FINANCIJSKI BILTEN 239

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXIX. 04 - 11. lipnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćen zakon o bankama 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 04. VI. 13.000.000 13.000.000 17,19 % 123.710.000 05. VI. 60.000.000 37.850.000 18,08 % 166.130.000 06. VI. - - 17,08 % 24.095.000 08. VI. 35.000.000 24.500.000 16,83 % 163.300.000 09. VI. 20.000.000 13.100.000 18,25 % 136.800.000 10. VI. 56.000.000 50.700.000 16,69 % 118.089.000 11. VI. 42.000.000 22.000.000 17,41 % - Dnevni prosjek 37.667.000 26.858.000 17,40 % 122.021.000 Na Tržištu novca ništa nova. Hrvatska narodna banka i dalje svakodnevno jednoj banci i jednoj štedionici odobrava interventne kredite kako bi preko noći pokrile "minuse" na računima. Ostatak noćne potražnje pokriva se bez većih poteškoća. U dnevnom je pak kreditiranju ponešto smanjena neravnoteža između ponude i potražnje. Dio ponude ostaje čak i neplasiran, s obzirom da neki kreditori, zbog limita koje su postavili, ne žele povećavati plasmane kod istih tražitelja. Unatoč nešto povoljnijoj situaciji nego prije nekoliko tjedana, cijena novca ne pada. Doduše, polovicom tjedna opozivni plasmani odobravani su po kamatama od 17 i 17,50 posto. No, cijena im se vrlo brzo vratila na prijašnju razinu - 18 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 214,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 202 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 12,5 milijuna kuna. Od 10. lipnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 982,8 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 332,3 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 16. lipnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 9,85 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od oko 4,7 milijuna kuna. Pritom je CROBEX indeks pao 30 bodova, na 824 boda. Potonuće indeksa ponajviše je posljedica snažnog pada cijene običnih dionica Zagrebačke banke. Nakon što je krajem prošloga tjedna dosegnula razinu od 1.500 kuna, polovicom ovoga tjedna ona je potonula na 1.310 kuna. Strmoglavila se i cijena 3E serije dionica Zabe - čak 300 kuna - zbog čega je zaronila ispod razine od 900 kuna. Dionica Lagune pojeftinila je pak 20-ak kuna, a slijedile su je dionice Plive i Tvornice duhana Zagreb s gubitkom od 15, odnosno 10 kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Badela (pet kuna), Kraša (četiri kune) te Varaždinske banke (dvije kune). Međutim, oporavila se dionica Končara. Cijena joj je, doduše uz vrlo mršav promet, porasla čak 65 kuna. Uz znatno veći promet, dionica Zagrebačke pivovare poskupila je 32 kune. Cijena Istraturista porasla je pak 10 kuna, Riviere tri, a Atlantske plovidbe dvije kune. Ostalim su se dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09 - 11. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 520 528 520 507.590 Varaždinska banka 136 153,50 153,50 50.180 Viktor Lenac VLENAC 75 80 75 97.780 Zagrebačka banka O 1.310 1.505 1.310 2.261.184 Atlantska plovidba 84 84 84 5.712 Badel BADE-A 80 80 80 4.000 Istraturist ISTT-A 55 55 55 17.215 Jadran-Turist JADT-A 60 60 60 12.000 Končar KONEL 170 170 170 3.060 Kraš KRAS 150 155 150 45.845 Laguna LAGP-A 605 620 609 74.135 Našice cement 480 480 480 384.000 Podravka PODR-A 150 155 155 939.773 Riviera RIVP-A 53 55 53 32.283 Splitska banka SKA 70 70 70 28.000 Sunčani Hvar SUNH-A 20 20 20 9.000 Tvornica duhana Zg 1.010 1.020 1.010 70.900 Zagrebačka banka 3E 850 850 850 12.750 Zagrebačka pivovara 541 547 547 164.482 4.719.890 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna promet bio oko pola milijuna kuna veći nego tjedan dana prije. Cijene su većine dionica porasle, zbog čega je VIN indeks osvojio više od 20 bodova. Zbog toga se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 500 bodova. Točnije, na 504 boda. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Slavonske banke kojima je cijena, pritom, porasla za 20 kuna. Znatnije su poskupile i dionice Tesle-Ericssona (26 kuna), Kraša (15 kuna) te Tvornice duhana Zagreb (10 kuna). Porasle su i cijene Podravke te Varteksa. No, vrlo blago. S druge strane, najviše je, čak 39 kuna, potonula cijena dionica Atlantske plovidbe. Dionica riječkog PIK-a pojeftinila je pak 35, a Plave lagune 15 kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 08 - 11. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 41 41 41 8.815 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 104.000 Jadran-Turist JATUR 65 65 65 2.405 Kraš KRAS 155 155 155 6.200 PIK Rijeka 175 175 175 16.275 Plava laguna PLAG 610 625 610 18.450 Podravka PODRA 152 157 152 125.218 Slavonska banka A 1.590 1.600 1.600 1.169.540 Tvornica duhana Zg 940 940 940 47.000 Tesla-Ericsson TESLA 255 300 280 91.900 Varteks VART 34 34 34 3.400 1.593.203 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 04. lipnja 11. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5592,48 5754,46 + 2,89 London/FTSE-100 5860,80 5852,50 - 0,15 New York/DJIA 8803,80 8971,70 + 1,90 Tokyo/Nikkei 15426,47 15014,04 - 2,68 Krajem prošloga tjedna Dow Jones indeks probio se, nakon duljeg vremena, u područje iznad 9.000 bodova. Kupovnu groznicu na Wall Streetu potaknuo je podatak da je u svibnju u SAD otvoreno čak 296 tisuća novih radnih mjesta. Pritom je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena - na 4,3 posto, najnižoj razini u posljednjih 28 godina. No, euforija je ubrzo jenjala. Naime, ulagače sve više zabrinjava azijska kriza. Čini se da će "situacija u Aziji biti još puno gora prije nego što bude bolja," kažu analitičari. A to će izazvati pad prihoda američkih kompanija. Zbog toga posljednjih dana cijene dionica padaju, pa je DJIA ponovno potonuo ispod razine od 9.000 bodova. Nakon rekorda otrežnjenje Prošlotjedna euforija na NYSE oraspoložila je Europljane, pa su početkom tjedna cijene europskih dionica snažno porasle. U Frankfurtu je DAX indeks u ponedjeljak dosegnuo najvišu razinu u povijesti - 5.780 bodova. U Londonu se istodobno Footsie indeks probio u područje iznad 6.000 bodova. Međutim, posljednjih se dana trguje sa zadrškom, pa cijene dionica tonu. Kriza Tokijske burze Cijene dionica snažno su ovoga tjedna pale i na Tokijskoj burzi. Nikkei indeks izgubio je više od 400 bodova, zbog čega mu je zaprijetio pad ispod razine od 15 tisuća bodova. Iz japanskog gospodarstva svakodnevno stižu loše vijesti i proći će puno vremena vremena prije nego što se pojave prve naznake njegova oporavka, kažu analitičari. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 04. lipnja 11. lipnja Promjena u % USD/DEM 1,7670 1,7970 + 1,69 USD/JPY 138,30 141,50 + 2,31 GBP/USD 1,6380 1,6290 - 0,55 Cijena zlata: USD/Unca 04. lipnja 11. lipnja Promjena u % 292,70 293,70 + 0,34 Ovoga se tjedna tečaj američkog dolara, po prvi puta nakon sedam godina, probio iznad razine od 142 japanska jena. Razlog je tomu sve dublja kriza japanskog gospodarstva. Tako su, primjerice, u Japanu u prvom ovogodišnjem tromjesečju vrijednosti poslovnih investicija i korporacijskih prodaja pale 5,8, odnosno 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno je dobit japanskih kompanija smanjena čak 25 posto. To je "gadan skup podataka" i nema mjesta optimizmu, kaže jedan analitičar. Tim više što su u svibnju proizvođačke cijene potonule 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To ukazuje na pad domaće potražnje, pa mnogi ekonomisti upozoravaju kako Japan tone u deflacijski ciklus. S druge pak strane, američko je gospodarstvo u sjajnoj formi. U svibnju je, primjerice, u SAD otvoreno čak 296 tisuća novih radnih mjesta. Stopa je nezaposlenosti, pritom, ostala nepromijenjena - na 4,3 posto, najnižoj razini u posljednjih 28 godina. Oprezni Fed Nadalje, jačanje dolara prema jenu zahvaljuje se svjedočenju predsjednika Feda Alana Greenspana pred Kongresom SAD u kojemu je izjavio kako će središnja banka morati povisiti kamate, ako azijska kriza ne izazove usporavanje rasta američkog gospodarstva. Inače, Fed nije povećao kamate još od ožujka prošle godine nadajući se kako će azijska gripa učiniti svoje. "Više nema nikakve sumnje da azijska kriza počinje utjecati na gospodarstvo SAD," kazao je u četvrtak Greenspan navodeći pad potražnje za američkom robom u Aziji i rast zaliha u SAD. A "nema još nikakvih naznaka stabilizacije azijskih tržišta," dodao je predsjednik Feda. Riječju, Fed će pričekati još neko vrijeme kako bi bio sasvim siguran da će azijska kriza usporiti gospodarski rast u SAD. Ako ne bude takvih naznaka, Fed će povećati kamate. Ali, samo ako to doista bude morao, kažu analitičari. Jen? Tu se ništa ne može učiniti!? Premda je, dakle, malo vjerojatno da će Fed uskoro stegnuti kreditnu politiku, dolar jača. Američko gospodarstvo raste izuzetno brzo, a japansko tone sve dublje i to je osnovni uzrok bujanja dolara. "Japanci ne žele slabljenje jena, no oni tu ne mogu bogzna što učiniti," kaže jedan analitičar. Tako je, primjerice, guverner Bank of Japan Masaru Hayami u četvrtak izjavio kako bi tečaj svake valute trebao odražavati gospodarske temelje zemlje te kako monetarnu politiku ne bi trebalo temeljiti samo na kretanju tečajeva. To znači, objašnjavaju analitičari, kako će kamatne stope u Japanu ostati na rekordno niskim razinama. A to zasigurno neće pridonijeti oporavku jena. Međutim, japansko Ministarstvo financija, čini se, ne dijeli mišljenje guvernera Hayamija. Naime, nedugo nakon guvernerova komentara doministar financija Koji Tanami izjavio je kako će Japan poduzeti odlučnu akciju u svezi sa slabošću jena, čime je na životu održao strah ulagača od intervencije u korist japanske valute. I to ne samo od strane Bank of Japan nego i ostalih središnjih banaka Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Nešto se kuha Naime, ovoga su tjedna u Parizu okupili zamjenici ministara financija G7. Cijeli je skup bio obavijen neuobičajenim velom tajnovitosti. Ne samo što se nije moglo saznati kada će se točno i gdje održati sastanak, nego je o vođenim razgovorima malo toga "procurilo" u javnost. Još se manje zna o zaključcima. Zamjenik ministra financija SAD Lawrence Summers i njegov japanski kolega Eisuke Sakakibara, poznat kao "Mr Yen", održali su čak i bilateralne razgovore. Međutim, niti jedan od njih nije htio dati izjavu nakon sastanka. "Bez komentara," neprestano su ponavljali. Na provokativno pitanje jednog novinara Summersu da li to znači da on nije zabrinut padom jena, Summers je odgovorio: "To nisam rekao". Zaključak? Nešto se kuha. Kako bilo, u sjenci dolarove ofenzive na jen, američka je valuta ovoga tjedna ojačala i prema njemačkoj. Stoga se tečaj dolara, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 1,79 maraka. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 05 - 12. lipnja ’98. Valutai jedinica Tečaj05. lipnja Tečaj12. lipnja Promjenau % DEM 100 362,9300 363,6400 + 0,19 USD 1 6,4093 6,5346 + 1,95 GBP 1 10,4883 10,6448 + 1,49 JPY 100 4,6357 4,6197 - 0,35 ATS 100 51,5803 51,6805 + 0,19 ITL 100 0,3684 0,3691 + 0,19 CHF 100 435,8615 439,4491 + 0,82 SIT 100 3,8743 3,8986 + 0,62 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke stabilizirala iznad razine od 3,63 kune. Osim japanskog jena koji je u posljednja tri tjedna pojeftinio više od dva posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača već dva i pol mjeseca. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio gotovo 2,4 posto. Otprilike toliko u posljednjih je devet tjedana poskupila i talijanska lira. Američki dolar i britanska funta samo su u proteklih sedam dana ojačali više od 1,9, odnosno 1,4 posto. U istom su razdoblju švicarski franak i slovenski tolar na vrijednosti dobili oko 0,8, odnosno 0,6 posto. 7. Vlada RH: Prihvaćen zakon o bankama Temeljem zaključka Hrvatskog državnog sabora, Vlada je u četvrtak prihvatila i Saboru uputila Prijedlog zakona o bankama. Njime se, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, hrvatsko bankarstvo približuje bankarskoj regulativi Europske unije. Vlada je donijela i odluku kojom povećava iznos osiguranih štednih uloga. Saboru su upućene i izmjene i dopune Zakona o trošarinama na duhanske prerađevine i alkoholna pića, a kojima se, među ostalim, predlaže oslobađanje plaćanje trošarina za domaće vino. Predloženim Zakonom o bankama povećava se iznos minimalnog osnivačkog kapitala banke na 20 milijuna kuna za dozvole za obavljanje poslova prikupljanja štednje građana i davanje kredita građanima, te malim i srednjim poduzetnicima. Za "srednju licenciju" osnivački kapital bio bi 40 milijuna kuna, a za "punu licenciju" 60 milijuna kuna. Zakonski prijedlog predviđa veće ovlasti Hrvatske narodne banke u odnosu na poslovne banke, za koje se utvrdi da rizično i neprimjereno posluju. Također se bitno smanjuje rizik izloženosti banke prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba na temelju danih kredita i drugih potraživanja, vrijednosnih papira i vlasničkih udjela do najviše 25 posto kapitala banke. Izloženost banke prema pojedinim njezinim dioničarima i s njima povezanim osobama neće smjeti prelaziti pet posto jamstvenog kapitala. Sanacija banaka, po predloženom zakonu, predstavljat će iznimku, i bila bi moguća samo za slučajeve širega i višeg interesa. Premijer Zlatko Mateša istaknuo je da je hrvatski bankarski sustav u suštini stabilan, te da se Vlada zauzima da se stabilnost i trajno zadrži. Temeljni cilj Vlade je, zaštita malih štediša, koji su osnovica bankarskog sustava a ne zaštita poduzetnika, naglasio je premijer. Tomu će pridonijeti i odluka o osiguranju štednih uloga kojom se, prema riječima ministra Škegre, povećava iznos osiguranih štednih uloga s dosadašnjih 30.000 do 50.000 kuna, na 100.000 kuna. Taj iznos bio bi osiguran u stopostotnom iznosu, a pritom bi se za kunske iznose priznavala kamatna stopa u visini eskontne stope HNB, a za devizne iznose eskontna stopa domicilne države. Takvim načinom osiguranja bilo bi obuhvaćeno 75 do 80 posto ukupne štednje, a s primjenom odluke počelo bi se 1. srpnja ove godine. S dva zakonska prijedloga izmjena i dopuna zakona o posebnim porezima na duhanske prerađevine i na alkohol, usklađuje se ta regulativa sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i izjednačuje iznos trošarina za domaće i strane proizvođače. Izmjenama Zakona o posebnom porezu na alkohol, trošarine bi se oslobodila domaća vina. Škola završava sutra Nastava u osnovnim i srednjim školama završit će sutra, 12. lipnja, a svim učenicima koji žele ispraviti ili popraviti ocjene to treba omogućiti tijekom sljedećeg tjedna. Jednoglasna je to odluka Vlade koju je predložio ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik. Govoreći o stanju u školstvu i najavi sutrašnjeg početka općeg štrajka u školstvu, koji su inicirali Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, ministar Pugelnik je ustvrdio kako je Vlada ispoštovala isplate prema Kolektivnom ugovoru. Osvrćući se na najave sindikata o raspravi o osnovici plaća, Pugelnik je izvijestio da je tijekom prošle godine osnovica u školstvu rasla 21,23 posto, a da će u ovoj godini rasti 27,12 posto, a to je rast bez poreznog rasterećenja. Prema Pugelnikovim riječima sindikati su zahtijevali da im se smjenski rad prizna kao ostalima u gospodarstvu, a u jučerašnjim razgovorima tražili su rast prosječne mase plaća 10,5 posto, i u idućim mjesecima pomicanje za dva platna razreda, te isplatu regresa. Ti zahtjevi sveukupno znače iznos od oko 480 milijuna kuna. U situaciji kad je za učenike svaki sat iznimno važan, Pugelnik je upitao i kolika je "odgojna komponenta ljudi koji se skrivaju iza učenika i roditelja". To je, smatra, lažna demokracija radi negiranja svega što je u školstvu postignuto od 1990. Pugelnik je ustvrdio kako je došlo vrijeme da se tome stane na kraj, pa i pod cijenu njegove ostavke. Ni jedna vlada nije više pregovarala sa sindikatima, ni učinila više za rast plaća državnih službenika i namještenika, ocijenio je premijer, dodajući kako Vlada mora biti dosljedna, konkretna i poštena prema sindikatima s kojima je potpisala sporazum. Ne možemo funkcionirati u situaciji u kojoj neki sindikati, na temelju pozicije koju je netko drugi izborio, grade svoj image, rekao je Mateša. Vlada će, istaknuo je, učiniti sve da roditelji i učenici ne budu predmet ucjene i taoci ove situacije. Resornom ministarstvu naredio je da osigura sustav koji će maksimalno zaštititi interese roditelja i učenika, te da iskoristi i sve zakonske mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju. Tražio je i da se vidi što znači najava da je sindikat "Preporod" izišao iz potpisanog sporazuma o plaćama za državne službenike i namještenike, odnosno dovodi li to u pitanje ugovor potpisan za školstvo. Premijer je poručio da ministar Pugelnik ima njegovu punu podršku. Znam da to što radite nije lako, niti ugodno, ali treba pokazati dosljednost, funkcioniranje pravne države i poštivanje potpisanog, rekao je Mateša. Ministar financija Borislav Škegro napomenuo je da su i tijekom pregovora uvijek po strani bila dva sindikata - Vesne Kanižaj i Dalmira Kube. Vlada je priklanjajući se velikoj većini potpisala dogovor s 12, od 14 sindikata, pa i tada su ti sindikati javnih djelatnosti isticali da će, ako se popusti dodatnim zahtjevima, smatrati da je ugovor prekinut. "Vlada nema nikakav izbor - ili u štrajk ide 12 od 14, ili dva od 14 sindikata", rekao je Škegro, ustvrdivši da nema nikakvih razloga za štrajk. Ne radi se o tvrdoglavosti Vlade, nego činjenici da Vlada nema načina da ispuni te zahtjeve, objasnio je. Po Škegrinoj ocjeni radi se o vlastitoj promociji sindikata i to u predizborno vrijeme i radi vlastite promidžbe prije izbora, kojima bi se utvrdila reprezentativnost sindikata. Članovi Vlade istaknuli su da učenici nikako ne mogu biti zakinuti. Kako je rekao ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, "tu agoniju" za 650.000 učenika treba prekinuti, a odluka je u interesu djece i roditelja. Napominjući da profesori i učitelji imaju deset posto veću plaću od ostalilh državnih službenika, ministar obrane Andrija Hebrang, predložio je da se ušteda, jer se za vrijeme štrajka neće isplaćivati plaća onima koji štrajkaju, raspodijeli kao jednokratna pomoć državnim službenicima i namještenicima. Predstojnik vladina Ureda za zakonodavstvo Marijan Prus obrazložio je da je najavljeni štrajk nezakonit, te da postoje opravdani razlozi za sudsku zabranu štrajka i elementi za pokretanje prekršajne odgovornosti sindikata. Prema Zakonu o radu štrajk se mora najaviti, a i prema kolektivnom ugovoru za srednje škole i učeničke domove štrajk treba najaviti tri dana ranije. Dokumenti sindikata iz nekih škola su sa datumom 10. lipnja, pa štrajk zapravo ne može početi 12. lipnja, kazao je Prus. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju su u utorak ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna. Međutim, kako su pristigle ponude u iznosu od 91,7 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 86,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 98,891 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,75 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,560 kuna, što predstavlja kamatu od 12,7 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,862 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u upisanom iznosu emisije iznosio je 55 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 23. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 325,3 milijuna kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je 162,1 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan upisani zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisani su pak zapisi u iznosu od 60,2 milijuna kuna. 9. Statistika U HRVATSKOJ 10,2 MLRD KN NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE - Iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP) krajem ožujka ove godine u Hrvatskoj je dosegnuo 10,2 milijarde kuna, što je 0,9 posto više nego u prethodnom mjesecu i 17,7 posto nego u ožujku lani. Prema podacima ZAP-a, krajem ožujka bilo je 22.828 insolventnih pravnih osoba, 2,4 posto više nego u veljači i 30,2 posto više nego u ožujku prošle godine, u kojima je bilo uposleno 135.374 djelatnika ili 0,9 posto više nego prethodni mjesec. Promatrano po oblicima vlasništva, najveći je broj insolventnih pravnih osoba, njih 20.133, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 6,5 milijardi kuna, evidentiran kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Od 14 evidentiranih djelatnosti, potkraj ožujka su najviše nenaplaćenih naloga iskazale pravne osobe u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini sa 2,4 milijarde kuna nepodmirenih naloga, što je 23,3 posto udjela u ukupnom iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s 1,6 milijardi kuna duga, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima sa 971 milijun kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba, njih 84,1 posto imalo je blokiran račun više od 60 dana, a na njih se odnosilo 95,1 posto ukupnoga duga. Do 30 dana blokada računa trajala je u 10,7 posto insolventnih pravnih osoba, a u njih 5,2 posto do 60 dana. BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI SMANJEN 0,2 POSTO - U industriji je u travnju ove godine u Hrvatskoj bilo 0,2 posto manje zaposlenih nego pred mjesec dana, i 4,5 posto u usporedbi s travnjom 1997. Po podacima DZS-a, proizvodnost rada je porasla 11 posto. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju broj zaposlenih je smanjen 5,5 posto, a proizvodnost rada porasla je 5,9 posto. U strukturi odjeljaka iz 1997. rudarstvo i vađenje sudjeluje s 3,16 posto. U prerađivačkoj industriji, koja u strukturi odjeljaka iz 1997. sudjeluje s 89,02 posto, broj zaposlenih u travnju je smanjen 4,9 posto, dok je produktivnost rada uvećana 12,8 posto. Broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porastao je 1,5 posto, a produktivnost rada porasla je 0,4 posto. U strukturi odjeljaka iz 1997. opskrba električnom energijom, plinom i vodom sudjeluje sa 7,82 posto. Od siječnja do kraja travnja ove godine broj zaposlenih u industriji smanjen je 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 120953 MET jun 98