FINANCIJSKI BILTEN 236

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXVI. 14 - 21. svibnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Bankarski sustav je stabilan 8. HNB: Izvješće o stanju u bankovnom sustavu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Podravka 1997. završila s neto dobiti od 21 milijun kuna 11. Dobit Croatia osiguranja 45,5 milijuna kuna 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 14. V. 160.000.000 107.500.000 18,70 % 79.969.000 15. V. 105.000.000 64.210.000 17,87 % 17.491.0000 16. V. - - 16,87 % 50.586.000 18. V. 100.000.000 60.791.000 18,09 % 39.599.000 19. V. 90.000.000 49.540.000 18,02 % 70.776.000 20. V. 50.000.000 32.400.000 18,40 % 246.025.000 21. V. 64.000.000 24.180.000 18,52 % - Dnevni prosjek 94.833.000 56.437.000 18,26 % 84.174.000 Prošloga je vikenda - po prvi puta od ožujka kada je "izvlačila" Dubrovačku banku - morala intervenirati HNB. S obzirom da nekoliko banaka i štedionica nije moglo jamčiti povrat noćnih kredita u određenom roku, zbog čega im ostale banke nisu željele plasirati svoje viškove, HNB je odobrila interventne kredite dvjema bankama i jednoj štedionici. Intervencije središnje banke nastavile su se i tijekom tjedna. Unatoč tomu, u nekoliko navrata nije pokrivena cjelokupna noćna potražnja. U cijelosti su pokriveni samo računi negativnih banaka, dok je velik dio potražnje banaka, kojima je novac trebao za održavanje pričuve, ostao nepokriven. I u dnevnom je kreditiranju situacija kritična. Svakodnevno ostaje nepokriven velik dio potražnje, a mnoge banke i dalje povlače ranije plasirana sredstva, što dodatno stvara veliku napetost. Zbog nestašice novca cijena mu se učvrstila na donedavno nezamislivim razinama. Tako se ovoga tjedna kamata na opozivne kredite kretala od 18 do čak 20 posto. Vjeruje se kako će nove odluke Savjeta HNB, koji je u utorak održao izvanrednu sjednicu, uskoro ublažiti napetost na Tržištu. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 317,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 22. svibnja, a prosječna kamatna stopa iznosila je 10,28 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 171,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 168,3 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,0 milijuna kuna. Od 20. svibnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 865,1 milijun kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Iz tjedna u tjedan sve je dublja kriza hrvatskog tržišta kapitala. Ovoga su tjedna na Zagrebačkoj burzi pale cijene gotovo svih dionica, zbog čega je CROBEX indeks izgubio 54 boda, ili oko 5,8 posto, te potonuo na najnižu razinu još od polovice studenoga prošle godine - 874 boda. Pod najjačim su pritiskom dionice Zagrebačke banke. Cijena običnih dionica pala je čak 150 kuna, ili više od 9,0 posto, zbog čega je potonula na najnižu razinu još od siječnja prošle godine - 1.500 kuna. Dionica iste banke, ali 3E serije pojeftinila je pak 40 kuna, pa joj je cijena, prvi puta nakon 13 mjeseci, zaronila ispod razine od 1.000 kuna. Snažno je, 90 kuna, pala i cijena Plave lagune, dok su dionice Plive, Riviere i Croatia banke pojeftinile 20-ak kuna. Potonuvši 15-ak kuna, cijena Podravke pala je na 160, a Kraša na svega 150 kuna. Dionice Končara izgubile su pak 13 kuna, Tvornice duhana Zagreb i Varaždinske banke 10, a Jadran-Turista pet kuna. Nakon što je početkom tjedna potonula na svega 210 kuna, cijena dionica Dalmatinske banke naglo se oporavila u četvrtak, pa je trenutačno 10 kuna viša nego prije tjedan dana. Na kratkoj listi dobitnica ovoga se tjedna našla i dionica Zagrebačke pivovare - s dobitkom od pet kuna. Dražba HFP Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak održana dražba na kojoj je Hrvatski fond za privatizaciju na prodaju ponudio vrijednosne papire iz svog portfelja. Prodane su dionice i udjeli četiriju poduzeća, pri čemu je ostvaren promet od oko 29,6 tisuća njemačkih maraka ili 107 tisuća kuna. Radi se o manjim paketima dionica poduzeća Sportske novosti, Kaming i Sigurnost te 0,56 postotnom udjelu u tvrtki Slovo. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19 - 21. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 210 230 230 895.275 Pliva PLI-AA 540 540 540 5.940 Varaždinska banka 131 160 160 2.648 Viktor Lenac VLENAC 80 81 80 92.100 Zagrebačka banka O 1.500 1.600 1.500 1.795.475 Croatia banka 110 120 120 11.500 Jadran-Turist JADT-A 65 70 65 17.790 Jadroplov JDPL 80 95 95 56.405 Končar KONEL 162 162 162 24.300 Kraš KRAS-A 150 155 150 44.380 Plava laguna LAGP-A 680 680 680 19.040 Podravka PODR-A 160 171 160 739.592 Riviera RIVP-A 48 55 50 30.544 Splitska banka SKA 70 71 70 7.050 Tvornica duhana Zg 980 1.000 980 385.500 Varteks VART-1 33 33 33 6.600 Zagrebačka banka 2C 1.190 1.190 1.190 1.190 Zagrebačka banka 3E 960 1.000 960 2.920.000 Zagrebačka pivovara 510 550 510 1.204.090 8.259.389 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren gotovo dvostruko veći promet nego tjedan dana prije. Međutim, cijene su većine dionica snažno potonule, pa se VIN indeks strmoglavio čak 46 bodova, ili 8,3 posto. Zbog toga je pao na najnižu razinu otkako postoji - 508 bodova. Visok promet zahvaljuje se ponajviše trgovini dionicama Tesle- Ericssona, čija je cijena, pritom, potonula gotovo 40 kuna i zaronila duboko ispod razine od 300 kuna. Znatan su pad zabilježile i cijene Jadranskog naftovoda (50 kuna), Karlovačke pivovare i Plave lagune (45 kuna), Zlatnoga rata (35 kuna) te Podravke (20 kuna). Pratile su ih dionice Kraša i Riviere s gubitkom od 14 kuna, dok su dionicama Belišća, Končara i Jadran-Turista cijene potonule 10-ak kuna. Pojeftinile su, oko pet kuna, i dionice Croatia linea, Sunčanog Hvara te Atlantske plovidbe. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dionice Slavonske banke i Zagrebačke pivovare. Dionica Slavonske banke poskupila je 90 kuna, dok je cijena dionica pivovare porasla 10 kuna. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18 - 21. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 80 80 80 1.600 Belišće BELSC 48 55 48 47.300 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 52.000 Croatia banka 140 140 140 4.900 Croatia line 44 49 44 6.322 Istraturist ISTUR 55 58 58 4.925 Jadranski naftovod 1.200 1.250 1.200 14.550 Jadran-Turist 60 70 65 24.795 Karlovačka pivovara 575 575 575 57.500 Končar KONCR 175 190 175 28.030 Kraš KRAS 150 155 155 36.600 Plava laguna PLAG 610 661 610 69.930 Podravka PODRA 157 171 160 150.947 Riviera RIVIR 50 51 50 12.316 Slavonska banka A 1.500 1.590 1.590 757.111 Sunčani Hvar 20 21 20 3.168 Tvornica duhana Zg 995 1.049 1.000 208.915 Tesla-Ericsson TESLA 260 299 261 979.332 Varteks VART 32 32 32 6.336 Zagrebačka pivovara 510 510 510 637.500 Zlatni rat ZLRAT 50 50 50 1.000 3.120.177 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 14. svibnja 21. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5361,22 5510,98 + 2,79 London/FTSE-100 5948,50 5935,60 - 0,22 New York/DJIA 9211,84 9171,48 - 0,44 Tokyo/Nikkei 15307,69 15845,25 + 3,51 Krajem prošloga i početkom ovoga tjedna cijene su dionica na Wall Streetu brzo padale. Naime, američko gospodarstvo vrlo brzo raste, stoga su se ulagači plašili da će Fed povećati kamatne stope. Međutim, Fed, ipak, nije stegnuo kreditnu politiku. U utorak je njegov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio kako diskontna stopa ostaje na 5,0, a kamata na savezne fondove na 5,50 posto. Ohrabreni ovom odlukom, ulagači su se vratili na Tržište. Ponovno je počela frenetična kupnja dionica, zbog čega je Dow Jones indeks samo u četvrtak skočio više od 100 bodova, pa se ponovno primaknuo razini od 9.200 bodova. Ako će i idućih dana ulagači biti ovako dobro raspoloženi, Dow će postaviti novi rekord, kažu brokeri. DAX iznad 5.500 bodova Posljednjih su dana sjajno raspoloženi i europski ulagači. I u Frankfurtu i u Londonu cijene su dionica snažno porasle. Zbog toga se DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 5.500 bodova. U Londonu se pak Footsie indeks stabilizirao u području između 5.900 i 6.000 bodova. Čini se kako se i Tokijsko tržište izvlači iz krize. Zahvaljujući, među ostalim, stišavanju nemira u Indoneziji, cijene dionica porasle su ovoga tjedna u prosjeku više od 3,5 posto. Pritom se Nikkei indeks, nakon duljeg vremena, primaknuo razini od 16 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 14. svibnja 21. svibnja Promjena u % USD/DEM 1,7730 1,7630 - 0,57 USD/JPY 134,00 135,00 + 0,74 GBP/USD 1,6240 1,6290 + 0,30 Cijena zlata: USD/Unca 14. svibnja 21. svibnja Promjena u % 298,00 300,10 + 0,70 Početkom tjedna tečaj američkog dolara u odnosu na japanski jen probio se, po prvi puta nakon šest i pol godina, iznad razine od 136 JPY. Naime, kriza u Indoneziji izazvala je snažan pad kako japanske, tako i ostalih valuta zemalja "Pacifičkog bazena". Stoga su se, u potrazi za "sigurnim utočištem", ulagači opredijelili za dolar. Slabljenje jena posljedica je, također, nedostatka jasne vizije Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) kako da se "uhvati u koštac" s azijskom gospodarskom krizom. Naime, na svom sastanku, održanom prošloga vikenda u Birminghamu, čelnici G7, s dodatkom Rusije, nisu ponudili odgovor na pitanje kako riješiti azijsku krizu koja bi mogla ugroziti cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Status quo Međutim, od polovice tjedna dolar je u silaznoj putanji. Njegovo poniranje izazvao je status quo u monetarnoj politici SAD. U utorak je, naime, Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) odlučio kako kamate ostaju nepromijenjene. Diskontna stopa na 5,00, a kamata na savezne fondove na 5,50 posto. Pad tečaja dolara posljedica je, također, stišavanja krize u Indoneziji. U četvrtak je predsjednik Indonezije Suharto podnio ostavku, a u začuđujuće brzoj promjeni vlasti njegovo je mjesto i mandat preuzeo dosadašnji potpredsjednik Jusuf Habibie. Premda nije jasno koliko će Habibie "trajati", s obzirom da ga se smatra "Suhartovim čovjekom", indonezijska se kriza, čini se, smiruje. Zahvaljujući tomu, oporavila se većina azijskih valuta, pa tako i jen. Stoga je tečaj dolara potonuo na 135 jena. "Zelenbač" je oslabio i u odnosu na njemačku valutu, pa je njegova cijena zaronila ispod razine od 1,77 maraka. Jačanje njemačke valute zahvaljuje se izjavi glavnog ekonomiste Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) Ignazia Visce kako bi kamate u Njemačkoj, koje su trenutačno najniže u Europi, do kraja godine mogle porasti čak i za pola postotna boda. Doduše, Visco smatra kako bi mogle porasti i kamate u SAD. No, ne tako snažno. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15 - 22. svibnja ’98. Valutai jedinica Tečaj15. svibnja Tečaj22. svibnja Promjenau % DEM 100 360,5100 361,4100 + 0,24 USD 1 6,3954 6,3735 - 0,35 GBP 1 10,3791 10,3786 - 0,01 JPY 100 4,7724 4,7157 - 1,19 ATS 100 51,2342 51,3629 + 0,25 ITL 100 0,3656 0,3665 + 0,24 CHF 100 433,2959 433,2449 - 0,02 SIT 100 3,8618 3,8880 + 0,67 Po prvi puta od svibnja 1996. godine, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila u područje iznad 3,61 kune. Većina je pak ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Britanska funta klizi već tri tjedna i u tom se razdoblju njezin tečaj strmoglavio čak 3,2 posto. Japanski je pak jen samo ovoga tjedna pojeftinio gotovo 1,2 posto. U istom su razdoblju američki dolar i švicarski franak oslabili 0,35, odnosno 0,02 posto, dok su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača već sedam tjedana. U tom je razdoblju poskupio više od 1,8 posto. Otprilike toliko u posljednjih je mjesec i pol dana ojačala i talijanska lira. Slovenski je pak tolar u proteklih sedam dana na vrijednosti dobio oko 0,7 posto. Devizne transakcije HNB U utorak je Hrvatska narodna banka sudjelovala na deviznom tržištu. Prodala je 32,5 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6091 kunu za jednu marku. Pored toga, prodala je i milijun američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,46 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Bankarski sustav je stabilan Bankarski sustav u Hrvatskoj je stabilan, kazao je na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak, premijer Zlatko Mateša. Na rubovima sustava ima problema, ali HNB i Vlada sposobni su se s njima nositi i rješavati te probleme. Premijer Mateša te je stavove iznio u okviru rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama i štedionicama. Tim se izmjenama ukida načelo uzajamnosti kao nužnog preduvjeta za osnivanje banaka te podružnica i predstavništva banaka u Hrvatskoj od strane inozemnih osoba. Takva intervencija u domaćem je zakonodavstvu nužna budući da pravni stručnjaci Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ocjenjuju da načelo uzajamnosti nije u skladu s klauzulom najpovlaštenije nacije i da zato ne bi trebalo biti dio nacionalnih propisa pojedinih zemalja. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro izvijestio je o izvješću povjerenstva za potporu potrošača, odnosno o kretanju cijena nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Povjerenstvo je, kazao je Škegro, opravdalo svoje postojanje, a temeljem podataka i zadnjeg snimanja cijena od 29. travnja može se zaključiti da su se cijene stabilizirale. Škegro je kazao kako su najviše porasle cijene uslugama, što nema nikakvog opravdanja zbog uvođenja PDV-a. Stoga je nužno izmijeniti zakon, zakonskim odredbama kojima bi se u taj sektor uvelo više reda. Iz izvješća je razvidno da su cijene od uvođenja PDV-a porasle za 2,31 posto prosječno, ali ima i gradova, kao što su Osijek i Čakovec, gdje je rast cijena bio ispod toga. S druge strane prednjače Velika Gorica sa 5 posto i Zadar sa 4,2 posto povećanja cijena. Povjerenstvo predlaže Vladi ubrzati izmjene zakonskih propisa kojima se reguliraju cijene komunalnih usluga te da se razmotri opravdanost cijena usluga javnih poduzeća, naročito onih koja su u prethodnoj godini iskazala visoku dobit kao primjerice HPT. O izvršenju proračuna Vlada je na ovoj sjednici prihvatila izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu. Ministar financija Borislav Škegro kazao je da deficit iznosi oko 1 posto bruto domaćega proizvoda, te da je i izvješće Državne revizije vrlo pozitivno i puno bolje od prethodnih godina. Na zamolbu premijera da iznese podatke o državnom zaduživanju, Škegro je kazao da je Hrvatska danas zadužena daleko ispod planiranog. Zaduživanje u inozemstvu manje je za sto milijuna dolara nego li je to planirano. S tim u svezi spomenuo je i takozvane samuraj obveznice u japanskim jenima koje je Hrvatska namjeravala plasirati na svjetsko tržište. No, zbog toga što su nam sredstva bolje pritjecala i zbog nestabilnosti međunarodnog tržišta, odlučili smo da te obveznice ne stavljamo na svjetsko tržište, kazao je Škegro. Premijer je kazao kako izvješće o izvršenju proračuna pokazuje da je riječ o Hrvatskoj kao financijski urednoj zemlji i pohvalio Ministarstvo financija i Državnu reviziju. Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o gradnji kojemu je cilj uvesti više reda u tu problematiku. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac naglasio je kako su predložene i kazne za prekršitelje sudionika u građenju, pa bi se tako za prvi prekršaj dozvola za građenje oduzimala na 6 mjeseci, a za ponovljeni prekršaj od 3 do 5 godina. Na prijedlog Ministarstva turizma Vlada će sa 194 milijuna kuna pomoći hotelskim poduzećima i turističkim naseljima u pripremi turističke sezone i podizanju kvalitete usluge. Vlada je donijela i program aktivnosti za pripremu razgradnje, djelomične rekonstrukcije i sanacije prostora Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Premijer Mateša kazao je kako je to izuzetno važan program koji će pomoći gradu Šibeniku u daljnjem razvitku. Vlada je uredbama osnovala pet veleučilišta, i to dva u Zagrebu te u Rijeci, Splitu i Požegi, kao i 8 visokih učiteljskih škola u hrvatskim gradovima. Ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik izvijestio je da je jučer za vrijeme štrajka u Hrvatskoj radilo 780 škola, a 407 ih nije radilo. 8. HNB: Izvješće o stanju u bankovnom sustavu Hrvatska narodna banka ispoštovala je zaključak Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora i za 31. sjednicu Doma dostavila Izvješće o stanju u bankovnom sustavu. Izvješće sadrži poglavlja o strukturi bankovnog sustava, njegovim slabostima, poglavlje o nadzoru nad bankama i nedostatku informacija o pojedinim bankama, ulozi revizije. Posebna poglavlja odnose se na Dubrovačku banku i na, kako navodi HNB, "eho" događanja u toj banci - na Istarsku banku. U Izvješću se navode i modaliteti rješavanja problema u pojedinim bankama te aktivnosti HNB glede unapređenja sustava nadzora i kontrole banaka i štedionica. Unatoč "slučaja" Dubrovačke banke u Izvješću se odgovorno tvrdi da je bankovni sustav u Hrvatskoj mnogo stabilniji nego što je bio prije dvije godine. U uvodu se navodi kako je glavno obilježje stanja u bankovnom sustavu općenito veći stupanj kvalitete poslovanja, ali se također napominje da se trenutno nalazimo u fazi brzog pojačavanja osjetljivosti javnosti na informacije o poslovanju banaka. Javlja se strah za štedne uloge, raste udio premija na rizik u kamatnim stopama, a javlja se i nerazumjevanje uloge i moći nadzora banaka. U takvim se uvjetima može pojaviti i povlačenje depozita kod banaka koje su inače zdrave ili se tek nalaze u manjim poteškoćama. U prošloj je godini u Hrvatskoj poslovalo 60 banaka i jedna podružnica inozemne banke. Od toga, 56 banaka su dionička društva, a četiri banke - društva s ograničenom odgovornošću. Približno 80 posto banaka su u privatnom ili pretežito privatnom vlasništvu i na kraju prošle godine raspolagale su sa 70,2 posto ukupnog kapitala bankovnog sustava. Ukupno devet banaka u potpunom ili pretežitom državnom vlasništvu raspolagalo je s 29,8 posto kapitala bankovnog sustava. Ukupni izvori sredstava na kraju 1997. iznosili su 94,1 milijardu kuna i bili su 27,5 posto veći nego godinu prije. Temeljni kapital banaka iznosio je 9,2 milijarde kuna. Ukupna novčana sredstva i ukupni depoziti banaka kod središnje banke iznosili su 7,8 milijardi kuna. Ukupni prihodi banaka lani su iznosili 9,6 milijardi kuna, a u strukturi prihoda najznačajniju stavku - od 64,9 posto čine prihodi od kamata i sličnog. Rashodi su iznosili 8,4 milijardi kuna. Strukturne promjene u bankarstvu U Izvješću se ocjenjuje kako je u protekle dvije godine došlo do značajnih strukturnih promjena na bankovnom tržištu - dogodio se pad tržišnog udjela najvećih banaka, zahvaljujući pojavi i rastu novih privatnih banaka. Događaji u Dubrovačkoj banci, navodi se u Izvješću, u jednom su trenutku zaprijetili narušavanjem povjerenja javnosti u cjelokupan bankovni sustav. Ta je atmosfera izrasla, kažu priređivači Izvješća, na zanemarivanju napretka koji je postignut u saniranim bankama, kao i na gubljenju iz vida činjenice da postoji velik broj privatnih rastućih banaka koje stabilno posluju. No, unatoč ocjeni o povoljnom razvoju bankovnog sustava, u Izvješću se ističe kako su kamatne stope još uvijek veće nego u razvijenim zemljama, a uvjeti kreditranja puno teži. Također se navode i poteškoće oko prikupljanja podataka o kreditnoj sposobnosti klijenata, te sklonost posuđivanju s bankom povezanim osobama što je nasljeđe socijalističkog sustava. Neke bankare povijest nije naučila da takvo bankovno poslovanje nosi sa sobom posebne rizike koji proizilaze iz temeljnog konflikta interesa koji se javlja kada je ista osoba vlasnik ili upravlja bankom i kada je njezin dužnik. Ta neprirodna sprega došla je do izražaja upravo u slučaju Dubrovačke banke, tvrdi se u Izvješću. Posebno poglavlje govori o nadzoru banaka i nedostatku informacija o pojedinim bankama. Iz obveze nadzora banaka ne proizilazi odgovornost HNB-a za pojedine poslovne poteze i moguće probleme. Zato su odgovorni vlasnici, njihovi nadzorni odbori i uprave, a HNB je odgovorna za stabilnost bankovnog sustava u cjelini, naglašava se u Izvješću. Pritom se radi razumjevanja objektivnih ograničenja u obavljanju funkcije nadzora navode tri važna ograničavajuća čimbenika, među kojima je i onaj da u slučaju otkrivanja kršenja nekog propisa ili nepravilnosti HNB može reagirati (i reagira) samo slijedom točno utvrđene zakonske procedure. To zahtijeva određeno vrijeme u kojem uprava banke može povući nove, loše poteze. Upravo zbog tih ograničenja, HNB neće nikada garantirati da neka banka neće zapasti u teškoće, poručuje središnja banka. Prema podacima iz Izvješća izravni je nadzor u prošloj godini obavljen u 14 banaka i 17 štedionica, a korektivne su mjere naređene za osam banka i šest štedionica. Obavljena je i 61 kontrola, donesena su četiri rješenja o mjerama i podnijeto 17 prijava javnom državnom odvjetništvu i deviznom inspektoratu radi pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka. Kada je riječ o velikim kreditima (kredit po jednom zajmoprimcu prelazi 20 posto jamstvenog kapitala) u Izvješću se navodi da je takve kredite u prošloj godini odobrilo 20 banaka u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna. Najveći kredit jednom zajmoprimcu može iznositi najviše 30 posto jamstvenog kapitala, a takve je u prošloj godini plasiralo 15 banaka u ukupnom iznosu od 4,7 milijardi kuna. Ukupan iznos kredita danih osobama koje su povezane s bankom iznosi 300 milijuna kuna. Takvi krediti iskazani su u 34 banke. U Izvješću se opširno govori o ulozi revizije. HNB je posebno zabrinuta što je u nekim slučajevima naknadnom kontrolom utvrđeno postojanje značajnih netočnosti glede izvješćivanja o zaradi i kvaliteti aktive, a upitna je i točnost o kreditima s banakama povezanih osoba i/ili dioničarima banke. Na sastanku s revizorskim tvrtkama zaključeno je da su neophodne promjene, te je HNB razradila program posebne revizije poslovanja banaka i to kako se tvrdi u Izvješću puno ranije nego su problemi u Dubrovačkoj banci izbili na vidjelo. O Dubrovačkoj banci U posebnom poglavlju o Dubrovačkoj banci navode se činjenice koje su dovele do nelikvidnosti banke, te se ističe kako su problemi počeli očitovati kada je došlo do sukoba oko stjecanja kontrole nad bankom. Početkom travnja banka je dostavila Prijedlog programa sanacije u kojem je utvrđeno da su ukupni potencijalni gubici po bilančnim i izvanbilančnim stavkama 1.539 milijuna kuna, što iznosi 50 posto jamstvenog kapitala. HNB smatra da je sanacija Dubrovačke banke ekonomski opravdana osobito kada se imaju u vidu posljedice njenog eventualnog stečaja za cjelokupni bankovni sustav, naglašava se u Izvješću. Iza tog poglavlja detaljno se govori i o stanju u Istarskoj banci u kojoj je u rujnu prošle godine zaključen ugovor o zamjeni dionica između republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika i osiguranja individualnih poljoprivrednika s jedne strane i Croatia osiguranja d.d s druge strane. Objavljivanje informacije o promjeni vlasničke strukture te da su u nju uključene tvrtke povezane s Globus grupom koja je pak bila povezana s Dubrovačkom bankom, rezultiralo je povlačenjem depozita. Zbog toga, HNB u Izvješću navodi kako su događaji u Istarskoj banci zapravo "eho" krize u Dubrovačkoj banci. Jasno je da HNB ne može biti nezainteresirana za činjenicu da su određene transakcije koje su dovele do promjene vlasničke strukture uzrokovale promjenu ponašanja štediša, međutim, između interesa za pojedine transakcije i moguće intervencije stoje pozitivni pravni propisi koji HNB-u ne omogućavaju intervenciju na području vlasničkih prava u ovom slučaju. Jednako tako, navodi se u Izvješću, HNB nije zadužena ni za prosudbu ni za intervenciju kada je riječ o cijenama po kojima su vršene zamjene dionica. Prema saznanjima HNB u samom poslovanju Istarske banke u razdoblju neposredno prije početka povlačenja depozita nisu se dogodile poslovne promjene koje bi upućivale na ozbiljno pogoršavanje stanja u banci. U Izvješću HNB navodi i modalitete rješavanja problema u pojedinim bankama, pa je s tim u svezi razradila i instrumente i procedure. Uskoro će u saborsku proceduru novi zakon o bankama koji će preciznije i potpunije definirati procedure koje će HNB biti na raspolaganju pri rješavanju problema u pojedinim bankama. Najavljeno je i donošenje odluke o opsegu, obliku i sadržaju programa revizije i pokretanje inicijative za osnivanje državne komisije - agencije čiji bi posao bio razmjena informacija i koordinacija aktivnosti nadzora i reguliranje različitih segmenata financijskog tržišta. Najavljeni su i poslovi u svezi reformi sustava platnog prometa u zemlji. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 182 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna. Pristigle su ponude u znatno manjem iznosu, pa je Ministarstvo smanjilo iznos emisije na 2,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 95,251 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 93,562 kune, što predstavlja kamatu od 13,80 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 95,070 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,40 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u upisanom iznosu emisije iznosio je nešto više od 19 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 26. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 293,4 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 130,2 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan upisani zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna. Iznos zapisa na rok od 182 dana dosegnuo je pak 60,2 milijuna kuna. 10. Podravka 1997. završila s neto dobiti od 21 milijun kuna Koncern Podravka poslovnu je 1997., nakon dvije godine poslovanja s gubitcima, završio s neto dobiti od 21 milijun kuna. Neto dobit za prva tri mjeseca 1998. iznosila je 26,2 milijuna kuna, i bila je iznad plana, a to govori da će postavljeni cilj od 100 milijuna kuna neto dobiti u 1998. biti ostvaren, rekao je predsjednik Uprave Podravke Ante Babić na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Zagrebu. Podsjetivši kako je gubitak u 1996. iznosio 122 milijuna kuna, a godinu prije 135 milijuna kuna, Babić je napomenuo da je u 1996. prihvaćen petogodišnji Program restrukturiranja Podravke prema profitabilnom rastu. Koncern posluje kroz tri osnovna segmenta: prehrambeni sa tržišnom markom, Belupo i farmacija te ostali dio u restrukturiranju. Ukupan prihod Koncerna Podravka u 1997. iznosio je 2,4 milijarde kuna, a prodaja je iznosila 2,28 milijuna kuna, što je za sedam posto više nego godinu prije. Programom je planirano povećanje prodaje sa sadašnjih 650 milijuna njemačkih maraka na milijardu DEM 2001. godine, a podaci za prva tri mjeseca 1997. govore o rastu prihoda i prodaje za 11-12 posto. U Koncernu je uposleno 7.207 djelatnika, što je 1305 manje nego u 1996., a taj višak riješen je otpremninama i odlaskom u prijevremene i invalidske mirovine. Podravka će u idućem razdoblju ukupno uložiti 250 milijuna njemačkih maraka, od čega 67 milijuna DEM u novu tvornicu lijekova te 53 milijuna maraka u tvornicu Vegete u Koprivnici, tvornicu Vegete i juha u Poljskoj (32 milijuna maraka) te informatički sustav (17 milijuna DEM). Na upit o pregovorima s Europskom bankom za obnovu i razvoj, odgovoreno je kako bi ugovor trebao biti potpisan u lipnju ili srpnju, bez potankosti oko aranžmana. Što se pak tiče odnosa s Agrokorom, koji je zainteresiran za kupnju dionica Podravke, Babić je kratko rekao kako te dvije tvrtke dobro surađuju kupujući i prodajući jedna drugoj. Predstavljena je i struktura dioničara tvrtke, čiji je temeljni kapital 1,6 milijardi kuna. U privatnom je vlasništvu 57,56 posto dionica, dok je ostatak u vlasništvu fondova. Mali dioničari imaju 36,53 posto dionica, 21,03 je u vlasništvu 260 institucionalnih investitora, 18,36 posto imaju mirovinski fondovi, dok je 24,08 posto u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji je te dionice uvrstio u kuponsku privatizaciju. 11. Dobit Croatia osiguranja 45,5 milijuna kuna Osiguravajuća tvrtka Croatia osiguranje d.d. u prošloj je godini ostvarila 45,5 milijuna kuna dobiti - 31,7 posto više nego 1996. Čista dobit je 25,9 milijuna kuna odnosno 10 posto temeljnoga kapitala tvrtke, objavio je glavni direktor Suad Rizvanbegović. Ukupan kapital Grupe Croatia osiguranja je 3,2 milijarde kuna, od toga trajni kapital premašuje 700 milijuna kuna, a tehničke pričuve 2,5 milijarde kuna. Prošle godine Društvo je fakturiralo ukupno 2,26 milijardi kuna premije - 2,6 posto više nego godinu dana prije, rekao je Rizvanbegović, istaknuvši da tvrtka već drugu godinu zadržava čvrst premijski rast. Premije su rasle unatoč izostanku osiguranja u javnim poduzećima - HEP-u, HPT-u, HŽ-u i korisnicima državnoga proračuna - dometnuo je pomoćnik direktora za osiguranje Branimir Zekan, pripomenuvši da bi se premije povećale za više od 15 posto kad bi ta poduzeća osigurala svoju imovinu i osoblje. U svim grupacijama osiguranja, osim u osiguranju motornih vozila, povećala se premija osiguranja, a najviše, 30,6 posto, u osiguranju života, te u osiguranju života s valutnom klauzulom za 60,1 posto. Prošle je godine, kako je rečeno, naplaćeno i 2,28 milijarda kuna premije osiguranja, pa je naplata premije osiguranja jedan posto veća od fakturirane, ali je unatoč visoku postotku naplate još nenaplaćeno 576,5 milijuna kuna, od toga 202 milijuna kuna na ispravku vrijednosti, što je 35 posto tražbina. Prošla je bila i prva godina u kojoj su obuhvaćeni konsolidirani podatci o poslovanju Croatia osiguranja i Croatia Lloyda, s poslovnim rezultatima kojih je, kako kaže, glavni direktor Društva vrlo zadovoljan. Naime, Croatia osiguranje d.d. Zagreb većinski je vlasnik Croatia Lloyda d.d. Zagreb sa 63,83 posto i Croatia osiguranja d.d. Mostar s 52,30 posto. Na novinarski upit o visini naknade članovima Nadzornog odbora Društva Rizvanbegović je odgovorio da je njihova mjesečna naknada oko 4500 kuna. Također je novinarima odgovorio da je istina da Croatia osiguranje sponzorira Nogometni klub "Croatia" s četiri milijuna kuna na godinu i Hrvatski teniski savez sa 800.000 kuna na godinu. Također s 500.000 kuna na godinu sponzorira četveročlanu autoekipu Siniše Košutića. Suad Rizvanbegović je istaknuo kako se tvrtka namjerava osloboditi dionica poduzeća što su im pripala proteklih godina, jer im je prvi posao - osiguranje. 12. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ POVEĆANA 6,5 POSTO - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju ove godine bila 6,5 posto viša nego u istom mjesecu lani. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, od siječnja do kraja travnja ove godine ona je porasla 6,3 posto prema istom lanjskom razdoblju. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u travnju je u usporedbi s istim mjesecom lani porasla proizvodnja kod kapitalnih proizvoda 16,1 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, 9,6 posto, i netrajnih proizvoda za široku porošnju 4,6 posto. Manje je proizvedeno trajnih proizvoda za široku potrošnju 8,4 posto, i energije, 6,4 posto. Prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najveći je porast proizvodnje ostvaren u prerađivačkoj industriji, 8,7 posto, a njezin je udio u strukturi odjeljaka iz 1997. godine 84,94 posto. U rudarstvu i vađenju, koje u strukturi odjeljaka iz 1997. ima udio od 2,92 posto, proizvodnja je smanjena 0,8 posto, te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 5,5 posto. U strukturi odjeljka iz 1997. opskrba električnom energijom, plinom i vodom sudjeluje s 12,14 posto. Od ukupno 23 djelatnosti u prerađivačkoj industriji, u njih 16 je ostvaren porast proizvodnje, pri čemu najveći pri proizvodnji uredskih strojeva i računala, 73,3 posto. Najveće je smanjenje proizvodnje zabilježeno kod reciklaže, 36,4 posto. U prva četiri mjeseca ove godine, prema istom razdoblju lani, proizvodnja u prerađivačkoj industriji porasla je 7,4 posto, u opskrbi električnom energijom plinom i vodom 3,7 posto, dok je u rudarstvu i vađenju zadržala istu razinu. HRVATSKI UNUTARNJI DUG DOSEGNUO 13,88 MLRD KN - Hrvatski unutarnji dug dosegnuo je sredinom ovogodišnjeg travnja 13,88 milijardi kuna, objavilo je Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Srednjoročni i dugoročni dug iznosi 13,44 milijarde kuna, a na kratkoročni otpada 434,5 milijuna kuna. Vrijednost duga po staroj deviznoj štednji iznosi 6,69 milijardi kuna, na velike obveznice serije od I do IV odnosi se 3,45 milijardi kuna, na obveznice JDA i JDB 443,7 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a obveznice za sanaciju banaka 2,54 milijarde kuna. U HRVATSKOJ 179.794 POSLOVNIH SUBJEKATA - Poslovnih je subjekata, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), krajem travnja ove godine u Hrvatskoj bilo 179.794, što je 0,36 posto više nego u ožujku, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema područjima NKD-a, najviše poslovnih subjekata bilo je u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - 81.149, tj. 0,17 posto više. U ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima istodobno je bilo 26.495 poslovnih subjekata, 0,87 posto više, a poslovnih subjekata u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama 17.962, što je u odnosu na mjesec ranije 0,34 posto više. Prema pravno ustrojbenim oblicima, najviše je poslovnih subjekata bilo prema Zakonu o poduzećima i Zakonu o zadrugama - 114.936, odnosno 0,8 posto manje nego u ožujku. Poslovni subjekti prema Zakonu o poduzećima još nisu usklađeni sa Zakonom o trgovačkim društvima, dok su Zakonom o zadrugama obuhvaćeni poslovni subjekti registrirani prema tom Zakonu, subjekti koji nisu izvršili usklađenje sa Zakonom o zadrugama te šteditno-kreditne i stambene zadruge. Poslovnih subjekata prema Zakonu o trgovačkim društvima u travnju je bilo 34.360, tj. četiri posto više nego u mjesecu ranije. U ustanovama, tijelima, udrugama, fondovima i organizacijama registrirano je 30.498 poslovnih subjekata ili 0,84 posto više. 220630 MET may 98