FINANCIJSKI BILTEN 243

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXLIII. 02 - 09. srpnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Pomoć prerađivačima ribe 8. EBRD ulaže u Podravku 50 milijuna maraka 9. Karlovačka pivovara ostvarila dobit od 42 milijuna kuna 10. Pliva kupila tvornicu kvasca u Slovačkoj 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 02. VII. 60.000.000 49.400.000 17,04 % 73.332.000 03. VII. 41.000.000 32.020.000 18,26 % 130.991.000 04. VII. - - 17,26 % 96.393.000 06. VII. 43.000.000 32.500.000 16,67 % 85.451.000 07. VII. 37.000.000 36.500.000 16,86 % 108.199.000 08. VII. 60.000.000 50.650.000 15,96 % 111.545.000 09. VII. 77.000.000 71.000.000 16,46 % - Dnevni prosjek 53.000.000 45.345.000 16,87 % 100.985.000 Likvidnost je zadovoljavajuća. Početkom tjedna ukupan saldo na računima pozitivnih banaka bio je veći od 800 milijuna kuna. Kako su polovicom tjedna banke morale vratiti repo kredite HNB, saldo je pao na 600 milijuna kuna. Međutim, njegova razina ne zabrinjava, s obzirom da je u četvrtak HNB održala novu repo aukciju putem koje je u sustav ulila oko 236 milijuna kuna. U noćnom kreditiranju ništa nova. Već je uobičajeno da središnja banka svake večeri jednoj banci odobrava interventni kredit, dok jedna štedionica ostaje nepokrivena. Ostatak noćne potražnje podmiruje se preko Tržišta bez ikakvih poteškoća. U dnevnom pak kreditiranju i dalje jedan dio potražnje ostaje nepokriven. No, to nije toliko posljedica nedostatka novca, koliko limita nekih banaka pri kreditiranju. Zbog nešto povećane ponude, cijena je novca blago pala. Opozivni krediti odobravaju se po kamati od 17 posto. Međutim, bolji korisnici te zajmove dobivaju po znatno nižoj cijeni - od 12 do 16 posto. Zahvaljujući tomu, prosječna dnevna kamata potonula je ovoga tjedna ispod razine od 17 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 137 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 7,0 milijuna kuna. Od 08. srpnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,058 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do šest dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 236,8 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 15. srpnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 10,43 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Povučen padom cijena većine dionica, CROBEX indeks Zagrebačke burze strmoglavio se ovoga tjedna čak 40 bodova, ili gotovo pet posto, zbog čega je, po prvi puta otkako postoji, zaronio ispod razine od 800 bodova. Točnije, na 783 boda. Snažan pad indeks posljedica je ponajviše potonuća cijena dionica Zagrebačke banke i Plive. Cijena običnih dionica Zabe pala je čak 170 kuna, ili više od 13 posto, zbog čega je zaronila na novu najnižu razinu još od siječnja prošle godine - 1.100 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak, uz izuzetno mršav promet, 15 kuna. Ipak, najveći je pad, čak 200 kuna, ovoga tjedna zabilježila cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije. Dionice Elke i Kraša pojeftinile su pak 20-ak kuna. Pritom je cijena Kraša, po prvi puta otkako se njima trguje na Burzi, zaronila ispod razine od 130 kuna. Na vrijednosti su, oko pet kuna, izgubile i dionice Varaždinske banke te Podravke. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle četiri dionice. Najviše je, 30 kuna, porasla cijena Dalmatinske banke, a slijedila ju je dionica Istraturista s dobitkom od osam kuna. Dionica Lagune poskupila je pak pet, a Jadran-Turista tri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07 - 09. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 147 180 180 45.906 Pliva PLI-AA 515 515 515 5.665 Varaždinska banka 1 135 140 135 58.420 Zagrebačka banka O 1.100 1.240 1.110 3.304.095 Croatia banka CRB 110 110 110 3.300 Elka ELKA 50 50 50 15.000 Istraturist ISTT-A 56 58 58 28.548 Jadran-Turist JADT-A 60 63 63 20.568 Jadroplov JDPL 80 80 80 5.520 Kraš KRAS-A 127 145 127 4.600 Plava laguna LAGP-A 605 610 605 69.270 Podravka PODR-A 140 142 140 95.639 Sunčani Hvar SUNH-A 16 16 16 14.400 Tvornica duhana Zg 1.100 1.200 1.200 1.699.221 Zagrebačka banka 3E 650 650 650 10.400 Zagrebačka pivovara 548 550 550 189.700 5.570.252 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren oko 45 tisuća kuna manji promet nego tjedan dana prije. Pritom su cijene većine dionica potonule, pa je VIN indeks pao 12 bodova. Zbog toga je, po prvi puta u svojoj povijesti, zaronio duboko ispod razine od 470 bodova - na 465 bodova. Najveći je pad, čak 699 kuna, zabilježila cijena dionica Bjelovarske banke. Pratila ju je dionica Jadranskog naftovoda s gubitkom od 100 kuna. Dionici Riviere cijena je pak potonula 19 kuna, dok su dionice Kraša i Podravke pojeftinile 13, odnosno četiri kune. Međutim, cijene dionica Tesle-Ericssona i Croatia banke porasle su 10-ak kuna, dok je dionica Plave lagune osvojila pet kuna. Poskupila je i dionica Istraturista. No, vrlo blago. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 06 - 09. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.300 3.300 3.300 9.900 Croatia banka 110 120 120 13.360 Istraturist 53 53 53 2.650 Jadranski naftovod 1.300 1.300 1.300 2.600 Končar KONCR 101 101 101 7.676 Kraš KRAS 130 140 131 49.880 Plava laguna PLAG 610 610 610 6.100 Podravka PODRA 141 145 141 23.827 Riviera RIVIR 51 51 51 2.550 Sunčani Hvar SUNHV 20 20 20 5.000 Tvornica duhana Zg 1.100 1.100 1.100 22.000 Tesla-Ericsson TESLA 245 300 272 149.620 295.163 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 02. srpnja 09. srpnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5904,10 5996,77 + 1,56 London/FTSE-100 5960,20 5969,70 + 0,15 New York/DJIA 9048,67 9174,97 + 1,39 Tokyo/Nikkei 16471,58 16446,95 - 0,15 Na Wall Streetu je DJIA indeks u proteklih tjedan dana skočio gotovo 130 bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad granice od 9.100 bodova. Stabilizacija azijskih tržišta i dobro raspoloženje na europskim bili su osnovni poticaji ulagačima na NYSE. Pored toga, razdoblje objavljivanja poslovnih rezultata kompanija počelo je dobrim vijestima. Naime, Motorola i još neke tvrtke ostvarile su bolje rezultate nego što se očekivalo. "Na Tržištu je postignut konsenzus kako su sve loše vijesti vezane uz drugo tromjesečje iza nas, pa nam neko vrijeme predstoji mirno jedrenje," izjavio je jedan analitičar. Euforija u Frankfurtu Oporavak Wall Streeta potaknuo je trgovanje na Frankfurtskoj burzi. Stoga je DAX indeks ovoga tjedna skočio više od 100 bodova te postavio novi rekord - 6.051 bod. Osim Wall Streeta, na Burzu je pozitivno djelovao uspon dolara prema marci. Ulagači se nadaju da će zahvaljujući tomu porasti prihodi velikih njemačkih izvoznika. Međutim, krajem tjedna DAX indeks ponovno je skliznuo ispod razine od 6.000 bodova. I u Londonu su cijene dionica ovoga tjedna porasle. No, ne tako snažno kao u Frankfurtu, što je posljedica bojazni ulagača da će Bank of England uskoro ponovno povećati kamatne stope. Savez najvećih europskih burzi Inače, ovoga je tjedna glasno odjeknula vijest kako su dvije najveće europske burze, Londonska i Frankfurtska, potpisale sporazum o savezu. To je prvi korak dojučerašnjih žestokih rivala u prilagodbi novim uvjetima koji će zaživjeti uvođenjem eura, odnosno prvi korak ka stvaranju jedinstvene europske burze. Stagnacija cijena u Tokiju Početkom tjedna u Tokiju su cijene dionica snažno rasle, pa se Nikkei indeks, po prvi puta ove godine, probio iznad razine od 16.500 bodova. Bila je to posljedica špekulacija kako će japanska vlada, uoči parlamentarnih izbora ovoga vikenda, najaviti smanjenje poreza. Međutim, polovicom je tjedna postalo sasvim jasno da od toga neće biti ništa. Zbog toga su cijene dionica pale, pa je Nikkei ponovno zaronio ispod 16.500 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 02. srpnja 09. srpnja Promjena u % USD/DEM 1,8210 1,8280 + 0,38 USD/JPY 139,80 140,20 + 0,28 GBP/USD 1,6600 1,6310 - 1,75 Cijena zlata: USD/Unca 02. srpnja 09. srpnja Promjena u % 296,10 291,80 - 1,46 U fokusu ulagača i dalje je odnos između američke i japanske valute. Početkom je tjedna jen djelovao vrlo čvrsto, pa je tečaj dolara zaronio duboko ispod razine od 139 jena. Naime, očekivalo se kako će, uoči parlamentarnih izbora ovoga vikenda, japanski premijer Ryutaro Hashimoto najaviti porezno rasterećenje. Međutim, ništa od toga. U svom posljednjem nastupu pred izbore Hashimoto je samo ponovio ono što se već zna: vlada će postupno provesti porezne reforme koje će, nada se Hashimoto, uključivati i smanjenje poreza. Trenutačno gospodarsko okruženje nije dovoljno čvrsto da bi se smanjila razina minimalnih poreznih prihoda, kazao je Hashimoto i dodao kako se nada da će se slijedeće godine steći uvjeti za smanjenje poreza, uključujući i poreze koje plaćaju kompanije. Hashimotov nastup razočarao je ulagače. Oni traže određene svote poreznog rasterećenja i određene rokove, a bez tih brojki nikomu nije jasno kako će vlada oživjeti gospodarstvo, kažu analitičari. Zbog toga su se ulagači odlučili na prodaju jena, pa je tečaj dolara ubrzo nakon Hashimotove konferencije za novinstvo probio otpor na razini od 140 jena. Rubinov recept No, nisu samo ulagači razočarani. Nedugo nakon Hashimotova nastupa oglasio se ministar financija SAD Robert Rubin ne krijući svoje nezadovoljstvo nekonkretnošću japanske vlade. "Među ostalim, Japan treba donijeti odgovarajući fiskalni program kako bi se izvukao iz močvare u koju je zaglibio," izjavio je Rubin. "Ključ je u odgovarajućim snažnim poreznim stimulacijama i čini mi se kako bi to trebao biti cilj Japana," dodao je ministar. Rubinova reakcija ne čudi, kažu analitičari, obzirom da je u Japanu zajednička stopa državnih i lokalnih poreza na prihode među najvišima u svijetu i to je osnovni razlog pada domaće potražnje. Japansko je gospodarstvo u dubokoj recesiji, što ugrožava oporavak ostalih azijskih gospodarstva, a time i stabilnost cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Rusija - težak uteg ovješen o marku U odnosu pak na njemačku valutu, ovoga se tjedna tečaj "zelenbaća", po prvi puta nakon tri mjeseca, probio iznad razine od 1,83 marke. Posljedica je to glasina kako je predsjednik Rusije Boris Jeljcin bolestan, pa čak i da je umro, da je u Rusiji izvršen vojni puč te da će rublja devalvirati. Premda je Kremljin kasnije te glasine demantirao, tečaj se dolara zadržao oko razine od 1,83 marke. Njemačka je valuta u posljednje vrijeme vrlo ranjiva na zbivanja u Rusiji, pa njezin tečaj pada sa svakom zabrinutošću koja se pojavljuje bilo s političkim, bilo s gospodarskim neprilikama te zemlje. Po nekim analitičarima, takva reakcija ulagača nije baš na čvrstim temeljima. Veze između Njemačke i Rusije nisu tako intenzivne kao što se misli, kažu oni te, među ostalim, navode podatak kako izvoz u Rusiji predstavlja svega 2,1 posto ukupnog njemačkog izvoza. To je daleko slabija veza nego što, primjerice, Japan ima s ostatkom Azije, kažu oni. Nadalje, ti analitičari tvrde kako je izloženost njemačkih banaka ruskom gospodarstvu znatno manja nego izloženost japanskih banaka Aziji. Riječju, kriza u Rusiji ne može Njemačkoj nanijeti toliko štete koliko japanska kriza može nanijeti ostatku Azije. Međutim, već je postalo pravilo da svaka loša vijest iz Rusije izaziva uspon dolara o stjenke marke i tu se ne može baš mnogo učiniti, kažu analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 03 - 10. srpnja ’98. Valutai jedinica Tečaj03. srpnja Tečaj10. srpnja Promjenau % DEM 100 364,1100 363,6200 - 0,14 USD 1 6,6377 6,6448 + 0,10 GBP 1 11,0081 10,8322 - 1,60 JPY 100 4,7320 4,7402 + 0,17 ATS 100 51,7539 51,6842 - 0,14 ITL 100 0,3699 0,3691 - 0,22 CHF 100 433,7817 431,3399 - 0,57 SIT 100 3,8614 3,8558 - 0,15 Cijena se njemačke marke na tečajnici HNB ovoga tjedna uglavnom kretala ispod razine od 3,64 kune. I većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Švicarski franak klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio više od 0,6 posto. U istom je razdoblju slovenski tolar oslabio oko pola posto, dok se tečaj britanske funte samo u proteklih sedam dana strmoglavio 1,6 posto. Ovoga su tjedna oslabili i talijanska lira te austrijski šiling, dok su ostale valute dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već tri tjedna i u tom je razdoblju poskupio više od 2,3 posto. Posljednjih 15-ak dana prati ga japanski jen s dobitkom od 2,1 posto. Devizno tržište Hrvatska je narodna banka u ponedjeljak sudjelovala na deviznom tržištu. Od poslovnih je banaka otkupila 7,6 milijuna maraka po prosječnom tečaju od 3,6391 kune za jednu marku. Istodobno je i prodala 16 milijuna maraka po prosječnoj cijeni od 3,6408 kuna za jednu marku. 7. Vlada RH: Pomoć prerađivačima ribe Zbog klimatskih poremećaja elementarne nepogode sve su češće, a štete na poljoprivrednim usjevima ogromne. Stoga je nužno utvrditi jedinstveni postupak utvrđivanja šteta, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj je prihvaćena metodologija za procjenu šteta. Najavljena je novčana pomoć za štete nastale nedavnim olujnim nevremenom i tučom. Vladinom odlukom desetorici razvojačenih hrvatskih branitelja darovano je poljoprivredno zemljište ukupne površine 92 hektara, a trojici pilota Ivanu Selaku, Ivici Ivandiću i Danijelu Boroviću stanovi i garaže u Zagrebu. Oni su na početku agresije na Hrvatsku zrakoplovima prebjegli iz JNA u Hrvatsku. Udovici pilota Rudolfa Perešina koja je ranije stambeno zbrinuta darovana je garaža. Vlada je odlučila pomoći riboprerađivačima koji su zbog manjka plave ribe došli u vrlo teško stanje. U posljednjem se razdoblju javio gotovo kronični nedostatak plave ribe kao osnovne sirovine za proizvodnju. Za taj fenomen manjka plave ribe ne postoji niti jedno znanstveno mišljenje, niti opravdanje, već se stanje pripisuje utjecaju prirodnog fenomena "El nina". S obzirom na važnost riboprerađivačkih poduzeća za otoke, Vlada je donijela odluku da im se iz proračunske pričuve uputi sedam milijuna kuna te da im se omogući povoljni zajam i odgodi naplata prispjelih potraživanja. Riječ je o sedam poduzeća - Mirna Rovinj, Adria Zadar, Sardina Postira, Mardešić Sali, Jadranka Vela Luka, Neptun Komiža i Bračanka Brač. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro izvijestio je o uspješnoj sanaciji u poduzeću "Big Toys" u Potpićanu u Istri s 42 zaposlena. U sanaciju je utrošeno 1,2 milijuna kuna. Vlada je dala državna jamstva Gradu Križevcima za zaduživanje u inozemstvu u visini pet milijuna njemačkih maraka. Ta će se sredstva utrošiti u obnovu cesta, vodovodne infrastrukture i izgradnju športske dvorane. Jamstvo za zajam od dva milijuna DEM odobreno je i Slavonskom Brodu za projekt plinofikacije i izgradnju vodoopskrbnog sustava. S ove sjednice Vlada je u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o izvršavanju kazne zatvora. U odnosu na prvo čitanje konačni tekst nije bitno mijenjan, kazala je zamjenica ministra pravosuđa Snježana Bagić. Prema važećim propisima kazna zatvora izvršava se u kaznenim zavodima i okružnim zatvorima, koji bi se ustrojili u Ministarstvu pravosuđa. Predlaže se ustrojiti i centar za izobrazbu zatvorskog osoblja, a novim će se zakonom regulirati prava i obveze zatvorenika. Uz školovanje kažnjnenika i rad, predviđa se i mogućnost plaćanja mirovinskog i invalidskog osiguranja. Gospodarske jedinice pri zatvorima ustrojile bi se kao trgovačka društva. Vlada je prihvatila i prijedloge zakona o zračnom prometu i o obvezama i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu koje valja donijeti radi usklađivanja s europskim i svjetskim standardima te djelatnosti. Sredinom listopada u Dubrovniku će biti održana Konferencija o privatizaciji u zemljama u tranziciji čiji je pokrovitelj hrvatska Vlada. 8. EBRD ulaže u Podravku 50 milijuna maraka Koprivnički prehrambeni koncern Podravka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisat će 10. srpnja ugovor o ulaganju 50 milijuna njemačkih maraka za daljnji nastavak restrukturiranja te tvrtke. Tim će se ulaganjem omogućiti daljnji profitabilni rast te zatvaranje financijske konstrukcije za najavljena strateška ulaganja u nadolazećim godinama, objavljeno je iz Podravke. Dokapitalizaciju u tom iznosu na prošlotjednoj su redovnoj godišnjoj skupštini odobrili dioničari tog društva. Tim kapitalnim ulaganjem EBRD ulazi u vlasničku strukturu Podravke. EBRD će tako dobiti određeni broj preferencijalnih dionica nominalne vrijednosti 300 kuna i jedno mjesto u Nadzornom odboru, a pred koncern je kao uvjet postavljen i ulazak Podravkinih dionica u prvu kotaciju Zagrebačke burze te izlazak na međunarodno tržište kapitala u idućih pet godina. Sredstva EBRD-a Podravka bi trebala dobiti u dvije tranše i to 30 milijuna maraka već tijekom jeseni, a ostatak šest mjeseci kasnije. U idućih pet godina u koncernu namjeravaju uložiti približno 250 milijuna maraka, ponajprije u nastavak izgradnje novog Belupovog farmaceutskog kompleksa, novu tvornicu vegete u Koprivnici, čija će izgradnja započeti ove godine, te izgradnju tvornice vegete u Poljskoj. 9. Karlovačka pivovara ostvarila dobit od 42 milijuna kuna Karlovačka pivovara prošle je godine ostvarila neto dobit od 42,22 milijuna kuna, a odlukom dioničara tvrtke 13,02 milijuna kuna raspoređeno je za isplatu dividende, i to 25,50 kuna po dionici. Ostatak dobiti od 27,09 milijuna kuna je zadržana dobit, dok su 2,11 milijuna kuna zakonske rezerve. Prošlogodišnja ostvarena dobit bila je za 976.000 kuna veća nego u 1996., dok su poslovni prihodi pivovare s preklanjskih 339,97 milijuna kuna povećani na 367,65 milijuna kuna. Lanjsko poslovanje Karlovačke pivovare karakteriziralo je povećanje proizvodnje i prodaje piva, kažu u pivovari. Proizvedeno je 1,14 milijuna hektolitara piva, čime je proizvodnja iz prethodne godine premašena za 17 posto. Distribucija prodaje obavljana je iz skladišta u Karlovcu i više od devet vlastitih distribucijskih centara diljem Hrvatske. Pivovara je krajem prošle godine upošljavala 862 djelatnika, a u strukturi vlasništva najveći udjel od 68,80 posto drži tvrtka Southern Breweries Establishment. 10. Pliva kupila tvornicu kvasca u Slovačkoj Pliva, vodeća farmaceutska tvrtka u srednjoj i istočnoj Europi, potpisala je u utorak ugovor o kupnji dioničkog društva Fermenta iz slovačkog Trebišova, čime je Pliva Grupa dobila još jedno poduzeće- kći u inozemstvu. Fermenta, drugi po veličini proizvođač kvasca u Slovačkoj, kupljena je za 1,3 milijuna američkih dolara, a ugovor o kupnji svih 100 posto dionica Fermente, u Bratislavi je u ime Plive potpisao mr. Željko Čović, predsjednik Uprave Plive. Nakon uspješne kupovine poljske farmaceutske tvrtke POLFA iz Krakowa u listopadu prošle godine, a u skladu sa strategijom daljnjeg jačanja pozicije tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi, Pliva je kupila i Fermentu. Riječ je o, sada bivšoj, podružnici Potravinarskoga kombinata, poznate slovačke prehrambene tvrtke koja datira iz 1912., koji danas ima veliku proizvodnu ponudu slatkiša i mliječnih proizvoda, a od 1984. proizvode kvasac. Poslije završetka procesa privatizacije u Slovačkoj 1996., Potravinarsky kombinat je utemeljio Fermentu sa sjedištem u Trebišovu, u istočnom dijelu Slovačke (blizu granice Mađarske, Poljske i Ukrajine), u kojoj je zaposleno 67 radnika. Proizvodnja kvasca u Plivi počela je još 1878., kada je počela raditi prva hrvatska tvornica kvasca "Baruna Dumreichera tvornica žeste i pjenice" koja je kasnije postala dio Plive. Zanimljivo je kako je upravo ta tvornica zbog kvalitete kvasca, vrlo brzo priskrbila status "opskrbljivača kvascem carskog dvora u Beču". Iako prehrana nije temeljna Plivina djelatnost, ta kupnja je u skladu s ukupnom strategijom razvijanja svih Plivinih djelatnosti, osobito onih u kojima ima komparativne prednosti i značajnu dugogodišnju tradiciju, rekao je Čović. Kao strateška prehrambena sirovina, kvasac ujedno ima kontinuiranu i predvidljivu potražnju, što tu investiciju čini sigurnom za kompaniju. To su neki od razloga koji su, zajedno s rezultatima vrlo detaljne analize tržišta, naveli Plivu da kupi tvornicu za proizvodnju kvasca u Slovačkoj. Tom akvizicijom Pliva je značajno učvrstila pozicije svog programa prehrane u srednjoj i istočnoj Europi te nastavila proces internacionalizacije svoga poslovanja u toj regiji, zaključio je predsjednik Uprave Plive. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna. Međutim, kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 139,3 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,919 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 10,50 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,834 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 38,9 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 14. srpnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 340,7 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 226 milijuna kuna, na rok od 91 dan 54,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana upisani zapisi u iznosu od 60,2 milijuna kuna. 12. Statistika U HRVATSKOJ 1,35 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u ovogodišnjem svibnju bilo 1,35 milijuna zaposlenih, 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 17,2 posto, odnosno 0,4 postotna boda manja nego u travnju. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u svibnju je radilo 1,04 milijuna osoba, isto kao u travnju. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 198,5 tisuće, što je 0,2 posto više nego u travnju, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 114,1 tisuću, 2,8 posto manje. U poslovnim subjektima, po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, bez zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane te individualnih poljoprivrednika, u svibnju je prema privremenim podacima, bilo 963,9 tisuća zaposlenih, isto kao u travnju i 3,7 posto manje nego u svibnju lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 270,2 tisuće, 0,5 posto manje nego u travnju. Slijedi 141,9 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,1 posto manje, dok je najmanje zaposlenih zabilježeno u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima - 24. U HRVATSKOJ 10,1 MLRD KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE - U Hrvatskoj je potkraj travnja ove godine iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo 10,1 milijardu kuna, što je 1,5 posto manje nego u mjesecu ranije. Krajem travnja bilo je 24.182 insolventnih tvrtki, 5,9 posto više nego u ožujku, u kojima je bilo zaposleno 141.306 djelatnika ili 4,4 posto više. Promatrano po oblicima vlasništva, najveći je broj insolventnih tvrtki, 21.267, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 6,5 milijardi kuna evidentiran kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Najteža situacija s podmirivanjem obveza zabilježena je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini. Na nju se odnosilo 2,4 milijarde kuna nenaplaćenih naloga. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s 1,7 milijardi kuna nenaplaćenih naloga, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 920 milijuna kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 56 posto imalo je blokiran račun više od 360 dana, a na njih se odnosilo 78,4 posto prijavljenih nepodmirenih naloga. Do 360 dana blokada računa trajala je u 2661 tvrtki, do 180 dana u 3515 tvrtki, do 60 dana u 1258 tvrtki, a do 30 dana u 3219 tvrtki. Ukupna su novčana sredstva svih pravnih osoba na računima ZAP-a, prema stanju krajem travnja ove godine iznosila 12,3 milijarde kuna, što je 2,1 posto manje nego u mjesecu ranije i 15,8 posto više nego u travnju lani. 100801 MET jul 98