krugu kuponske privatizacije Službeni podaci prvog dražbovnog kruga kuponske privatizacije bit će objavljeni 18. srpnja. Prema neslužbenim podacima Ministarstva privatizacije u prvom krugu je prodano 118 poduzeća, 130 poduzeća otišlo je u drugi dražbovni krug po višim cijenama jer je potražnja bila 133 posto veća od ponude, a za 221 poduzeće nije uopće bilo zainteresiranih, čulo se u četvrtak na sjednici Grupacije za upravljanje investicijskim fondovima. Iako su novinari očekivali da će dobiti neslužbeni popis prodanih poduzeća to se nije dogodilo, a predstavnici Ministarstva privatizacije opravdali su to kompjuterskim poteškoćama. Privatizacijski investicijski fond Dom - Epic investa dao je ponude za 142 poduzeća u vrijednosti 487,7 milijuna investicijskih bodova, Središnji nacionalni fond - Kaptol dao je ponude za 137 poduzeća (211,4 milijuna bodova), Velebit 105 poduzeća (171,6 milijuna bodova), Sunce invest 56 poduzeća (83,3 milijuna bodova), Slavonski PIF 55 poduzeća (137 milijuna bodova), Expandia invest 42 poduzeća (322,7 milijuna bodova) i Pleter 41 poduzeće (76,8 milijuna bodova). U prvom dražbovnom krugu 7.524 pojedinca dali su svoje ponude za dionice 261 poduzeća u vrijednosti 60.228 648 bodova. Dionice atraktivnijih poduzeća, primjerice Kraša, Podravke, Jadranskog naftovoda, zbog prevelike potražnje idu u drugi dražbovni krug s višom cijenom. To znači da će fondovi ili pojedinci koji budu htjeli kupiti te dionice u drugom krugu za njih morati dati više investicijskih bodova Drugi dražbovni krug započinje 24. kolovoza i trajat će tjedan dana, a treći krug, prema predviđanjima, trebao bi krenuti početkom listopada. 11. Statistika HRVATSKI INOZEMNI DUG U VELJAČI 6,88 MLRD USD - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem ovogodišnje veljače iznosio je 6,88 milijardi američkih dolara ili 106,8 milijuna dolara više nego mjesec dana ranije, podaci su Hrvatske narodne banke. Od toga se na neevidentirane otplate glavnice odnosilo 287,7 milijuna dolara ili 12,5 milijuna dolara više. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 107 milijuna dolara na 6,23 milijardi dolara, dok su obveze po kratkoročnim kreditima koncem veljače iznosile 643,5 milijuna dolara, što je 200 tisuća dolara manje nego u siječnju. DEVIZNE PRIČUVE U TRAVNJU 2,48 MILIJARDI USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke iznosile su u ovogodišnjem travnju 2,48 milijardi američkih dolara, što je 23,6 milijuna dolara više u odnosu na mjesec dana ranije i 273,1 milijun dolara više nego u prošlogodišnjem travnju, podaci su HNB-a. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 139,8 milijuna dolara, 1,1 milijun dolara manje nego u ožujku, na valute i depozite 2,05 milijardi dolara, 6,4 milijuna dolara manje, a na obveznice i zadužnice 293,2 milijuna dolara ili 31,1 milijun dolara više. UVOZ SMANJEN 2,3 POSTO - U Hrvatskoj je od siječnja do kraja svibnja ove godine uvezeno robe u vrijednosti 3,35 milijardi američkih dolara, 2,3 posto manje nego u isto lanjsko doba. Izvezeno je, pak, robe vrijedne 1,84 milijardi dolara, 0,8 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske Unije (EU), u tom je razdoblju smanjen 0,2 posto na 1,98 milijardi dolara, dok je izvoz u te zemlje pao 1,2 posto na 911,8 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovački partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 622,3 milijuna dolara ili 2,7 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe vrijedne 305,8 milijuna dolara, tj. 4,8 posto manje. Iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe za 620,7 milijuna dolara ili dva posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 365,7 milijuna dolara ili 4,4 posto manje. Domaći uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci 24,8 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 89,8 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 27,4 milijuna dolara, 36,7 posto veći. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 15 posto na 53,4 milijuna dolara, no, izvoz je smanjen 4,7 posto na 245,4 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije smanjen je 3,6 posto na 288,5 milijuna dolara, a izvoz na to tržište bio je 22,2 posto manji, tj. 187,9 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije u prvih je pet mjeseci uvezeno robe za 7,1 milijun dolara, a izvezeno je u vrijednosti 5,9 milijuna dolara. 030654 MET jul 98