TURISTIČKI BILTEN 232

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 21. svibnja 1998. Sadržaj: 1. BIRANJE NAJPRIPREMLJENIJEG TURISTIČKOG MJESTA 2. AKCIJA TURISTIČKA ZVIJEZDA: OBILAZAK TOPLICA I MARIJE BISTRICE 3. TRENUTAČNI POREDAK MJESTA U AKCIJI TURISTIČKE ZVIJEZDE 4. NOVI VODENI PARK U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA 5. USKORO OBNOVA TUHELJSKIH TOPLICA 6. U KRAPINSKIM TOPLICAMA SKORI POČETAK "AQUA-VIVE" 7. MINISTAR MORSAN U UMAGU 8. 30 GODINA CROATIA EXPRESSA 9. "JADROLINIJA" S OBNOVLJENOM FLOTOM U TURISTIČKU SEZONU 10. "JADROLINIJA" LANI OSTVARILA 12,75 MIL KN DOBITI 11. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI VODA 12. SMJERNICE ZA DRŽAVNI PLAN ZAŠTITE VODA 13. ZAŠTITA CRESKOG VRANSKOG JEZERA OD RIZIKA ONEČIŠĆENJA 14. MOGUĆNOSTI RAZVOJA HRVATSKOG LUČKOG SEKTORA 15. OPSKRBA VODOM SREDNJODALMATINSKIH OTOKA 84 POSTO 16. U OŽUJKU 12 POSTO MANJE GOSTIJU U HRVATSKOJ 17. U ZAGREBU DO OŽUJKA 9,6 POSTO MANJE GOSTIJU 18. HRVATSKE MARINE POSJETILA 6264 PLOVILA 19. UGOSTITELJSKE USLUGE U HRVATSKOJ SKUPLJE 0,3 POSTO 20. PROSPEKTI GRADA ZAGREBA NA HEBREJSKOM 21. USLUGE BRITISH AIRWAYSA NA INTERNETU 22. ZRAČNA VEZA IZMEĐU SPLITA I BEČA 23. U KUTINI OTVORENA IZLOŽBA VINA "VINSKI IZLOG" 24. 2007. I ZAGREB ĆE DOBITI SVOJ VRT SKULPTURA 25. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA 26. BITTS ’98 27. OLDIES BUT GOLDIES: ŠARM STARIJIH BRODOVA 28. NEMA KRAJA EKSPANZIJE U IZGRADNJI BRODOVA ZA KRSTARENJE NAJAVLJUJEMO: KOLIKO DALEKO SEŽE OBVEZA INFORMIRANJA PUTNIKA? BIRANJE NAJPRIPREMLJENIJEG TURISTIČKOG MJESTA "Turistička zvijezda", naziv je akcije u kojoj će se među 65 jadranskih turističkih mjesta, i po prvi puta 26 kontinentalnih, birati najpripremljenije turističko mjesto uoči ovogodišnje turističke sezone. Akciju zajednički organiziraju Hrvatska izvještajna novinska agenija (Hina), Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Hrvatska gospodarska komora (HGK). Od 18. svibnja do 11. lipnja ekipa turističkih novinara iz različitih hrvatskih redakcija obilazit će turistička mjesta. Svrha akcije je da se prije glavne turističke sezone kroz obilazak mjesta ukaže na njihove nedostatke i "sitne propuste", ali i prednosti. Time se želi dati sud javnosti o pripremljenosti turističkih mjesta te potaknuti turističke djelatnike i mještane da domaći turizam podignu na višu razinu i pozornost posvete svakom detalju u pripremi za dolazak inozemnih i domaćih gostiju. Kriteriji za ocjenjivanje najpripremljenijeg mjesta obuhvaćaju: signalizaciju mjesta, uređenost okoliša i mjesta, uređenost i opremljenost plaža, uređenje autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomsku ponudu, kvalitetu informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnosti za kupnju, tipičan ambijent i hotelsku ponudu. Pripremljenost po navedenim kriterijima bodovat će se ocjenama od jedan do deset. Ocjenjivački žiri bit će sastavljen od tri člana, dva novinara Hine i jednog iz ostalih medija, koji će se tijekom akcije izmijenjivati. Rezultati akcije objavljivat će se tjedno, a krajem lipnja objavit će se konačni pobjednici i to tri najpripremljenija mjesta za turističku sezonu na kontinentu i u jadranskom dijelu Hrvatske. Uz vrijedne i praktične nagrade, prva tri turistička mjesta dobit će besplatne stranice na Internetu Hine, HTZ-a i HGK. AKCIJA TURISTIČKA ZVIJEZDA: OBILAZAK TOPLICA I MARIJE BISTRICE Obilaskom Tuheljskih, Stubičkih Krapinskih toplica te svetišta Marija Bistrica u ponedjeljak je započela akcija biranja najpripremljenijeg turističkog mjesta za ovogodišnju turističku sezonu pod nazivom "Turistička zvijezda". U ocjenjivačkom žiriju su tri novinara, dva iz Hine i novinarka Radio Sljemena. Uređenost kontinentalnih mjesta ocjenjuje se također ocjenama od 1 do 10 i to po 11 kriterija: signalizacija, okoliš mjesta, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda, kvaliteta informacija, sportski i zabavni sadržaji, mogućnosti za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, uređenje i opremljenost bazena u toplicama, a u kontinentalnim mjestima, koja nemaju toplice, postoje li vinske ceste ili seljačka gospodarstva. TRENUTAČNI POREDAK MJESTA U AKCIJI TURISTIČKE ZVIJEZDE U akciji Turističke zvijezde 1998., kojom se ocjenjuje najpripremljenije mjesto uoči ovogodišnje glavne turističke sezone, nakon obilaska njih osam, sastavljen je sljedeći poredak po bodovima: br. naziv mjesta bodovi 1. Stubičke toplice 1355 2. Koprivnica 1291 3. Čakovec 1234 4. Varaždin 1145 5. Krapina 973 6. Varaždin 957 7. Krapinske toplice 796 8. Tuheljske toplice 526 Akciju obilaska gotovo stotinu mjesta u kontinentalnom i jadranskom dijelu Hrvatske zajednički provede Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora. Kategorije po kojima se ocjenjivala uređenost mjesta su: signalizacija, uređenost okoliša mjesta, uređenost javnih površina/bazena, uređenost glavnog autobusnog ili željezničkog kolodvora, gastronomska ponuda u mjestu, kvaliteta turističkih informacija, raznolikost sportskih i zabavnih sadržaja, mogućnosti za kupnju, tipičan ambijent, hotelska ponuda, postojanje vinskih cesta ili seoskih gospodarstava. Konačna prosječna ocjena o uređenosti turističkih mjesta i poredak svih kontinentalnih središta bit će objavljeni 20. lipnja ove godine. Sljedeća tablica bit će objavljena idućeg četvrtka. NOVI VODENI PARK U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA Otvorenje velikog vodenog parka u Varaždinskim Toplicama, koji će se sastojati od niza bazena s raznim vodenim atrakcijama očekuje se za ovogodišnji Dan državnosti. Ta je investicija teška 3,5 milijuna njemačkih maraka za što su sredstva izdvojile Varaždinska banka i jedna austrijska banka, rekao je direktor Turističke zajednice Varaždinskih Toplica Damir Mihalić. "U Varaždinskim Toplicama, u vlasništvu specijalne bolnice nekadašnjeg hotela Terme nalazi se 1260 kreveta, dok su preostali smještajni kapaciteti u hotelu Minerva, koji je izgrađen za potrebe aktivnog odmora. U tom je hotelu trenutačno u tijeku druga etapa rekonstrukcije nekih njegovih dijelova vezanih uz rekreativne programe njege tijela, odnosno izgradnja mirisnih kupki i sauna pri čemu će se koristiti njemačka tehnologija", rekao je Mihalić. Time bi Varaždinske Toplice ostvarile temeljne predispozicije za bolju konkurentnost u odnosu na slovensko i austrijsko tržište. Čitava rekonstrukcija Toplica trebala bi završiti do 1999. godine. USKORO OBNOVA TUHELJSKIH TOPLICA Iako je još 1996. godine potpisan ugovor o dokapitalizaciji, tek su nedavno dobivena sredstva od Hypo banke, uz jamstvo hrvatske Vlade, za obnovu Turističko-rekreacijskog centra (TRC) "Mihanović", rekao je direktor te ustanove Branko Gobac. Premda nije naveo o kolikoj investiciji je riječ, istaknuo je da će to Centru tek 2000. osigurati punu funkcionalnost i mjesto učiniti jednim od središnjih kontinentalnih turističkih destinacija. Uz temeljitu rekonstrukciju hotela, izgradit će se i veliki olimpijski bazen i nekoliko manjih, dok će se postojeći bazeni renovirati. TRC "Mihanović" ima 400 smještajnih kapaciteta, u kojima je trenutačno 20 prognanika, a u proteklim ih je godinama bilo više od 200, pretežito s područja Gline. Usprkos njihovu boravku, u hotelu je lani ostvareno otprilike 45 tisuća noćenja. TRC "Mihanović" uz to nudi dobre uvjete za seminarski i kongresni turizam, pa je potpisan i ugovor s tvrtkom IBM o održavanju seminarskih aktivnosti u ovoj godini. U KRAPINSKIM TOPLICAMA SKORI POČETAK "AQUA-VIVE" Izgradnja kompleksa bazena trgovačkih i ostalih popratnih sadržaja "Aqua-viva" vrijedit će otprilike 58 milijuna njemačkih maraka, a njezina će izgradnja otpočeti na jesen ove godine, rekao je direktor Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Josip Martinec. U smještajnim kapacitetima Krapinskih Toplica lani je ostvareno između 130 i 150 tisuća noćenja. "Iako je program Toplica zasnovan na zdravstvenom turizmu, pred dvije godine izgrađen je strateški i marketinški plan prema kojem se težnja usmjerava privatnim resursima, u čemu se vidi i mogućnost konkuriranju ostalim hrvatskim toplicama," kazao je Martinec. Krapinske su toplice u županiji bogatoj kulturnim i prirodnim vrednotama, primjerice, dvorcima, seljačkim gospodarstvima, s izvornom gastronomskom ponudom, čime je otvorena mogućnost i za razvitak posebnih vrsta turističke ponude. U posljednje vrijeme sve više jača interes za odmorom na seljačkim gospodarstvima, pa je u pripremi program za razvitak nekoliko takvih gospodarstava. MINISTAR MORSAN U UMAGU Nakon Rovinja i Poreča hrvatski ministar turizma Sergej Morsan posjetio je nedavno objekte umaškog Istraturista. Predsjednik uprave Istraturista Goran Hanžek u razgovoru s ministrom istaknuo je kako je u pripremi ovogodišnje turističke sezone u potpunu rekonstrukciju 440 apartmana u turističkom naselju Polinesia utrošeno 16 milijuna njemačkih maraka. Hanžek se ministru turizma pohvalio s već tradicionalnim ATP turnirom u Umagu i tamošnjim teniskim centrom. I tijekom posjeta umaškoj turističkoj destinaciji bilo je govora o primjeni PDV u turističkoj djelatnosti. Čelni čovjek Istraturista izvijestio je ministra Morsana kako su u prva četiri mjeseca ove godine u Istraturistu platili 246 posto više poreza, odnosno 2,7 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz napomenu kako se inače ne radi o turistički jakom dijelu godine. Sa takvim teretom PDV-a, Hanžek je izrazio sumnju u uspješno poslovanja. Po Hanžekovim riječima Istraturist uz osmišljeni i prihvatljiv marketing u poslovnoj politici veliku pozornost poklanja smanjenju troškova, te su u dosdašnjem dijelu godine uspjeli troškove smanjiti 20 posto, a prihod povećati 30 posto. Nakon Umaga, ministar turizma Sergej Morsan posjetio je genopark "Stancija Boškarin" u Višnjanu, čime je završen jednodnevni radni posjet ministra turizma Istarskoj županiji. 30 GODINA CROATIA EXPRESSA Budućnost Croatia expressa, putničke agencije u vlasništvu Hrvatskih željeznica (HŽ), leži u profitabilnosti, podizanju kvalitete, u većoj kakvoći agencijskih usluga, pogodnim cijenama, ulaganju u nove kapacitete te u stalnom ulaganju u izobrazbu službenika, istaknuo je direktor agencije dipl. ing. Ivica Lozo. Prema njegovim riječima, Croatia express je za tridesetogodišnjeg rada postigla velike rezultate, pa danas broji dvadeset poslovnica koje pokrivaju sva važnija gospodarska i turistička središta u Hrvatskoj. Uključili su se i u međunarodne turističke tokove i sudjelovali na mnogim turističkim sajmovima u Europi, te uspostavili uspješnu poslovnu suradnju sa zastupništvima HŽ-a u inozemstvu, osobito s onim u Frankfurtu. Također su sklopili poslovne ugovore s osamdesetak hotela, potpisali alotmanske ugovore i osigurali smještajne kapacitete, koji će turistima biti ponuđeni preko njihovog kataloga "Ljeto'98". Tako turistima koji ovoga ljeta planiraju na Jadran putovati vlakom ili kombiniranim prijevozom vlak/autobus, nude 40 posto nižu cijenu od redovite, ako hotelski smještaj organiziraju preko Croatia expressa. Croatia express je osnovana 1968. godine s temeljnim ciljem zadržavanja što većeg broja putnika na prijevozu željeznicom. Uz prodaju karata i rezervaciju sjedala u vlakovima, autobusima i zrakoplovima, te postelja u vagonima za spavanje, ta željeznička putnička agencija počela je organizirati skupna putovanja te obavljati mjenjačke poslove. Tada je imala deset poslovnica u većim željezničkm čvorištima, a počela je uvoditi i novosti koje su privlačile pozornost putnika, primjerice, prijevozne karte te rezervacije sjedala i postelja dostavljati na radna mjesta ili na adrese putnika i turista. I u ratnim uvjetima putnička agencija Croatia express preuzela je na sebe komercijalni rizik i u kolovozu 1992. godine uspostavila autobusnu liniju između Zagreba i Dubrovnika kao zamjenu za vlak koji tada nije mogao prometovati preko okupiranog područja. Odziv putnika, istaknuo je Lozo, bio je veći od očekivanog, pa se odluka o uspostavi te linije pokazala opravdanom. Kombiniranim prijevozom vlak-autobus ta je putnička agencija riješila i problem u Istri, gdje pruge nisu izravno povezane s pružnom mrežom HŽ-a. Stoga, dok ne bude sagrađen željeznički tunel ispod Učke ili pronađena neka alternativa, prometno povezivanje Istre s drugim dijelovima Hrvatske morat će se, između ostaloga, rješavati takvom kombinacijom, rekao je Lozo. "JADROLINIJA" S OBNOVLJENOM FLOTOM U TURISTIČKU SEZONU "Jadrolinija" ovogodišnju turističku sezonu dočekuje s povećanim kapacitetima na lokalnim, dužobalnim i međunarodnim brodskim linijama, otvara nove linije, nabavlja nove brodove, unapređuje putnički servis i skraćuje vrijeme putovanja. "Ovo ljeto donosi novi kvalitet i novi standard u povezivanju obalnih i otočnih gradova", istaknuo je ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec. Prihvaćenim sezonskim redom plovidbe za razdoblje od 29. svibnja do 30. rujna 1998. predviđeno je da će brodovi iz Rijeke prema Dalmaciji ploviti svakodnevno (do Splita šest puta tjedno, do Dubrovnika četiri puta tjedno), a jednom tjedno će brod "Marko Polo" ploviti iz Rijeke do Igoumenitse u Grčkoj. U 15 europskih zemalja, uključujući i susjedne zemlje, "Jadrolinija" je organizirala prodaju karata koje će se moći nabaviti na oko 30 tisuća prodajnih mjesta širom Europe. Uzdužobalna linija će i ove godine povezati neke naše, turistički najznačajnije otoke: Rab, Dugi otok, Hvar, Vis, Korčulu i Mljet. Na Hvaru će brod pristajati na novom pristaništu luke Stari Grad koji će biti otvoreno na Dan državnosti. Vikendom uzdužobalnu liniju održavat će brodovi s najvećim kapacitetom ("Dubrovnik", "Marko Polo" i "Ivan Zajc"). U ovoj je godini planiran porast prevezenih putnika za oko sedam posto i vozila oko devet posto, a povećani su i kapaciteti na međunarodnim linijama. Po broju prevezenih putnika još uvijek neće biti dostignuta predratna 1990. godina, kada je prevezeno gotovo šest milijuna putnika, ali će zato promet vozilima nadmašiti istu godinu za oko 150 tisuća planiranih vozila, što je rezultat povećanja broja trajekata u sustavu linijskog prometa "Jadrolinije", rekao je ministar Lužavec. Podsjetio je da je Programom obnove i razvoja putničke flote od 1996. do 2000. godine - koji je podržala hrvatska Vlada, a posebno Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - predviđena nabavka 22 broda, uz istovremeno rashodovanje 19 starih. Tako je, primjerice, ove godine iz odobrenih kapitalnih transfera iz sredstava državnog proračuna za nabavku novih brodova osigurano 80 milijuna kuna. "S novim brodovima ulazimo u novu fazu pomorskog prijevoza, skraćivanjem vremena prijevoza od obalnih gradova do otoka i obnavljanjem velikih brodova i terminala", istaknuo je Lužavec. "Očekujemo da ćemo preraspodjelom kapaciteta zadovoljiti sve potrebe, a po potrebi brodovi će prometovati i 24 sata dnevno", kazao je predsjednik Uprave "Jadrolinije" Milivoj Ružić, napomenuvši da je prošle godine registrirano i oko četiri tisuće izvanrednih prijevoza. Izvijestio je da su utvrđene cijene prijevoza za predsezonu i posezonu, odnosno 20 posto više u sezoni, te diferencirane cijene za radne dane kako bi se rasteretili vikendi, a da za otočno pučanstvo cijene prijevoza ostaju nepromijenjene. Obnovljena flota omogućuje kvalitetniju uslugu, prošle je godine kupljeno pet, a ove godine zaključeni su ugovori o kupnji triju brodova - trajekta "Petar Hektorović" za liniju Split- Stari Grad, katamarana namijenjena zadarskom području te katamarana "Adriana" koji će povezivati Split sa srednjodalmatinskim otocima i međusobno, rekao je Ružić. "JADROLINIJA" LANI OSTVARILA 12,75 MIL KN DOBITI Riječka brodarska tvrtka Jadrolinija prošle je godine zabilježila 12,75 milijuna kuna dobiti, što je 68,5 posto više nego 1996. Prihodi su iznosili 463,2 milijuna kuna, 19,3 posto više, dok su rashodi povećani 18,3 posto na 450,4 milijuna kuna. U prošloj godini znatno je porasla prodaja usluga prijevoza u putničkom pomorskom linijskom prometu na jadranskom tržištu. Riječki brodar je na taj način ostvario 240,7 milijuna kuna, 20,4 posto više. Na domaćem tržištu prodano je usluga za 184,97 milijuna kuna, 17,7 posto više, te na inozemnom za 55,7 milijuna kuna - 30,4 posto više. Jadrolinija planira ove godine prevesti 5,5 milijuna putnika ili 9,7 posto više nego lani, te 1,4 milijuna vozila, 9,4 posto više. Ipak, ova se godina još neće moći mjeriti po broju prevezenih putnika s predratnom 1990. kada ih je bilo 5,96 milijuna. No, promet vozilima nadmašit će tu godinu za otprilike 150 tisuća vozila, što je rezultat povećanog broja trajekata u sustavu linijskog prometa Jadrolinije. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI VODA Zaštita voda u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima tema je Međunarodne konferencije što je - u organizaciji Europske i Hrvatske udruge za zaštitu voda - ovih dana počela u Primoštenu. U radu konferencije sudjeluje 120 stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Francuske, Austrije i Nizozemske, koji će raspravljati o boljoj i učinkovitijoj zaštiti voda u najosjetljivijim i najvrednijim područjima okoliša. Skup je otvorio prof. dr. Božidar Stilinović, predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu voda, koji je istaknuo kako je njegova velika vrijednost u razmjeni iskustava stručnjaka iz različitih zemalja. "Podloga za rad je 50 vrijednih referata pristiglih iz desetak zemalja o različitim načinima zaštite voda u zaštićenim prirodnim fenomenima, u vrijeme globalnog onečišćenja uzrokovanog različitim faktorima", kazao je dr. Stilinović. Skup je pozdravio i načelnik za međunarodne odnose Državne uprave za vode RH, Željko Ostojić. On je naglasio važnost zaključaka s konferencije koji će poslužiti za dovršetak izradbe propisa o vodama u Republici Hrvatskoj - kao što su Zakon o vodama, Uredba o klasifikaciji voda te uredba o opasnim tvarima koje dospijevaju u vode - i to u skladu s europskim standardima. Sudionici konferencije o zaštiti voda obići će i Nacionalne parkove Krka i Kornati. SMJERNICE ZA DRŽAVNI PLAN ZAŠTITE VODA Zaključci i preporuke Međunarodne konferencije o zaštiti voda u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima, koja se ovih dana održava u Primoštenu, trebale bi biti temelj Državnog plana za zaštitu voda koji je u pripremi, rekao je zamjenik direktora Hrvatskih voda ing. Mladen Marić. Prvog dana skupa iznesen je problem monitoringa ili praćenja kvalitete voda. Američka agencija za zaštitu okoliša još od 1994. godine ima razrađeni program praćenja, analize i procjene ekonomskog rizika s obzirom na okoliš. Sličan program ima i Europska unija, a prihvatili su ga i Ujedinjeni narodi, rekao je akademik Branko Kurelec. Prema njegovim riječima, ako samo pratimo neku pojavu u okolišu, mi ga na taj način ne zaštićujemo. Zanimljiv je bio prikaz nadzora i praćenja onečišćenja zaštićenog podmorja Seychella Francuskog instituta za istraživanje mora. Na Seychellima postoje tri nacionalna parka, a kako na otočju živi 75 tisuća stanovnika, čiji će broj do 2000. godine biti udvostručen, kontinuirano praćenje onečišćenja je od ključne važnosti, rekla je Johanne Lievin iz Francuskog instituta za istraživanje mora. U sklopu teme praćenja i nadzora kvalitete voda na krškim područjima, posebna je pozornost posvećena Plitvičkim jezerima.Kisele kiše čine od 45 do 92 posto ukupnih padavina na Plitvičkim jezerima, a njihova kiselost se kreće između 3,5 i osam posto, rezultat je ispitivanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema njihovoj procjeni, 80 posto zagađenja koje u sebi nose kisele kiše dolazi izvan područja Hrvatske, osobito kada je riječ o sumpornim kiselinama koje su njihov sastavni dio. U nastavku rada konferencije biti će riječi o konkretnim tehničkim rješenjima za zaštitu i održavanje kakvoće voda. Pored europskih iskustava, čut će se i primjeri i rješenja za zaštitu voda na Plitvičkim jezerima, u Lonjskom Polju, Vranskom jezeru na Cresu, te na rijeci Pazinčici u Istri. ZAŠTITA CRESKOG VRANSKOG JEZERA OD RIZIKA ONEČIŠĆENJA Vransko jezero na Cresu ima 220 milijuna prostornih metara pitke vode iznimne kvalitete i jedinstveni je izvor opskrbe vodom Cresa i Lošinja. Najveći rizik onečišćenja dolazi od ceste Cres-Lošinj koja je samo 800 metara daleko od jezera. Godišnje se tom cestom preveze prosječno sedam milijuna prostornih metara naftnih derivata čije bi izlijevanje bilo ekološka katastrofa za jezero, rekao je stručnjak Instituta građevinarstva Hrvatske mr. Bojan Zmajić otvarajući drugi dan Međunarodne konferencije o zaštiti voda u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima. Kako nema mogućnosti prirodnog istjeka onečišćenja iz jezerskog sustava, jer je prosječno vrijeme izmjene vode u jezeru između 30 i 40 godina, vrlo ga je važno osigurati od bilo kakvih rizika onečišćenja, poručuju stručnjaci konferencije. Također, nema mogućnosti ni ispumpavanja onečišćenja jer jezerski sustav "diše" zajedno sa svojim podzemljem i balansira s morem od kojeg je udaljeno između tri i pet kilometara, i nalazi se 61,3 metra ispod dubine mora. Pazinčica, zaštićeni spomenik prirode, najveći je površinski tok u središnjem dijelu Istre, koji završava u ponoru ispod 120 metara visokih stijena. U desetom mjesecu prošle godine u nju je izliveno 100 tona ulja iz tvornice Pazinka, koja je u neposrednoj blizini. Krajem toga mjeseca sakupljeno je 421 prostorni metar uljne supstance iz koje je izdvojeno 123 tona nafte. No, nije utvrđeno kolika je količina ulja dospjela u podzemlje. Stručnjaci Hrvatskih voda procijenili su da se moguća onečišćenja podzemnim vodama šire sve do izvora na zapadnom dijelu Istre. U sklopu tematskih predavanja o konkretnim tehničkim rješenjima u zaštiti i održavanju kvalitete voda, prikazana je i zaštita Lonjskog polja. U ožujku ove godine investicijom teškom 1,6 milijuna američkih dolara, od kojih su 80 posto investirale Hrvatske vode, a 20 posto kutinska Petrokemija, napokon je riješen problem zaštite Lonjskog polja. Naime, otpadne vode kutinske Petrokemije, ovisno o razini vode Save, naplavljivale su i ugrožavale Lonjsko polje, koje je 1990. godine proglašeno parkom prirode i zaštićenim područjem, rekao je stručnjak Hrvatskih voda Nikola Gabrić. Na temelju monitoringa, koji je obavljen od 1994. do 1997. godine, utvrđeno je da je količina otpadnih voda 0,73 miligrama po litri, što je ispod donje granice za drugu klasu rijeka. Koncentracije dušika bile su povezane s koncentracijama u proizvodnji kutinske Petrokemije. Izgradnjom novog toka potoka Kutinice otpadne vode kutinske Petrokemije dospijevaju filtrirane u rijeku Ilovu, pa dalje prirodnim tokom u Savu. MOGUĆNOSTI RAZVOJA HRVATSKOG LUČKOG SEKTORA Veleposlanstvo Velike Britanije u Republici Hrvatskoj i hrvatsko Ministarstvo pomorstva, prometa i veza priredili su ovih dana u Opatiji seminar o mogućnostima razvoja lučkog sektora u Hrvatskoj. Britanski veleposlanik Colin Munroe, otvarajući skup, istaknuo je da se niz britanskih stručnjaka na seminaru želi upoznati s mogućnostima hrvatske lučke industrije. Također, svojim iskustvima žele pomoći da se hrvatske luke ustrojena suvremen način kako bi što bolje funkcionirale. Hrvatske luke su u procesu transformacije, koji se odvija utemeljenjem trgovačkih društava, a u tom prosecu velika će korist biti iskustva Velike Britanije, kao pomorske i lučke velesile, kazao je pomoćnik hrvatskog ministra pomorstva, prometa i veza, Mario Babić. Na seminaru o mogućnostima razvoja hrvatskog lučkog sektora bit će govora i o mogućnostima britanskog lučkog sektora, razvojnim planovima hrvatskih luka, razvoju lučkih industrijskih zona i drugim strukovnim temama. Britanski stručnjaci, najavljeno je, posjetit će idućih dana luke Rijeku, Split i Ploče. OPSKRBA VODOM SREDNJODALMATINSKIH OTOKA 84 POSTO Stupanj opskrbljenosti vodom srednjodalmatinskih otoka - Brača, Hvara, Šolte i Visa - iznosi samo 84 posto, procjenjuju stručnjaci Hrvatske vodoprivrede, što je nedovoljno s obzirom na planirani porast stanovnika i razvoj turizma. Potrošnja će vode 2000. godine porasti na približno 150 litara pa će 2025. godine iznositi 180 litara na dan po stanovniku. Cisterne su još uvijek u mnogim otočkim mjestima jedina mogućnost vodoopskrbe, osobito zbog nedostatka kvalitne pitke vode naročito ljeti kada je najpotrebnija. Za vodoopskrbu srednjodmalamatinskih otoka koriste se regionalni vodovodi Omiš-Brač-Hvar-Šolta i Makarskog primorja ukupne duljine 420 kilometara.Procjena je stručnjaka Hrvatske vodoprivrede da na srednjodalmatinskim otocima ipak ima dovoljno vode, ali treba povećati postojeće vodoopskrbne kapacitete na području Omiša, Brača, Hvara, Šolte i Visa, te zaštititi sadašnja izvorišta vode na otocima. Osim izgradnje novih sustava, preporučuje se i smanjenje gubitaka vode, čiji se koeficijent kreće oko 1,4 posto vode u vodovodnim sustavima.Voda Cetine koja služi za vodoopskrbu otoka Brača, Hvara i Šolte, kao i podzemna voda na Hvaru (crpilište Jelsa) i Visu (Pištica i Korita) bakterijski su zagađene, pa se prije puštanja u vodoopskrbni sustav kloriranjem dovode u higijenski ispravno stanje. Srednjodalmatinski otoci inače zauzimaju površinu od 4501 četvornih kilometara, što je otprilike osam posto površine Hrvatske i približno 475 tisuća stanovnika ili devet posto stanovništva Hrvatske. U OŽUJKU 12 POSTO MANJE GOSTIJU U HRVATSKOJ U Hrvatskoj je u ožujku bilo 127.425 gostiju, što je 12 posto manje nego u istom mjesecu 1997. Broj noćenja dosegnuo je 360.438 ili prosječno 2,8 posto po svakom dolasku - 17 posto manje nego u lanjskom ožujku. U strukturi gostiju i noćenja prednjačili su domaći turisti, koji su ostvarili 56,5 posto svih noćenja u ožujku, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Hrvatsku je u ožujku posjetilo gotovo 53 tisuće stranih turista, 39 posto manje nego u istom mjesecu lani, a oni su ostvarili 156.891 noćenje ili 41 posto manje. Više od 21 posto ili 33.636 svih noćenja stranih turista ostvarili su gosti iz Austrije, slijede njemački turisti s više od 31 tisuću noćenja i Talijani s 19.335 noćenja. Strani su turisti najčešće, njih 89,4 posto, odsjedali u hotelima, 5,6 posto u ostalim turističkim objektima i 3,4 posto u lječilištima. Gosti su, njih 90.668 ili više od 71 posto od ukupnog broja, stizali do svojeg odredišta individualnim prijevozom. U ožujku je najviše noćenja ostvareno u primorsko-goranskoj županiji, više od 93 tisuće, a zatim istarska županija s 90.427 i grad Zagreb sa 47.779 ostvarenih noćenja. U ZAGREBU DO OŽUJKA 9,6 POSTO MANJE GOSTIJU U Zagrebu je u prva tri mjeseca ove godine bilo 66.210 gostiju, 9,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Oni su ostvarili ukupno 118.864 noćenja, što je 15,3 posto manje. Više od 51 posto ukupnog broja gostiju bili su strani turisti, njih 34.116 ostvarilo je 64.020 noćenja - 26,2 posto manje nego lani, podaci su Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Najviše je inozemnih turista bilo iz ostalih europskih zemalja, 8947 sa 16.206 noćenja, zatim iz Njemačke - 4340 s ostvarenih 8309 noćenja, te iz Italije 3624 s 6253 noćenja. Pao je broj gostiju iz ostalih europskih zemalja, 7,1 posto, i Njemačke, 28,7 posto, dok je Talijana bilo 6,5 posto više. Domaćih je gostiju bilo u prva tri ovogodišnja mjeseca 2,1 posto više nego u istom razdoblju lani, a njihov broj desegnuo je 32.094. HRVATSKE MARINE POSJETILA 6264 PLOVILA U Hrvatskoj je protekle godine bilo 6264 plovila u marinama, što je 11,3 posto više nego godinu dana ranije. Od toga jahti na jedra 3392 i 2299 motornih jahti, objavio je Državni zavod za statistiku. Prema zastavi plovila, jahti je najviše bilo iz Austrije - 1811 ili 11,6 posto više, iz Njemačke 1542, što je 7,1 posto manje, dok ih je s hrvatskom zastavom bilo 1155 ili 20,6 posto više. Ukupan je broj uplovljavanja u marine lani iznosio 105.032, odnosno 4,5 posto više, od toga je prema zastavi najviše bilo jahti iz Njemačke, Italije i Hrvatske. Ukupan je prihod u marinama prošle godine iznosio 122,74 milijuna kuna, što je 22,5 posto više. UGOSTITELJSKE USLUGE U HRVATSKOJ SKUPLJE 0,3 POSTO Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj su tijekom travnja ove godine bile 0,3 posto više nego u prijašnjem mjesecu. Po podacima Državnoga zavoda za statistiku, u usporedbi s lanjskim travnjom, one su poskupjele tri posto. Travanjske cijene hrane su 0,3 posto više, alkoholnih pića 0,4 posto, bezalkoholnih pića 0,8 posto, te noćenja 0,1 posto. Od siječnja do kraja travnja ove godine cijene ugostiteljskih usluga bile su 2,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. PROSPEKTI GRADA ZAGREBA NA HEBREJSKOM Tri prospekta grada Zagreba tiskana na hebrejskom jeziku promovirana su nedavno prostorijama zagrebačke Židovske općine. Promociju je organizirala Turistička zajednica grada Zagreba. Brošure tiskane u nakladi od po pet tisuća primjeraka distribuirat će se izraelskim turistima posredovanjem tamošnjih turističkih agencija koje prodaju turističke aranžmane za našu zemlju, te zrakoplovne karte za liniju Tel Aviv - Zagreb. Također, te će brošure izraelski turisti moći dobiti i u zagrebačkom TIC-u te u nekima od hotela visoke kategorije. Na nedavnom turističkom sajmu održanom u Tel Avivu brošure su izazvale velik interes, a i kritike su bile pozitivne, rekao je direktor promidžbe Turističke zajednice Krešimir Rašan, izražavajući nadu kako će izraelski turisti ubuduće više posjećivati Hrvatsku. Rečeno je kako poseban interes u Izraelu postoji za jednu veću brošuru o Jadranu, čija se realizacija također očekuje uskoro.Valja napomenuti da su to prve brošure o gradu Zagrebu ikada tiskane na hebrejskom jeziku, zbog čega je zagrebačka Turistička zajednica iznimno ponosna. Inače, u ovogodišnjem je ožujku u Hrvatskoj boravilo 135 izraelskih turista, 88 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Izraelci su pritom ostvarili 278 noćenja, 93 posto više. Analitičari procjenjuju da će od uspostave izravnog leta na zračnoj liniji Tel Aviv-Dubrovnik-Zagreb, u ovoj, kao i u idućim turističkim godinama, ta brojka značajno rasti. USLUGE BRITISH AIRWAYSA NA INTERNETU Usluge zrakoplovne kompanije British Airways, i njezinog zagrebačkog predstavništva, mogu se odsad naći i na Internet stranicama, a na taj će način biti dostupnije kupcima, objavilo je predstavništvo te britanske kompanije u Zagrebu. Za ljetno razdoblje kompanija nudi poseban popust, a hrvatskim građanima financira i noćenje u Londonu do njihova drugog leta; tako je omogućen besplatan prijevoz između zračne luke Gatwik, gdje slijeće zrakoplov na relaciji Zagreb-London, i Heathrowa, polazišta do prekooceanskih zemalja. Zbog povezivanja s tim letovima, British Airways je od početka travnja uveo jutarnje letove iz Zagreba dva puta na tjedan. Također, uveden je Boing 737 400, kojim se za 30 mjesta povećava kapacitet na spomenutim letovima. Od listopada ove godine kompanija planira usavršiti prostor i usluge za putnike u ekonomskoj klasi na letovima od Londona do drugih destinacija. Od početka idućega mjeseca British Airways će zaposliti tri djelatnika, što će uz dosadašnjih šest u uredu u hotelu Sheraton, i pet u zagrebačkoj zračnoj luci, biti ukupno 14 u Zagrebu. Uz povećanu medijsku prisutnost i intenziviranje sponzorstva najrazličitijih događaja u Hrvatskoj, ta kompanija planira potpisati ugovor o međusobnoj suradnji s tvrtkom Europa Press Holding. ZRAČNA VEZA IZMEĐU SPLITA I BEČA Zračna veza između Splita i Beča, uvedena prije mjesec dana, s dosad prevezenih 600 putnika opravdala je očekivanja zrakoplovnih kompanija "Lauda Air" i "Austrian Airlines", istaknuo je na na nedavno održanoj konferenciji za novinare predstavnik ovih kompanija u Splitu Zoran Križmanić. Ove kompanije od prošle godine uspješno posluju zajedno sa 30 zrakoplova. Split je s Bečom preko ovih kompanija povezan tri puta tjedno, i to četvrtkom, subotom i nedjeljom. Kako su novinarima rekli predstavnici splitske zračne luke i austrijskih avio tvrtki, od sljedeće godine broj letova će se povećati. U KUTINI OTVORENA IZLOŽBA VINA "VINSKI IZLOG" U Kutini je ovih dana otvorena peta izložba vina moslavačkog i sisačkog vinogorja. Na izložbi nazvanoj "Vinski izlog" predstavljeno je 211 uzoraka vina od 21 sorte vinove loze. Izložbu je organizirala Udruga vinogradara i voćara Moslavine, a bit će biti otvorena do 24. svibnja. Pomoćnik ministra poljoprivede i šumarstva dr. Miroslav Božić naglasio je na otvorenju izložbe spremnost Ministarstva da i dalje ulaže u razvoj hrvatskog vinogradarstva. U okviru izložbe održana je i stručna rasprava o budućnosti moslavačkih izvornih sorti vinove loze: škrletu, moslavcu i dišečoj ranini. 2007. I ZAGREB ĆE DOBITI SVOJ VRT SKULPTURA Izložba hrvatskoga vrtno-pejzažnoga arhitekta Dragutina Kiša "Projekt parka skulptura ispred Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu" nedavno je otvorena u Galeriji Permanenta". Realizacija ovoga projekta prezentacije hrvatske skulpture na otvorenom zelenom prostoru, prema riječima samoga autora, ima izuzetnu kulturološku ali i turističku vrijednost. Otvorenje ovoga kulturološkoga objekta trebalo bi se dogoditi 2007. uz obilježavanje stote obljetnice Akademije. Izložba sadržajno obuhvaća nacrte, idejne projekte, skice i fotografije predloženoga vrta zagrebačke ALU te komparativni primjer sličnoga vrta skulptura uz Picassov muzej u Antibesu pokraj Nice u Francuskoj. Hrvatski narod tijekom povijesti svoga umjetničkoga stvaralaštva pokazuje posebnu sklonost skulpturi, kazao je Kiš i dodao kako će u vrtu ALU oko četrdesetak skulptura i jedna fontana kroz "igru vode" ujediniti ljepotu vode, skulpture i bilja na otvorenom zelenom prostoru. Da bi se projekt realizirao treba ukloniti iz dvorišta ALU postojeće parkiralište, vizuelno izolirati susjedno dvorište te razraditi plan sadnje ukrasnoga bilja. Izložba je otvorena do 3. lipnja. TURISTIČKE DIONICE NA BURZAMA Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 705 3,52 37.450 2. Istraturist 60 0,00 18.940 3. Arenaturist 95 0,00 12.350 4. Jadran hoteli 200 -9,09 12.142 5. Riviera holding 64 -8,57 9.720 6. Jadranturist 70 -17,65 3.420 7. Atlas 40 14,29 2.000 Sunčani Hvar 25 0,00 2.000 Tjedni promet na Zagrebačkoj burzi: br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 700 -2,78 98.857 2. Riviera holding 72 2,86 36.455 3. Jadranturist 75 -14,77 16.318 4. Atlantska plovidba 80 -11,11 9.760 5. Istraturist 58 -3,33 6.460 6. Sunčani Hvar 15 -37,50 3.800 BITTS ’98 BITTS ’98, 26-29 svibnja, bit će prva Međunarodna izložba o putovanjima i turizmu organizirana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ). Organizatori priredbe su Beogradski sajam i International Trade and Exhibitions - ITE, London. ITE London je iskusan organizator, koji godišnje organizira preko 120 priredbi, uključujući vrlo uspješan MITT; Moscow International Travel and Tourism show (Moskovski međunarodni sajam putovanja i turizma), koji se održava po peti puta i okuplja više od 40.000 posjetitelja i kupaca. Oslanjajući se na uspjeh MITT, koji je postao četvrti po veličini turistički sajam n svijetu, ITE je pokrenuo nove izložbe o putovanjima u Parizu, Delhiu, Kijevu, Bahreinu, Instanbulu i Beogradu. SRJ ne gubi vrijeme u razvijanju industrije putovanja: od ukidanja sankcija krajem 1996. godine, njenih više od 11 milijuna žitelja željno je putovanja u inozemstvo, iz poslovnih ili osobnih razloga. Osim toga, nakon ponovnog uspostavljanja trgovačkih veza, SRJ je definitivno otvorena za poslovanja. BITTS ’98 će nastojati zadovoljiti dvije skupine posjetitelja, prodavače i obične posjetitelje. Prodavače mami British Airways, koji kao sponzor priredbe osigurava četiri seta povratnih besplatnih zrakoplovnih karata namijenjenih prodavačima koji dođu na sajam. Na raspolaganju su karte s polaskom iz Beograda za Pariz, Rim, London i Barcelonu. Aktivnu podršku priredbi pružaju i Ministarstvo turizma i Udruge turističkih organizacija Srbije i Crne Gore. Organizatori na sajmu očekuju predstavnike Grčke, Cipra, Egipta, Malte, Turske, Italije, Francuske, Tunisa, susjednih zemalja te Slovenije i Makedonije, i imaju čvrste namjere da BITTS u slijedeće tri godine postane najveća Travel & Tourism priredba na Balkanu. OLDIES BUT GOLDIES: ŠARM STARIJIH BRODOVA U sjeni izgradnje najmodernijih megalinera svojim rutama plove i neumorne stare, ali omiljene "ljepotice" Krstareći brodovi koji svjetskim morima plove 30 ili više godina, glede međunarodnih krstarenja predstavljaju izumiruću vrstu. Njihova je plovidba, u usporedbi s modernim megalinerima, skuplja, a novi sigurnosni propisi nalažu brojne izmjene, zbog čega ih brodari povlače iz međunarodng prometa i obično plove na regionalnim rutama. No, stariji brodovi imaju ipak neke prednosti prema modernim megalinerma, zbog kojih su još uvijek u igri i pružaju poseban užitak. Takvi brodovi u pravilu imaju manje od 40.000 BRZ, a njihova izduljena silueta s manje paluba i lijepo oblikovanim dimnjacima odudara od "kontejnerskog" izgleda modernih megalinera i pruža doživljaj "pravog" broda. Unutrašnjost broda pojačava ovaj utisak. Tu još uvijek prevladavaju tradicionalni materijali kao što su drvo ili mjed. Zahvaljujući dubokom gazu i na otvorenom moru ovi brodovi mirnije plove, a ako ih pogone parne turbine, rade praktički bez buke i vibracija. S obzirom da se kod "Oldies" ne radi o brodu samom, već se kod njegove gradnje vodilo računa da je to brod linijske plovidbe, kabine su većinom prostrane i različito položene, a prozori se ne mogu otvarati. Zbog dobre izvedbe tijelo broda jedva da pokazuje bilo kakve znakove istrošenosti (iako su u prometu više desetaka godina) te brodari redovito obnavljaju unutrašnjost svojih "ljepotica". Takvi brodovi zato raspolažu suvremenom infrastrukturom i neki još i danas pripadaju najelegantinijim brodovima općenito. Putnici koji vole "stare ljepotice", mogu dobro proći u Europi gdje nekoliko brodara (MSC, Royal Olympic Cruises i Louis Cruises) raspolaže brodovima koji nerijetko plove pod starim imenom. Jedan potpuno poseban stari brod, koji danas plovi Karibima, Norway (tvrtke Norwegian Cruise Line = NCL), svoju je karijeru započeo 1962. godine u Francuskoj kao linijski parobrod. Zajedno s QE2 (Queen Elisabeth 2), najveći je još ploveći brod koji plovi 30 ili više godina. Najstarija "Oldies" je Grosssegler Sea Cloud, sagrađen 1931. godine, koja dobrostojećim putnicima može pružiti ugođaj svoje prošlosti. NEMA KRAJA EKSPANZIJE U IZGRADNJI BRODOVA ZA KRSTARENJE Još prije nekoliko godina su, prije svega, vodeći brodari počeli ulagati ogromna sredstva u izgradnju novih, velikih krstarećih brodova. Do sada je potvrđena izgradnja više od 20 brodova bilo Megaliner-kategorije (više od 65.000 BRZ) ili manjih, ali ne i manje interesantnih brodova, koji će svojim rutama zaploviti do 2001. godine. Ovo podmlađivanje flota uoćeno je još prošle godine. Tako je npr. kompanija Royal Carribean International u pogon stavila dva Megalinera iz Vision-serije, Rhapsody i Enchantment of the Seas (svaki od 75.000 BRZ), kompanija Princess Cruises u pogon je stavila brod Dawn Princess (77.000 BRZ), Holland America Line (HAL) svoj novi najveći brod Rotterdam VI (62.000 BRZ), a Celebrity Cruises zaključila je svoju seriju novih brodova s Mercury (73.800 BRZ). Od manjih noviteta ističe se Columbus (14.000 BRZ) njemačkog Hapag-Lloyda i Paul Gaugain (16.000) BRZ kompanije Radisson Seven Seas. U istom se ritmu ove godine očekuju tri nova broda Carnival Cruise Line (CCL), od kojih dva Megalinerra - Elation i Paradise (po 70.000 BRZ), a do kraja godine bit će završen i Carnival Triumph (101.000 BRZ). CCL-ov najveći broj je Carnival Destiny sa 104.000 BRZ, a sagrađen je krajem 1996. godine. Princess Cruises će ovog proljeća biti bogatija za Grand Princess (109.000 BRZ), a krajem godine stiže još jedan Megaliner - Sea Princess (77.000 BRZ). RCI zaključuje svoju seriju šest novih brodova sa Vision of the Saes (75.000 BRZ), dok azijska kompanija Star Cruises ove godine uvodi prvi od dva megalinera, Superstar Leo (74.000 BRZ). Napeto se iščekuju oba nova megalinera Disney Cruise Line (svaki po 85.000 BRZ): Disney Magic koji bi trebao zaploviti u travnju, a Disney Wonder krajem godine. Objavljeno je i da Peter Deilmann očekuje novi brod pod imenom Deutschland (22.000 BRZ). Pogled u dalju buućnost pokazuje trend izgradnje brodova većih od 100.000 BRZ. Pregled novih krstarećih brodova objavljen u Travel Insideu: brodar brod rok BRZ + kapacitet Carnival Elation 2/1998 70.300 + 2.040 Carnival Paradise 11/1998 70.300 + 2.040 Carnival Carnival Triumph 12/1998 101.000 2.600 Carnival Carnival Victory 2000 101.000 + 2.600 Costa (u izgradnji) 2000 82.000 + 2.100 Deilmann Deutschland 5/1998 22.000 + 650 Disney Disney Magic 4/1998 85.000 + 2.400 Disney Disney Wonder 12/1998 85.000 2.400 Festival (u izgradnji) 1999 47.900 + 1.200 Hapag-Lloyd (u izgradnji) 1999 28.000 + 410 Holland America (u izgradnji) 1999 65.000 1.500 Holland America (u izgradnji) 1999 65.000 1.500 NCL (u izgradnji) 1999 80.000 + 2.000 Princess Grand Princess 5/1998 109.000 2.600 Princess Sea Princess 11/1998 77.000 + 2.100 Princess Ocean Princess 1999 77.000 + 2.100 Princess (u izgradnji) 2001 109.000 + 2.600 Princess (u izgradnji) 2001 109.000 + 2.600 P&O Cruises (u izgradnji) 2000 76.000 + 1.900 Royal Carib. Int. Vision of the Seas 4/1998 75.000 2.000 Royal Carib. Int. (projekt Eagle) 1999 140.000 3.100 Royal Carib. Int. (projekt Eagle) 2000 140.000 3.100 Royal Carib. Int. (projekt Eagle) 2000 140.000 3.100 Royal Olympic (u izgradnji) 2000 + 800 Royal Olympic (u izgradnji) 2001 + 800 Star Cruises Super Leo 3/1998 74.000 + 2.000 Star Cruises Super Virgo 1999 74.000 + 2.000 Izbor poznatih "Oldies" brod brodar izgrađen BRZ/ + krstari + kapacitet Costa Riviera Costa 1963 31.500/924 + Europom Enchanted Isle Commodore 1958 23.395/729 + Karibima Independance American Hawaii 1951 30.090/809 Havajima Island Breeze Dolphin/Premier 1962 38.175/1.146 + Karibima Mermoz Paquet/Costa 1957 13.690/533 + svijetom Monterey MSC 1952 21.050/600 + Sredoz. Norway NCL 1962 76.050/2.044 + Karib.,Euro Ocean Breeze Dolphin/Premier 1955 21.486/782 + Karibima Oceanic Premier 1965 38.782/1.180 + Bahamima Odysseus Royal Olympic 1962 12.000/454 + ist. Sredoz. Olympic Royal Olympic 1956 31.500/976 + ist. Sredoz. Orpheus Royal Olympic 1952 5.092/304 + ist. Sredoz. Princesa Amoroas Louis Cruise 1957 5.026/284 ist. + Sredoz. Princesa Victoria Louis Cruise 1936 14.584/566 + ist. Sredoz. Princess Danae Arcalia Shipping 1955 17.074/544 ist. + Sredoz. Rembrandt Premier 1959 38.645/1.114 + Brazil/Sredo Royal Star Starline 1956 5.360/222 + Ind. Oce Sea Breeze Dolphin/Premier 1958 21.900/842 + Karibima Sea Cloud Sea Cloud 1931 2.532/69 + Karib/Euro Seawind Crown Seawind/Premier 1961 24.568/728 Karibima Stella Solaris Royal Olympic 1953 17.832/620 + ist. Sredoz. Switzerland Leisure Cruises 1955 15.739/424 + Europom Symphony MSC 1951 16.495/664 + Sredozemljem ****** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 211425 MET may 98