VOA 1. VII. BLACK O ŠAKIĆU-

GLAS AMERIKE - VOA 1. VII. 1998. Kako su pred savezničkim sudovima prolazili Šakićevi kolege, u razgovoru s Peterom Blackom, povjesničarem Memorijalnog muzeja o holokaustu iz Washingtona, saznaje Bojan Klima. U Washingtonu se pozorno prate aktivnosti u svezi s istragom u slučaju Dinka Šakića, bivšega zapovjednika ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Danas je naš sugovornik Peter Black, povjesničar pri američkom Memorijalnom muzeju holokausta. On je govorio o dvije teme. Prvo, o dugogodišnjim prijeporima glede broja jasenovačkih žrtava. Drugo, kako su, nakon Drugoga svjetskog rata, bili kažnjeni Šakićevi kolege, zapovjednici drugih koncentracijskih logora u Europi. Kontroverze o broju žrtava vjerojatno će se i nastaviti, sa skorim objavljivanjem jugoslavenskih tajnih dokumenata. Naime, Bošnjački institut iz Zuericha, istraživačka ustanova kojoj je na čelu Adil Zulfikarpašić, došla je u posjed jugoslavenskih dokumenata iz 1964. Oni pokazuju da broj poginulih u Jasenovcu ne dostiže sedamdeset tisuća. Ovaj se broj vrlo razlikuje od prijašnjih srbijanskih tvrdnji o više od 700 tisuća jasenovačkih žrtava. Peter Black je rekao da se tek mora upoznati s ovim izvješćem Bošnjačkog instituta, ali da i najniže projekcije - u desetinama tisuća - pokazuju da je u Jasenovcu bio počinjen zločin golemih razmjera te da se odgovorni trebaju strogo kazniti. Inače, zanimljivo je da Peter Black Jasenovac nije usporedio s takozvanim "logorima smrti" - poput Auschwitza ili Bergen-Belsena, već s takozvanim "prolaznim logorima", kakvih je također bilo u vichijevskoj Francuskoj ili Rumunjskoj, iz kojih su zatočenici bili transportirani u logore smrti. Kako su pred sudom prolazili zapovjednici koncentracijskih logora? Redovito su bili strogo kažnjavani. Sudilo im se obično pred savezničkim vojnim sudovima, u američkoj, britanskoj, francuskoj ili sovjetskoj zoni u Njemačkoj. Zanimljivo je da su oni kojima je bilo suđeno 1945. - neposredno nakon rata - bili oštrije kažnjavani od onih kojima je bilo suđeno kasnije, krajem četrdesetih. Razlog blažim kaznama, kaže Peter Black, bila je činjenica da su zapadni saveznici u tom trenutku, krajem četrdesetih, bili već dosta zaokupljeni hladnim ratom. Povezano s tim, željeli su što više ojačati novoosnovanu Saveznu Republiku Njemačku. Zbog toga su ova suđenja došla u drugi ili čak treći plan, tako da su kazne bile znatno blaže. S obzirom da se Dinku Šakiću sudi nakon više od pedeset godina, izazov pred sudom izgleda vrlo velik. Naravno, ne samo pred sudom, već i pred tužiteljima, obranom, a pogotovo svjedocima. Međutim, Peter Black, povjesničar Memorijalnog muzeja holokausta, smatra da taj izazov nije nepremostiv. Kao i u svakom drugom slučaju, rekao je on, dokaze treba pažljivo prikupiti, proučiti ih, dati priliku objema stranama da iznesu svoje viđenje slučaja, te na kraju pravedno presuditi. (VOA) 020140 MET jul 98