US WASH. POST 22. VII. DROZDIAK

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 22. VII. 1998. Holokaust postaje tema njemačkih izbora "Već prve zamisli o projektu memorijala holokausta, kojim bi se u središtu nekadašnjeg Trećeg rajha odala počast židovskim žrtvama nacizma, izazivale su rasprave", piše William Drozdiak. "Predlagači smatraju nezamislivim da novi glavni grad ponovno ujedinjene Njemačke ne iskaže poštovanje Židovima koje su ubili nacisti, barem radi podsjećanja budućih njemačkih naraštaja na dug njihova naroda prema povijesti. No kritičari tvrde da bi takav projekt bio artificijelna gesta koju bi iskorištavali oni koji žele minimizirati ostavštinu nacističkog genocida. Sada, dva mjeseca prije izbora, rasprava o berlinskom memorijalu holokausta iznenada je preskočila granice estetske rasprave i postala dijelom vruće političke kampanje u kojoj se natječu kancelar Helmut Kohl i socijaldemokratski izazivač Gerhard Schroeder. Schroederov visoki savjetnik za kulturu Michael Naumann ovoga je tjedna izjavio da bi 10 milijuna dolara namijenjenih memorijalu bilo bolje potrošiti na obnavljanje nekadašnjih koncentracijskih logora i njihovih muzeja, za koje je izjavio da pružaju mnogo opipljiviju vezu sa strahotama holokausta. 'Stvarni memorijali u Njemačkoj koncentracijski su logori... u kojima se ljudi mogu sjetiti i zamisliti te možda iskusiti osobni sram', izjavio je Naumann. U slučaju memorijala, ustvrdio je on, 'ljudi bi se pokušali osloboditi svoje krivice .' (...) Schroeder je prihvatio Naumannove kritike. (...)" Drozdiak nastavlja da je kancelar Kohl prihvatio zamisao o memorijalu te je uključen u oblikovanje nacrta njegova stvaranja. "Kohl je u taj projekt uložio toliko svog osobnog ugleda da komentatori kažu da želi spriječiti svaku mogućnost da Schroeder otkaže memorijal ako pobijedi na izborima. Politiziranje memorijala još je jednom podsjetilo na teškoće koje ponovno ujedinjena Njemačka ima u suočavanju s nacističkim razdobljem. Sve otkad je televizijska osoba Lea Rosh počela prije deset godina promicati zamisao o memorijalu, arhitekti, intelektualci, političari i 100.000 njemačkih Židova raspravljaju o toj temi. Početkom ove godine, skupina od 19 istaknutih njemačkih povjesničara i pisaca, uključujući i nobelovca Guentera Grassa, zatražila je od vlade da napusti projekt. (...) Skupina je izjavila da bi memorijal trebao obuhvatiti i druge žrtve nacističkih progona, uključujući i Cigane, homoseksualce, ratne zatočenike i hendikepirane ljude. Njihovo pismo postavilo je također pitanje potrebe za memorijalom, s obzirom na druge podsjetnike na nacističko razdoblje u Berlinu, poput muzeja Topografija strahota, Sachsenhausenova koncentracijskog logora te Wannsee vile, u kojoj je 1942. načinjen plan istrjebljenja europskih Židova. Dok drugi svejedno tvrde da je neka vrst memorijala potrebna, mnogo je neslaganja oko toga kakva vrsta simboličkog prikazivanja može ispuniti osjećajne parametre holokausta. (...)" Novinar završava spominjanjem razmirica o pitanju dizajna memorijala. 230044 MET jul 98