SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
12. VII. 1998.
Neplaćeni dug Švicarske
"Švicarskoj i njezinim bankama istječe rok za odštetu preživjelim
žrtvama holokausta, a zbog odvratnih profita koje su švicarske
ustanove ostvarile financiranjem nacističkog ratnog stroja i
zadržavanjem fondova koje su deponirale žrtve holokausta. Pokušaji
vodećih švicarskih komercijalnih banaka i židovskih organizacija
da postignu poštenu nagodbu sad su propali, dobrim dijelom zato što
švicarska vlada odbija dati prikladan doprinos odštetnom paketu.
Stoga su New York i druge američke općinske i državne vlade
zaprijetile nizom financijskih kazna za banke. Sankcije bi
započele 1. rujna." Uvodničar napominje da bi predložene kazne
pogodile uglavnom komercijalne banke, dok je posljednjih mjeseci
glavna zapreka dogovoru bila švicarska vlada. "(...) Osim toga,
miješanje mjesnih vlada u vanjskopolitičko pitanje otežat će
Washingtonu posao uvjeravanja švicarske vlade da pošteno plati
svoj dio.
Švicarske financijske ustanove pomagale su nacističkoj Njemačkoj
da zlato koje je otuđila pojedincima i zemljama pretvori u stranu
valutu namijenjenu kupovini ratnog materijala. Većinu tih
transakcija obavila je švicarska središnja banka, no i
komercijalne banke bile su umiješane u taj posao. Švicarske
komercijalne banke također su besramno izdale povjerenje europskih
Židova, zadržavajući novac deponenata koji su umrli u holokaustu.
Desetljećima se banke nisu ozbiljno trudile pronaći članove
obitelji tih žrtava ili njihove nasljednike. Tek nedavno, i to kao
odgovor na vanjski pritisak, banke su uopće počele razmatrati
razumnu odštetu. Švicarska vlada još više zaostaje.
Tijekom prošle godine povjerenstvo pod vodstvom Paula Volckera,
bivšeg predsjednika saveznih pričuva, pokušavalo je
rekonstruirati predratne švicarske bankovne račune kako bi
odredilo koliko se novaca (u sadašnjim dolarima s kamatama) duguje
žrtvama holokausta i njihovim obiteljima. Službena procjena
očekuje se do kraja ove godine, a švicarske banke obvezale su se u
cijelosti isplatiti svoj dio. U međuvremenu, švicarske banke,
švicarska vlada i druge švicarske ustanove uplatile su 200 milijuna
dolara u specijalni fond za kompenzaciju žrtava holokausta.
Sadašnja razmirica tiče se kompenzacijskih fondova za švicarske
transakcije s nacistima (poput mijenjanja zlata i izdavanja
zajmova tvornicama u kojima je bilo prisilnog rada). Dvije glavne
švicarske banke u Americi, UBS i Credit Suisse, ponudile su
kombinirane isplate od dodatnih 530 milijuna dolara da zadovolje ta
potraživanja. Švicarska vlada odbija išta više isplatiti.
Revizor grada New Yorka Alan Hevesi na čelu je skupine mjesnih
financijskih dužnosnika koji planiraju nametnuti sankcije. Ne
postoji lagan način na koji bi oni mogli izvršiti pritisak na
švicarsku vladu, pa se nadaju da će nametanjem pritiska na
komercijalne banke nekako postići velikodušniju nagodbu. No bilo
bi bolje nastaviti pregovore, uz potporu diplomatskog pritiska iz
Washingtona i prijetnju pravnom akcijom na američkim sudovima",
zaključuje se u uvodniku.
130222 MET jul 98
Ryanair oduzeo dio letova Španjolskoj "zbog visokih naknada", više letova u Hrvatsku
Bjelovar: Teško ozlijeđeni dječak uspješno operiran
U Britaniji već propao dio financijskih odluka za 2025.
Australian Open: Tien svladao Medvedeva
Najava događaja - kultura - za petak, 17. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 17. siječnja
Gospodarstvo - ukratko do 17,30 sati
Ina o onečišćenju mora: Nisu utvrđena propuštanja opreme ni spremnika
Plakat 65. šibenskog MDF-a prikazuje djecu u stvaranju neobične ptice