FINANCIJSKI BILTEN 237

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXVII. 21 - 28. svibnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Saboru upućeno više zakonskih prijedloga 8. HNB o nacrtu novog zakona o bankama 9. Preustroj hrvatskog platnog prometa 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Dobit Kreditne banke Zagreb 8,71 milijun kuna 12. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 21. V. 64.000.000 24.180.000 18,52 % 162.965.000 22. V. 55.000.000 27.200.000 18,40 % 106.200.000 23. V. - - 17,40 % 30.526.000 25. V. 30.000.000 19.400.000 18,30 % 72.265.000 26. V. 17.000.000 6.900.000 18,23 % 96.275.000 27. V. 34.000.000 24.800.000 17,75 % 87.250.000 28. V. 60.000.000 49.000.000 18,09 % - Dnevni prosjek 33.333.000 25.247.000 18,21 % 92.580.000 Zahvaljujući mjerama središnje banke za poboljšanje likvidnosti, posljednjih je dana na Tržištu novca napetost ponešto popustila. Ukupan saldo na računima pozitivnih banaka kreće se u rasponu od 400 do 650 milijuna kuna. Stoga je u dnevnom kreditiranju smanjena potražnja za novcem. No, pala je i ponuda, pa i dalje velik dio dnevne potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Ostaje nepodmiren i dio noćne potražnje, s obzirom da banke ne žele pokriti manjak jedne štedionice i jedne banke koje im ne mogu jamčiti povrat kredita u određenom roku. Stoga njima u pomoć uskače HNB - interventnim kreditima. Unatoč mjerama središnje banke, cijena novca zasad ne pada. Opozivni krediti i dalje se plasiraju po kamatama od 18 i 19 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 178 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 160 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 15 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od tri milijuna kuna. Od 27. svibnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 916,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren vrlo visok promet - veći od 26 milijuna kuna - što se ponajviše zahvaljuje trgovini državnim obveznicama JDB serije. Uz promet od 20,1 milijun kuna, cijena tih obveznica pala je s 56 na 55,50 posto nominalne cijene. Pale su i cijene gotovo svih dionica. Obična dionica Zagrebačke banke izgubila je na vrijednosti čak 200 kuna, ili više od 13 posto, zbog čega je pala na najnižu razinu još od siječnja prošle godine - 1.300 kuna. Cijena Plave lagune potonula je pak 113 kuna, pa je, po prvi puta otkako se tim dionicama trguje, zaronila ispod razine od 600 kuna. Izgubivši ovoga tjedna gotovo 60 kuna, na rekordno nisku razinu pala je i cijena dionica Končara - 105 kuna. Dionica Plive pojeftinila je pak 25 kuna. Nakon što je krajem prošloga tjedna pala na najnižu razinu u povijesti - 110 kuna - posljednjih se dana cijena Kraša kreće oko 140 kuna. Cijena Podravke pala je pak 10, a Varaždinske banke i Viktora Lenca pet kuna. Pojeftinila je i dionica Dalmatinske banke. No, svega dvije kune. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije vratila se iznad razine od 1.000 kuna, dok je dionica Zagrebačke pivovare poskupila jednu kunu. Povučen padom cijena gotovo svih dionica, CROBEX indeks izgubio je ovoga tjedna 60 bodova, ili 6,8 posto, te pao na 814 bodova, najnižu razinu otkako postoji. Dražba HFP Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak održana dražba na kojoj je Hrvatski fond za privatizaciju na prodaju ponudio vrijednosne papire iz svog portfelja. Prodane su dionice i udjeli triju poduzeća, pri čemu je ostvaren promet od oko 243 tisuće njemačkih maraka ili 882 tisuće kuna. Po cijeni od 704 tisuće kuna, brokerska kuća Euroatest kupila je paket od 1.946 dionica zagrebačkog poduzeća Tekstilpromet. Preostale dvije transakcije djelo su brokerske kuće Moneta. U prvoj je transakciji, po cijeni od 98 tisuća kuna, kupila 7,80 postotni udjel varaždinskog poduzeća Croyal, dok je u drugoj transakciji za 78 tisuća kuna kupila 217 dionica poduzeća Termika iz Novog Marofa. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26 - 28. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 215 228 228 217.280 Pliva PLI-AA 500 518 515 3.160.132 Varaždinska banka 145 160 155 196.506 Viktor Lenac VLENAC 85 78 75 15.150 Zagrebačka banka O 1.300 1.475 1.300 639.075 Croatia banka CRB 110 120 110 9.000 Karlovačka pivovara 600 600 600 12.000 Končar KONEL 105 127 105 12.602 Kraš KRAS-A 130 144 140 83.308 Plava laguna LAGP-A 567 650 567 32.070 Podravka PODR-A 144 150 150 1.233.942 Riviera RIVP-A 50 53 50 21.819 Tvornica duhana Zg 965 980 980 421.045 Zagrebačka banka 3E 1.020 1.020 1.020 2.040 Zagrebačka pivovara 510 530 511 292.450 Obveznice JDB 55,50* 55,50* 55,50* 20.105.985 * postotak nominalne cijene 26.454.404 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren otprilike dva milijuna kuna manji promet nego tjedan dana prije. Cijene su većine dionice, pritom, pale, pa je VIN indeks potonuo čak 28 bodova, ili 5,5 posto. Zbog toga se trenutačno nalazi na najnižoj razini otkako postoji - 480 bodova. Najveći je pad cijene, 90 kuna, zabilježila dionica Slavonske banke. Slijedila ju je dionica Hotela Inter-Continental s gubitkom od čak 74 kune, ili 47 posto. Dionici Plave lagune cijena je pak potonula 70 kuna, zbog čega je skliznula ispod razine od 600 kuna. Pratila ih je dionica Tesle-Ericssona s gubitkom od 41 kune, zbog čega joj je cijena pala na najnižu razinu od srpnja prošle godine. Dionicama Končara i Badela 1862 cijene su pak potonule za 35, odnosno 25 kuna, dok su dionice Kraša, Podravke i Istraturista pojeftinile 10-ak kuna. Pala je, za četiri kune, i cijena Croatia linea. Ovoga je tjedna, doduše neznatno, porasla samo cijena Zagrebačke pivovare, dok su se ostalim dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25 - 28. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlantska plovidba 80 80 80 4.000 Badel 1862 B1862 75 80 75 5.895 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 20.000 Croatia line 40 41 40 1.215 Hotel Inter-Contin. 81 150 81 18.600 Istraturist ISTUR 49 52 50 18.693 Končar KONCR 140 170 140 6.730 Kraš KRAS 144 144 144 8.208 Plava laguna PLAG 590 620 590 38.220 Podravka PODRA 145 147 147 87.820 Riviera RIVIR 50 55 50 15.025 Slavonska banka A 1.500 1.500 1.500 291.000 Sunčani Hvar 20 20 20 1.600 Tankerska plovidba 200 200 200 9.000 Tvornica duhana Zg 950 960 950 181.320 Tesla-Ericsson TESLA 220 260 220 61.749 Varteks VART 32 33 33 13.000 Zagrebačka b. IIIE 990 990 990 1.980 Zagrebačka pivovara 510 513 511 219.650 Zlatni rat ZLRAT 45 50 50 244.800 1.117.125 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 21. svibnja 28. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5510,98 5481,26 - 0,54 London/FTSE-100 5935,60 5862,30 - 1,24 New York/DJIA 9171,48 8936,57 - 2,57 Tokyo/Nikkei 15845,25 15796,55 - 0,31 Na Wall Streetu su u proteklih tjedan dana cijene dionica u prosjeku pale više od 2,5 posto. Pritom je DJIA indeks izgubio oko 230 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 9.000 bodova. Tržište je izuzetno nervozno. Ulagači se plaše da će azijska kriza ipak imati negativniji učinak na poslovanje američkih kompanija nego što se to nedavno procijenjivalo. Kako se poslovni rezultati kompanija, koji će pokazati kako azijska kriza utječe na njihovo poslovanje, očekuju tek sredinom srpnja, Tržište će idućih tjedana reagirati na svaku vijest, svaku izjavu ili gospodarski pokazatelj, kažu analitičari. Moody's kažnjava japanske banke Nervoza na Wall Streetu uznemirila je Japance. Negativno je na Tokijsku burzu djelovala i vijest da je svjetski poznata agencija za dodjeljivanje kreditnih rejtinga Moody's Investors Service snizila rejting pet vodećih japanskih banaka, među kojima i Bank of Tokyo-Mitsubishi Ltd. Zbog toga je polovicom tjedna Nikkei indeksu zaprijetio pad ispod psihološki značajne razine od 15.500 bodova. No, posljednjih se dana Tržište oporavlja. DAX iznad 5.600 bodova Na Frankfurtskoj burzi vlada pak vrlo dobro raspoloženje. Početkom tjedna DAX indeks probio se, po prvi puta u povijesti, iznad razine od 5.600 bodova. Ulagači su uvjereni kako Bundesbanka neće tako skoro povisiti kamate. S druge pak strane, na Burzu pozitivno djeluje oporavak dolara prema marci. Doduše, zbog pada cijena na Wall Streetu i krize u Rusiji i Aziji, polovicom je tjedna DAX zaronio ispod razine od 5.600 bodova. No, očekuje se njegov oporavak. U Londonu je pak Financial Times Stock Exchange indeks ovoga tjedna potonuo više od 70 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 21. svibnja 28. svibnja Promjena u % USD/DEM 1,7630 1,7820 + 1,07 USD/JPY 135,00 137,90 + 2,14 GBP/USD 1,6290 1,6310 + 0,12 Cijena zlata: USD/Unca 21. svibnja 28. svibnja Promjena u % 300,10 293,80 - 2,10 Tečaj američkog dolara probio se početkom tjedna, po prvi puta od kolovoza 1991. godine, iznad razine od 137 japanskih jena. Navala na dolare uslijedila je nakon što je američki magazin U.S. News & World Report objavio kako je ministar financija SAD Robert Rubin spreman tolerirati pad tečaja jena na 140, pa čak i 150 jena za dolar, ako je to jedini način da se drugo po veličini svjetsko gospodarstvo spasi od potpunog kolapsa. Naime, slabljenje jena povećalo bi konkurentnost japanske robe na svjetskom tržištu, što bi moglo pozitivno utjecati na cjelokupno gospodarstvo "Zemlje izlazećeg sunca". Međutim, brz rast dolarove cijene uznemirio je monetarne vlasti Japana. Stoga je u ponedjeljak japanski ministar financija Koji Tanamija izjavio kako će "Japan i dalje surađivati s drugim nacijama i poduzeti odlučne korake protiv pretjeranog slabljenja jena". Riječju, poručio je kako je Ministarstvo spremno braniti jen. Nalet dolara Međutim, nakon par mirnih dana, polovicom tjedna tečaj se dolara probio iznad razine od 138 jena. Naime, s jedne strane, ulagači su uvjereni kako japanske monetarne vlasti, ipak, neće intervenirati. S druge pak strane, japansku je valutu uzdrmala odluka američke agencije za dodjeljivanje kreditnih rejtinga Moody's Investors Service o sniženju rejtinga pet vodećih japanskih banaka. Osim toga, ta je agencija upozorila kako postoji mogućnost da snizi rejting još četiriju japanskih banaka. Loše vijesti samo se slijevaju na Tržište, kažu dileri. A tečaj jena tone, tone,... Kako bi smanjio apetit ulagača za dolarima, u srijedu je reagirao ministar financija SAD Robert Rubin - dematirao je da je časopisu U.S. News & World Report dao izjavu kako je spreman tolerirati daljnji pad tečaja jena. Međutim, Rubinov demantij zasad nije dao rezultate. Tečaj dolara iznad 1,78 DEM Posljednjih dana dolar jača i u odnosu na njemačku marku, pa se njegova cijena probila u područje iznad 1,78 DEM. Razlog je tomu strah ulagača kako plan predsjednika Rusije Borisa Jeljcina za obranu ruske valute, koja je posljednjih dana pod snažnim pritiskom, neće "uroditi plodom". Kako je njemačko gospodarstvo vrlo čvrsto povezano s ruskim, financijska kriza u Rusiji snažno je pritisnula njemačku valutu. Slabljenje marke posljedica je, također, uvjerenja ulagača kako njemačka središnja banka neće tako skoro povisiti kamatne stope. U četvrtak se sastao Savjet Bundesbanke. Kao što se očekivalo, kamate su ostale nepromijenjene. Diskontna stopa na 2,50, a lombardna na 4,50 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 22 - 29. svibnja ’98. Valutai jedinica Tečaj22. svibnja Tečaj29. svibnja Promjenau % DEM 100 361,4100 361,9400 + 0,14 USD 1 6,3735 6,4541 + 1,26 GBP 1 10,3786 10,5234 + 1,39 JPY 100 4,7157 4,6795 - 0,77 ATS 100 51,3629 51,4382 + 0,14 ITL 100 0,3665 0,3674 + 0,24 CHF 100 433,2449 437,4483 + 0,97 SIT 100 3,8880 3,9180 + 0,77 Po prvi puta od svibnja 1996. godine, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila u područje iznad 3,62 kune. Osim japanskog jena koji je u posljednjih 15-ak dana pojeftinio gotovo 2,0 posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača već dva mjeseca. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio gotovo 2,0 posto. Nešto više od 2,0 posto u posljednjih je sedam tjedana ojačala talijanska lira, dok je slovenski tolar u protekla dva tjedna na vrijednosti dobio oko 1,5 posto. Britanska funta i američki dolar samo su u posljednjih sedam dana poskupili oko 1,3 posto, a švicarski franak jedan posto. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u četvrtak na deviznom tržištu. Prodala je 57,15 milijuna njemačkih maraka po prosječnom tečaju od 3,6257 kuna za jednu marku. Prodala je i 500 tisuća američkih dolara po prosječnom tečaju od 6,4580 kuna za jedan dolar. 7. Vlada RH: Saboru upućeno više zakonskih prijedloga Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegre, Saboru uputila više zakonskih prijedloga, te donijela Odluku o objavi Statuta Vijeća Europe. Dana 6. studenog 1996. u ime Republike Hrvatske položena je kod glavnog tajnika Vijeća Europe isprava o pristupu Statutu Vijeća Europe. Time je Hrvatska postala punopravna članica Vijeća Europe, a njena je obveza Statut, koji je u izvorniku na engleskom i francuskom, objaviti i na hrvatskom jeziku, kazao je ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Sa sjednice su Saboru upućeni izmjene i dopune Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (drugo čitanje), te izmjene Zakona o unutarnjim poslovima (hitni postupak) kojima bi se ukinula obveza investitora da pri gradnji stambenih i poslovnih zgrada gradi i skloništa. Saboru je upućeno i Izvješće o problemima i mogućnostima rješavanja problema čujnosti radijskih postaja u pograničnim područjima. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ocjenjuje da ne postoji problem čujnosti na području koncesije utvrđene u natječaju, a eventualni problemi rješivi su naknadnom korekcijom tehničkih parametara u skladu s odgovarajućim propisima. Vlada je utvrdila i Program financijske konsolidacije i restrukturiranja riječke metalne industrije "Rikard Benčić". Za njegovu sanaciju iz proračunske bi se zalihe osiguralo oko 13 milijuna kuna, a Ministarstvo gospodarstva doznačilo bi 5,7 milijuna kuna potrebnih za zbrinjavanje viška zaposlenih. Gubici dugoreške "Mrežnice", koja se bavi ugostiteljstvom i trgovinom, dosegnuli su 21,6 milijuna kuna, a nepodmirene obveze oko 17 milijuna kuna. Prijedlogom mjera sanacije i privatizacije tog poduzeća, što ga je na ovoj sjednici utvrdila Vlada, uz ostalo se predviđa specifičan model privatizacije prijenosom upravljačkih prava na fizičku osobu, a na rok od tri godine. Istekom tog roka i ispunjenjem određenih obveza (npr. zapošljavanje 200 osoba) te bi se dionice prenijele i u vlasništvo. Na teret tekuće proračunske zalihe, Vlada će sa nešto više od 350.000 kuna pomoći nabavu specijalne opreme za uređenje soba za studente invalide u zagrebačkom studentskom domu Cvjetno naselje, a sa 320.000 kuna pomoći sudjelovanje športaša invalida na međunarodnim športskim natjecanjima. Vlada je s ove sjednice u saborsku proceduru uputila tri zakonska prijedloga vezana za resterećenje troškova rada. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada donijela Odluku o pokretanju postupka za pregovore o gospodarskoj suradnji između Republike Hrvatske i Federacije BiH, s tim da se do zaključenja novog primjenjuje postojeći sporazum, izvijestio je Ured za priopćavanje Vlade. Na istoj sjednici Vlada je donijela Zaključak o privremenoj primjeni Ugovora o ukidanju viza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u odnosu na nositelje novih putnih isprava Bosne i Hercegovine. Pored toga, Vlada je zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih poslova da se istraži koje međunarodne agencije i po kojoj osnovi rade na iseljavanju Hrvata u inozemstvo, da bi se mogle donijeti primjerene odluke s tim u svezi. Vlada je prihvatila i Prijedlog odluke o osnivanju Konzulata Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Bayeruthu, na čelu s počasnim konzulom i konzularnim područjem koje obuhvaća područje sjeverne Bavarske. U okviru kadrovskih pitanja Vlada je imenovala Milana Milića pomoćnikom ministra prosvjete i športa. 8. HNB o nacrtu novog zakona o bankama Hrvatska narodna banka (HNB) u svom Izvješću o stanju u bankovnom sustavu najavljuje nacrt novog zakona o bankama pri čemu posebnu pozornost posvećuje trima skupinama promjena: smanjenju izloženosti banaka prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba, većim ovlastima HNB za poduzimanje specifičnih mjera kojima bi se privremeno smanjila poslovna neovisnost banaka za koje se utvrdi da rizično i neprimjereno posluju, te povećanje cenzusa za osnivanje banaka i dozvoljene bankovne poslove. Izvješće o bankovnom sustavu HNB je Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora dostavila prošli tjedan, a rasprava o njemu očekuje se u nastavku 31. sjednice Doma, početkom lipnja. Nacrt novog zakona preciznije će i potpunije definirati proceduru kojom će raspolagati hrvatska središnja banka pri rješavanju problema u pojedinim bankama. Novi je zakon, kako se ističe, strateški odgovor na probleme i slabosti hrvatskog bankovnog sustava i prakse iz proteklih godina, a temeljen je na međunarodnim iskustvima i standardima i usklađen s propisima Europske unije. I koncernima ograničiti udjel u bankama Dajući osnovne naznake nove zakonske regulative, hrvatska središnja banka najavljuje primjerenu restriktivnost kod ukupne izloženosti neke banke prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba. Težeći stvarnoj disperziji i bitnom smanjenju rizika izloženosti prema jednoj ili više povezanih osoba, HNB najavljuje ograničenje na osnovu danih kredita i drugih potraživanja, vrijednosnih papira i vlasničkih udjela, te drugih preuzetih obveza prema jednoj ili više povezanih osoba i to najviše do visine od 25 posto kapitala banke. Naime, središnja monetarna ustanova u Izvješću upozorava da se "smisao zakonskih ograničenja zaobilazi i da ona tako postaju nesvrsishodna". Važeći je Zakon o bankama i štedionicama (iz 1993.) po prvi puta uveo neka ograničenja, npr. ograničenja kreditiranja pojedinačnih dužnika, te ulaganja u vlasničke uloge propisavši da je za preuzimanje uloga preko deset posto potrebna prethodna suglasnost HNB-a. No, ta se ograničenja prate po pojedinačnim nominalno neovisnim osobama, a ne skupinama povezanih osoba. U praksi to znači mogućnost preuzimanja kontrolnog udjela u kapitalu banke od strane nekog koncerna ili neke osobe bez suglasnosti središnje banke. "Danas je sasvim moguće i legalno takvo nekontrolirano preuzimanje banke, budući da zainteresirana osoba može preuzeti odgovarajući broj paketa vlasničkih udjela angažiranjem osoba koje kontrolira, a da pritom niti jedan pojedinačni paket ne prijeđe 10 posto udjela u kapitalu banke", ističe HNB. Takvi su primjeri i Dubrovačka i Istarska banka, kojima HNB posvećuje i posebna poglavlja u Izvješću. Prema hrvatskoj središnjoj banci, problemi u Dubrovačkoj banci su se "počeli očitovati kada je došlo do sukoba oko stjecanja kontrole nad bankom", a povlačenje depozita u Istarskoj banci "započinje kada su objavljene informacije o tome da je došlo do promjene vlasničke strukture Banke, te da su u tu promjenu uključene tvrtke koje su povezane s Globus grupom". Kako je Globus grupa bila povezana s Dubrovačkom bankom, HNB krizu u Istarskoj banci promatra kao krizu povjerenja izazvanu "ehom" krize u Dubrovačkoj. Problem važećih zakonskih odredbi i vlasničke transformacije posebno je očit na primjeru Istarske banke. Naime, ugovor o zamjeni dionica između republičkih fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, te individualnih poljoprivrednika sa Croatia osiguranjem (kraj rujna 1997.) bio je, prema navodima iz Izvješća, sklopljen pod suspenzivnim uvjetom, odnosno stupanjem na snagu poslije dobivanja suglasnosti HNB-a (dana 29. siječnja 1998.). No, prethodna suglasnot HNB, kako se objašnjava, nije bila potrebna za daljnji prijenos tih dionica između fondova mirovinskog osiguranja i pet trgovačkih društava - Krotel, Dastra, Consult-ing, Međunarodna novinska korporacija i Trazeg, jer ni jedno od tih društava nije steklo više od 10 posto dionica. Središnja banka stoga upozorava na raskorak svojeg interesa za takve transakcije i "pozitivnih pravnih propisa koji HNB-u onemogućavaju intervenciju na području vlasničkih prava u ovom slučaju". Mjere protiv rizičnog i neprimjerenog poslovanja Uz veće mogućnosti intervencije u takvim slučajevima, u novom se zakonu o bankama predviđaju i neke posve nove mjere kojima bi raspolagala središnja banka. HNB-u bi imala ovlaštenje poduzimanja niz mjera kojima bi privremeno smanjila poslovnu neovisnost banke za koju se utvrdi da rizično i neprimjereno posluje. Te bi mjere bile postupne - od pismenih preporuka i upozorenja, zabrane kreditiranja određenih osoba, izdavanje naloga pojedinim vlasnicima banke da obvezno prodaju svoje vlasničke uloge, pa do imenovanja privremenog upravitelja i oduzimanja odobrenja za rad. HNB će novim zakonom predložiti i podizanje osnovnog pokazatelja aktivnosti banke i njenog kapitala - koeficijenta adekvatnosti kapitala sa sadašnjih minimalno 8 na 10 posto. Pogoršanje tog pokazatelja automatski bi za sobom povlačilo poduzimanje specifičnih skupina mjera. To bi, kako se ističe, središnjoj banci omogućilo da reagira "promptnim korektivnim akcijama i prije nego što neka banka postane tehnički insolventna" (npr. pravovremeno pokretanje postupaka zatvaranja banke, njenog pripajanja i sl.). Treća se skupina promjena odnosi na osnivanje banaka i dozvoljene bankovne poslove, za što se predviđa povećanje cenzusa. Tako bi se minimalni osnivački kapital za najmanju licencu - dozvolu za obavljanje poslova prikupljanja štednje građana i davanja kredita građanima i malim i srednjim poduzetnicima povećao na 20 milijuna kuna. Te poslove štedionice danas obavljaju uz cenzus od samo 3,6 milijuna kuna. Minimalni kapital za srednju licencu bio bi 40 milijuna, a za punu licencu 60 milijuna, predlaže HNB, napominjući da oni u konačnici, nakon rasprave u Saboru mogu biti i drugačiji. Novim bi se zakonom, a vidljivo je to i iz samog njegovog naziva, praktički ukinule štedionice, a od postojećih bi se tražila transformacija u banke. Ujedno bi se štedionice potaknulo na okrupnjavanje i udruživanje, te broj banaka sveo na broj primjeren hrvatskom gospodarstvu i kapacitetima nadzornih tijela. Već dugo, naime, središnja banka ocjenjuje da je broj banaka u Hrvatskoj (60 banaka, jedna podružnica inozemne banke i 33 štedionice) prevelik. Novi zakon o bankama, prema najavama HNB-a, donio bi i niz poboljšanja na područjima računovodstva i revizije u bankama, unutarnje kontrole i unutarnje revizije, nadzora, bankovne tajne itd. Osim toga, središnja banka najavljuje i druge aktivnosti u sustavu jačanja nadzora i kontrole, npr. izradu novih nadzornih izvješća, odluku o opsegu, obliku i sadržaju revizije, inicijativu za osnivanje državne komisije za razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti nadzora, te daljnje poslove reforme platnog prometa. 9. Preustroj hrvatskog platnog prometa Na drugome dijelu savjetovanja o preustroju platnog prometa u srijedu su u Opatiji o zakonskim i institucionalnim promjenama govorili predstavnici Hrvatske narodne banke (HNB) Gordana Grabovac, Čedo Maletić i Petar Ćurković. S regulativom budućeg domaćeg platnog prometa sudionike skupa pobliže je upoznala Gordana Grabovac pojašnjavajući kako je donošenje novog Zakona o platnom prometu u zemlji i odgovarajućih provedbenih akata temeljni preduvjet za njegovu transformaciju. U postojećim zakonskim okvirima, ocjenjeno je, ne mogu se provoditi zacrtane promjene, budući je postojećim zakonom onemogućeno prenošenje računa depozitnih institucija iz ZAP-a u HNB i prenošenje računa pravnih osoba iz ZAP-a u banke, uspostava međubankovnih sustava za prijenos i obračun platnih transakcija i drugo. Novim zakonom čiji je nacrt izradila HNB uređena su temeljna pitanja funkcioniranja platnog prometa u zemlji i to njegovi nositelji i kvaliteta koju trebaju osigurati, računi potrebni za obavljanje istog, oblici plaćanja, plaćanja u uvjetima poslovanja preko više računa i zaštita interesa vjerovnika, osnovna načela u s vezi izvršenja platnih transakcija i potrebne ovlasti u platnom prometu. O pravilima rada hrvatskoga sustava velikih plaćanja (HSVP) i planu njegova uvođenja izlagao je Čedo Maletić. Najavivši da će njegova primjena početi 15. veljače iduće godine, kazao je da taj sustav obuhvaća banke i štedionice i njihove pripreme za rad po njegovim pravilima. Osim o sudionicima sustava Maletić je govorio o platnim transakcijama, odgovornosti sudionika i HNB-a, konačnosti plaćanja, radnom vremenu, cijeni slanja i primanja platnih transakcija i troškovima održavanja i razvoja sustava. Ustvrdio je da će se uvođenjem toga sustava uvelike unaprijediti rad tržišta novca. O načinu slanja i primanja platnih transakcija putem HSVP-a, koji omogućuje prijenos međubankovnih platnih transakcija i knjiženje na računima banaka i štedionica u HNB-u u realnom vremenu na bruto načelu govorio je Petar Ćurković, pripomenuvši da HSVP-u za prijenos tih transakcija služi komunikacijska mreža S.W.I.F.T. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna. Premda su pristigle ponude u iznosu od 80,4 milijuna kuna, Ministarstvo je smanjilo iznos emisije na 75,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 98,986 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 8,9 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,192 kune, što predstavlja kamatu od 16,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,862 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,0 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u upisanom iznosu emisije iznosio je oko 55 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 09. lipnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 301,3 milijuna kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je 138,1 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan upisani zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisani su pak zapisi u iznosu od 60,2 milijuna kuna. 11. Dobit Kreditne banke Zagreb 8,71 milijun kuna Kreditna banka Zagreb (KBZ) prošle je godine ostvarila neto dobit od 8,71 milijun kuna. Odlukom Glavne skupštine dioničara banke, 4,83 milijuna kuna neto dobiti rasporedit će se u zakonske rezerve, te 3,88 milijuna kuna u ostale rezerve. Prema izvješću o stanju banke u 1997, koje se temelji na provjeri revizorske kuće Ernst&Joung iz Beča te njezinog poslovnog partnera Ernst&Young Audit iz Zagreba, bančina aktiva iznosila je 820,4 milijuna kuna, dionički kapital 156,65 milijuna kuna, a jamstveni kapital 181,71 milijun kuna. Po riječima predsjednika Uprave KBZ Ante Todorića, banka je prošle godine poslovala stabilno, imala je odličan rejting u inozemstvu, dok je štednja u njoj udvostručena. Banka je, kazao je Todorić, rangirana na 15. mjestu u hrvatskom bankarskom sustavu, dok po aktivi zauzima 18. mjesto. 12. Statistika DEVIZNE PRIČUVE U OŽUJKU 2,46 MILIJARDI USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su u ovogodišnjem ožujku 2,46 milijardi američkih dolara, što je 33 milijuna dolara više u odnosu na mjesec dana ranije, i 205,2 milijuna dolara više nego u prošlogodišnjem ožujku, podaci su HNB-a. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 140,9 milijuna dolara, 2,6 milijuna dolara manje nego u veljači, na valute i depozite 2,05 milijardi dolara, 23,5 milijuna dolara više, a na obveznice i zadužnice 262,1 milijuna dolara ili 12,1 milijun dolara više. 291344 MET may 98