FINANCIJSKI BILTEN 235

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXV. 07 - 14. svibnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada usvojila "Obvezatni naputak" u svezi s povratkom 8. Savjet HNB o stanju u hrvatskom bankarstvu 9. Uspješno prodano 14 posto Plivinih dionica 10. Zastupnički dom: O mirovinskom osiguranju 11. Dobit PBZ-a u prošloj godini 28 milijuna kuna 12. Riječka banka u 1997. ostvarila dobit od 50,7 milijuna kuna 13. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 14. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 07. V. 130.000.000 71.700.000 16,85 % 110.691.000 08. V. 100.000.000 67.630.000 17,72 % 198.584.000 09. V. - - 16,72 % 23.175.000 11. V. 256.000.000 206.363.859 16,21 % 64.420.000 12. V. 95.000.000 35.080.000 17,61 % 83.132.000 13. V. 80.000.000 22.700.000 17,24 % 65.686.000 14. V. 160.000.000 107.500.000 18,70 % - Dnevni prosjek 136.833.000 85.162.000 17,38 % 90.948.000 Na Tržištu novca i dalje vlada velika napetost. Svakodnevno nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje ostaje nepokriven. No, to je u posljednje vrijeme uobičajeno. Međutim, nije uobičajeno to što sve češće ostaje nepokriven i dio noćne potražnje. To nije zabilježeno već godinama. Zbog nedostatka novca, preko noći su ovoga tjedna u cijelosti popunjavani samo računi banaka "u minusu", dok je velik dio potražnje koji je bankama trebao za održavanje obvezne rezerve ostao nepokriven. Nestašica novca izazvala je rast njegove cijena, pa je kamata na opozivne kredite skočila na 17, pa čak i 19 te 20 posto za plasmane štedionicama. Kako ti krediti čine većinu prometa, prosječna dnevna kamata probila se, po prvi puta od srpnja 1996. godine, iznad 18 posto. Još početkom ove godine ta se kamata kretala oko 10 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 78 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 61 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 17,0 milijuna kuna. Od 13. svibnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 925,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi u prva tri dana ovoga tjedna ostvaren oko 13,5 milijuna kuna veći promet nego u istom prošlotjednom razdoblju, što se ponajviše zahvaljuje trgovini državnim obveznicama JDB serije. Uz promet od oko 35,9 milijuna kuna, tim se obveznicama trgovalo po 56 posto nominalne cijene. Što se pak dionica tiče, najveći je promet ostvaren običnim dionicama Zagrebačke banke - oko dva milijuna kuna. Na početku tjedna cijena tih dionica skočila je čak iznad 1.800 kuna. Međutim, u drugoj polovici tjedna ponovno je pala na prošlotjedne razine. Visok promet ostvaren je i dionicama Plive kojima se cijena kretala u rasponu od svega 536 do 561 kune. Većina ostalih dionica izgubila je na vrijednosti. Najviše su, gotovo 20 kuna, pale cijene Dalmatinske banke i Jadran-Turista. Slijedile su ih dionice Atlantske plovidbe i Tvornice duhana Zagreb s gubitkom od 10 kuna. Dionice Varaždinske banke i Zagrebačke pivovare pojeftinile su pak pet kuna, dok su cijene Istarturista i Kraša pale četiri kune. Na vrijednosti je izgubila i dionica Sunčanog Hvara. No, svega jednu kunu. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Cijena Plave lagune skočila je 60 kuna, dok je dionica Riviere poskupila osam kuna. CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana dva boda te pao na 928 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12 - 14. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 220 235 220 48.650 Pliva PLI-AA 536 562 561 971.126 Varaždinska banka 170 174 170 19.356 Viktor Lenac VLENAC 80 80 80 6.640 Zagrebačka banka O 1.650 1.810 1.650 2.034.279 Atlantska plovidba 80 80 80 9.760 Croatia banka 135 140 140 6.200 Istraturist ISTT-A 58 60 58 6.460 Jadran-Turist JADT-A 70 73 70 11.818 Kraš KRAS-A 165 169 165 69.673 Laguna LAGP-A 740 795 770 83.457 Podravka PODR-A 173 179 175 593.145 Riviera RIVP-A 69 72 72 36.455 Sunčani Hvar 23 23 23 2.300 Tvornica duhana Zg 990 1.000 990 610.661 Varteks VART-1 33 33 33 2.673 Zagrebačka banka 2C 1.000 1.100 1.100 4.200 Zagrebačka banka 3E 1.000 1.050 1.001 425.151 Zagrebačka pivovara 505 505 505 106.050 Obveznice JDB 54,75* 56,00* 56,00* 35.892.967 * postotak nominalne cijene 40.941.022 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo aktivno više od 20 dionica. Ostvaren je dvostruko veći promet nego tjedan dana prije, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Tesle-Ericssona. Međutim, unatoč prometu većem od milijun kuna, cijena tih dionica zadržala se na prošlotjednim razinama. Ni cijene većina ostalih dionica nisu osjetnije oscilirale. Najveći rast zabilježila je dionica Plave lagune kojoj je cijena skočila 24 kune. Dionica Podravke pskupila je pak četiri, a Podravske banke jednu kunu. S druge strane, cijena dionica Jadran hotela potonula je čak 38 kuna. Pratila ju je dionica Končara s gubitkom od 19 kuna, dok je cijena Zagrebačke pivovare pala 10 kuna. Povučen padom cijena tih dionica, VIN indeks izgubio je ovoga tjedna tri boda te pao na 554 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 11 - 14. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlas Dubrovnik 40 40 40 2.000 Arenaturist 95 95 95 12.350 Bjelovarska banka 4.000 4.000 4.000 4.000 Croatia banka 140 140 140 1.400 Croatia line 50 53 50 8.284 Elektropromet Zg 100 100 100 8.800 Elka ELKA 70 70 70 1.050 Istraturist ISTUR 57 60 60 18.940 Jadran hoteli Cr 200 238 200 12.142 Jadran-Turist 75 75 75 3.000 Končar KONCR 186 186 186 9.672 Kraš KRAS 161 169 169 4.145 Plava laguna PLAG 705 855 705 37.450 Podravka PODRA 171 177 177 70.790 Podravska banka I 251 251 251 22.088 Podravska banka IIA 251 251 251 87.348 Riviera 64 72 64 9.720 Slavonska banka A 1.450 1.500 1.500 76.600 Sunčani Hvar SUNHV 25 25 25 2.000 Tesla-Ericsson TESLA 299 348 300 1.013.916 Tvornica duhana Zg 1.000 1.001 1.000 65.020 Zagrebačka pivovara 500 510 500 203.500 1.674.215 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 07. svibnja 14. svibnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5186,23 5361,22 + 3,37 London/FTSE-100 5938,00 5948,50 + 0,17 New York/DJIA 9054,65 9211,84 + 1,73 Tokyo/Nikkei 15143,03 15307,69 + 1,08 Nakon nekoliko letargičnih tjedana, Wall Street je iznenada oživio. Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana više od 1,7 posto te se, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 9.200 bodova. To se zahvaljuje odličnoj formi gospodarstva. Primjerice, u travnju je u SAD otvoreno 262 tisuće novih radnih mjesta, stoga je stopa nezaposlenosti pala sa 4,7 na 4,3 posto, najnižu razinu u povijesti. U travnju je, također, porasla i plaća po satu - za 0,3 posto. Pri takvom rastu gospodarstva trebali bi ojačati inflacijski pritisci. Međutim, inflacija je zasad čvrsto na uzdama. Tako su, primjerice, u travnju proizvođačke cijene u SAD porasle 0,2 posto, dok su na međugodišnjoj razini bile 1,2 posto manje. Istodobno je promet u trgovini na malo porastao 0,5 posto, što je posljedica jačeg "shoppinga" tijekom Uskrsa. Kako bilo, nema naznaka buđenja inflacije, a stoga ni potrebe za povećanjem kamatnih stopa, kažu analitičari. Zahvaljujući tomu, na Wall Streetu posljednjih dana vlada slavljeničko raspoloženje. DAX iznad 5.300 bodova Zahvaljujući oporavku Wall Streeta, i na Frankfurtskoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna snažno porasle, pa se DAX indeks, nakon duljeg vremena, vratio iznad razine od 5.300 bodova. I u Londonu te Tokiju cijene su dionica porasle. No, neznatno. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 07. svibnja 14. svibnja Promjena u % USD/DEM 1,7670 1,7730 + 0,33 USD/JPY 133,10 134,00 + 0,67 GBP/USD 1,6590 1,6240 - 2,11 Cijena zlata: USD/Unca 07. svibnja 14. svibnja Promjena u % 298,45 298,00 - 0,16 Nakon prošlotjednog snažnog pada, ovoga se tjedna tečaj američkog dolara vratio iznad razine od 1,77 njemačkih maraka. Posljedica je to splašnjavanja nade ulagača u povećanje kamatnih stopa u Njemačkoj. Naime, u travnju su cijene na malo u Njemačkoj porasle 0,3 posto u odnosu na ožujak, dok su u odnosu na travanj prošle godine bile na razini većoj tek 1,4 posto. Očito je, kažu analitičari, kako se Nijemci ne moraju plašiti jačanja inflacije. A nema ni razloga za povećanje kamata. Nema razloga ni za povećanje kamata u SAD. Doduše, u travnju je broj zaposlenih porastao čak za 262 tisuće, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu u povijesti - 4,3 posto. Međutim, nema naznaka buđenja inflacije, stoga će Fed najvjerojatnije još neko vrijeme ostaviti kamate nepromijenjene. Strah od intervencije BOJ Obzirom na brz rast američkog gospodarstva, sasvim je dovoljno prostora za uspon dolara prema japanskom jenu, kažu analitičari. Tim više što su ulagači zabrinuti stanjem japanskog financijskog sustava i cjelokupnog gospodarstva. Nadalje, demonstracije u Indoneziji izazvale su snažan pad cijena dionica u Jakarti te slabljenje indonezijske rupije. To je destabiliziralo financijska tržišta diljem regije. Ni japansko tržište nije ostalo pošteđeno. Riječju, više je nego dovoljno razloga za uspon dolara prema jenu. Međutim, ulagači se plaše intervencije Bank of Japan. Ako dolarova cijena osjetnije poraste, središnja će japanska banka najvjerojatnije intervenirati, kao što je to učinila u travnju, kažu dileri. U ovoj situaciji bila bi prava ludost prodavati jene, smatraju oni. Tim više što će se ovoga vikenda održati sastanak čelnika Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7). Tko zna, možda će ministri financija "Sedmorice veličanstvenih" dogovoriti zajedničku intervenciju u korist jena? Tržišta nafte: Blagi rast cijena Pregovori o eventualnom daljenjem smanjenju svjetske proizvodnje nafte izazvali su ovoga tjedna blagi rast njezinih cijena. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u lipnju trenutačno kreće oko 15,11 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 15,80 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 08 - 15. svibnja ’98. Valutai jedinica Tečaj08. svibnja Tečaj15. svibnja Promjenau % DEM 100 359,1000 360,5100 + 0,39 USD 1 6,3352 6,3954 + 0,95 GBP 1 10,5019 10,3791 - 1,17 JPY 100 4,7671 4,7724 + 0,11 ATS 100 51,0360 51,2342 + 0,38 ITL 100 0,3641 0,3656 + 0,41 CHF 100 431,8795 433,2959 + 0,32 SIT 100 3,8618 3,8618 0,00 Skočivši ovoga tjedna daljnjih 0,39 posto, cijena se njemačke marke na tečajnici HNB, po prvi puta od lipnja 1996. godine, probila iznad razine od 3,60 kuna. Na vrijednosti je dobila i većina ostalih valuta. Tečaj austrijskog šilinga, kao i marke, neprestano raste već mjesec i pol dana. U tom je razdoblju osvojio oko 1,6 posto. Otprilike toliko, ali u pet tjedana, poskupila je i talijanska lira, dok je švicarski franak od početka svibnja ojačao oko 0,8 posto. Američki je pak dolar samo u proteklih tjedan dana na vrijednosti dobio gotovo jedan posto, a oporavio se i japanski jen. Tečaj slovenskog tolara zadržao se pak na prošlotjednim razinama, dok je britanska valuta ponovno drastično pala. Naime, samo u posljednja dva tjedna tečaj funte potonuo je čak 3,2 posto. 7. Vlada usvojila "Obvezatni naputak" u svezi s povratkom Vlada je na sjednici, održanoj u srijedu, jednoglasno usvojila Obvezatni naputak za pribavljanje dokumenata u svrhu provedbe Postupka za individualni povratak osoba koje su napustile Republiku Hrvatsku. Vlada je također odredila radnu skupinu, zaduženu da u roku trideset dana izradi Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, koji Sabor treba usvojiti najkasnije dva dana prije Konferencije o obnovi i razvitku Hrvatske. Objašnjavajući potrebu donošenja Obveznog naputka potpredsjdnikca Vlade Ljerka Mintas-Hodak rekla je na kako su se u vezi s Postupkom za individualni povratak, donesenim 27. travnja, pojavile "neke neodumice", koje se prema njezinim riječima, Obvezatnim naputkom otklanjaju. Obvezatni naputak treba usvojiti kako bi se utvrdila što jasnija i pristupačnija procedura i uvjeti za izdavanje hrvatskih dokumenata osobama koje su napustile Hrvatsku, kazala je Mintas-Hodak, dodavši kako na taj dokument predstavnici međunarodne zajednice nisu imali "nikakve primjedbe". Potrebu donošenja programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić, podsjetivši kako je 24. travnja Hrvatski državni sabor zadužio Vladu da izradi prijedlog tog programa i dostavi ga Saboru na usvajanje. Radić je kazao kako se program treba temeljiti na načelima dobrovoljnosti, individualnosti i postupnosti u povratku. Na njegov prijedlog imenovana je devetočlana radna skupina, na čelu s pomoćnikom ministra razvitka i obnove Stjepanom Štercom, koja je zadužena da u roku od trideset dana pripremi prijedlog programa povratka te ga dostavi Vladi na prihvaćanje i upućivanje u Hrvatski državni sabor. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić pozdravio je donošenje Obvezatnog naputka i odluke o izradi programa povratka i zbrinjavanja. Pritom je izrazio uvjerenje kako će se s ta dva dokumenta "otkloniti pritisci međunarodne zajednice prema Hrvatskoj, što se tiče izbjeglica". Mateša predložio nove članove Vlade Na ovoj je sjednici premijer Zlatko Mateša izvjestio da će predsjedniku Hrvatske predložiti nove članove Vlade. Za ministra obrane predlaže dr. Andriju Hebranga, dosadašnjeg ministra zdravstva. Za ministra zdravstva predložen je pak dosadašnji zamjenik ministra Hebranga dr. Željko Reiner. Za potpredsjednka Vlade i ministra pravosuđa premijer Mateša predložio je dr. Milana Ramljaka, dosadašnjeg veleposlanika Republike Hrvatske u Austriji. 8. Savjet HNB o stanju u hrvatskom bankarstvu Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba i uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre, izvješće o stanju u hrvatskom bankarstvu, te usvojio izvješće o radu i financijskom poslovanju središnje banke u prošloj godini. Svi ovi dokumenti bit će upućeni na razmatranje Hrvatskom državnom saboru, priopćeno je iz HNB-a. Na sjednici je donijeta i odluka o produženju mogućeg korištenja kraktoročnih pozajmica banaka kod središnje banke uz zalog vrijednosnih papira (lombardnih kredita) s 12 na 18 dana, zbog promijenjene dinamike likvidnosti nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost. U hrvatskom bankovnom sustavu sada djeluje 60 banaka i 33 štedionice. U cjelini gledajući, stanje bankarstva danas je bolje nego prije jednu, dvije ili tri godine. Četiri značajne banke su u međuvremenu uspješno okončale sanaciju, kvaliteta poslovanja se poboljšava, konkurencija na bankovnom tržištu je pojačana, kamatne stope su niže, porast štednih depozita stanovništva u nekoliko posljednjih godina, osobito oročenih uloga, svjedoči o povećanom povjerenju u domaći bankovni sustav. Višegodišnja makroekonomska stabilnost omogućuje i bankama da razvijaju svoje konkurentske prednosti i da cjelovitijim uvidom javnosti u svoje poslovne rezultate pridobivaju naklonost štedišta i drugih ulagača u zdravom tržišnom nadmetanju. Takva ocjena Savjeta HNB ne opovrgava postojanje rizika kakvi su prisutni u svakom tržišnom bankovnom sustavu niti umanjuje ozbiljnost krize u kojoj se našla Dubrovačka banka i važnost pouka koje treba izvući iz tog slučaja radi buduće stabilnosti bankovnog sustava i primjerenog djelovanja svih zaštitnih mehanizama. I ovom prigodom istaknuta je nezamjenjiva uloga središnje banke i odgovornost glede čuvanja stabilnosti bankovnog sustava, što nameće obvezu stalnog unapređivanja bankovnog nadzora i usavršavanja zakonske regulative. No, Savjet HNB ujedno naglašava da središnja banka ni najboljim obavljanjem te svoje dužnosti ne može preuzeti ili nadomjestiti ulogu drugih preventivnih i kontrolnih tijela - od interne kontrole i nadzornih odbora banaka do institucija koje su nadležne za sankcioniranje kriminalnih radnji. Isto tako, središnja banka ne može biti odgovorna za štetu izigranih ulagača koji su svoj novac povjerili financijskim tvrtkama koje nisu registrirane prema odredbama Zakona o bankama i štedionicama, unatoč višekratnim javnim upozorenjima da takve institucije ne podliježu nadzoru središnje banke i nisu uključene u sustav osiguranja depozita u okviru Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. 9. Uspješno prodano 14 posto Plivinih dionica Druga javna ponuda dionica Plive, u kojoj je nuđeno 2,76 milijuna dionica (više od 14 posto ukupnog broja Plivinih dionica), završena je s iznimnim uspjehom, a međunarodna je potražnja bila dvostruko veća od ponude, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar financija (ujedno predsjednik Nadzornog odbora Plive) Borislav Škegro na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu. Ukupna postignuta vrijednost od prodaje dionica je 1,42 milijarde kuna, pri čemu je cijena dionice za državljane Hrvatske (uključujući 10 postotni popust) 476 kuna, za pravne osobe 529,18 kuna, a cijena GDR-a (5 GDR-a je jedna dionica) za pravne osobe u međunarodnoj prodaji je 16,60 američkih dolara. Potankosti oko prodaje dionice iznjeli su danas na zajedničkoj konferenciji za novinare i zamjenica predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Marija Turudić, predsjednik Uprave Plive Željko Čović i predsjednici uprava Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb Franjo Luković i Božo Prka. Od 27. travnja do 9. svibnja domaćim su i inozemnim kupcima bile ponuđene dionice Plive iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Posebna pozornost pri prodaji bila je usmjerena domaćim fizičkim i pravnim osobama koje su, njih 2.415 preko Zagrebačke i Privredne banke Zagreb kupile ukupno 146.008 dionica, što je manje od očekivanog. U okviru posebnoga ESOP programa dionice su kupili zaposlenici Plive, njih 5500. Oni imaju popust od 12 posto na najnižu cijenu, a Pliva je u suradnji sa stranom bankom osigurala kreditni aranžman. Prije početka prodaje najviša moguća cijena dionice Plive za hrvatske državljane, uključujući i odobreni desetpostotni popust, bila je 554 kune, a kako je bilo potrebno položiti depozit koji odgovara broju dionica koje se žele kupiti pomnoženih s tom najvišom vrijednošću, nastala je razlika do cijene od 476 kuna po kojoj su se dionice prodavale. Za tu razliku moguće je uzeti nove dionice, nakon što banke izvjeste kupce dionica, a ako se ne uzmu dionice, novac će se vratiti. Zanimljivo je da kupci dionica stječu pravo na isplatu dividende za prošlu poslovnu godinu, koja iznosi sedam kuna po dionici. Na upit o tržišnoj vrijednosti ponuđenih dionica, odgovoreno je kako je vrijednost Plive veća od 1,8 milijardi dolara, a uspješna ponuda i dobra likvidnost samo će to i ojačati. Uprihodovano je 1,4 milijarde kuna, što će biti prihod državnoga proračuna, od čega je 210 milijuna kuna s domaćega tržišta, a 1,2 milijarde kuna iz inozemstva, rečeno je. Ukupno se na tržištu nudilo 17 posto dionica Plive, jer uz HFP, Europska banka za obnovu i razvoj (koja sada ima 8 posto dionica) prodala na međunarodnom tržištu tri posto od ukupnoga broja dionica Plive. Tako sada u vlasničkoj strukturi Plive, uz manje od jedan posto u vlasništvu HFP-a, dionice imaju i inozemni ulagači (44 posto), hrvatski mirovinski fond (26 posto), Zagrebačka banka (13 posto), Europska banka za obnovu i razvitak 8 posto te mali dioničari 8 posto. Razlog što su građani, a ne pravne osobe, bili ti koji su u najvećoj mjeri kupili dionice Plive na domaćem tržištu, Škegro vidi u nedostatku domaćih investitora, ocjenjujući da je dobro da su građani u tolikom broju kupili dionice. Makroekonomski je riječ o vrlo uspješnoj transakciji, najvećoj drugoj javnoj ponudi dionica jedne tvrke u ovom dijelu Europe i dokazu, rečeno je, da Hrvatska nije ovisna o međunarodnim kreditima. 10. Zastupnički dom: O mirovinskom osiguranju U Hrvatskoj ima više od 920 tisuća umirovljenika, od kojih 210 tisuća prima invalidske mirovine. Prosječna starost hrvatskih umirovljenika je 58 godina, po čemu je naša umirovljenička populacija među najmlađima u Europi. Odnos zaposlenih i umirovljenika je 1,5 naprama 1. Svi ti podaci, uključujući i niske mirovine, razlog su zbog kojeg se Vlada odlučila na cjelovitu mirovinsku reformu koja bi se provodila u tri faze. Prva je faza novi zakon o mirovinskom osiguranju, o kojem je u srijedu u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora održana rasprava. Kao glavne promjene u odnosu na prvi zakonski tekst, koji je prošao saborsku proceduru, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara naveo je izjednačavanje dobne granice za odlazak u mirovinu. To znači da bi muškarci i žene u mirovinu odlazili sa 65 godina. No, sudeći po stajalištima saborskih odbora i Kluba zastupnika HDZ-a, Vlada bi mogla prihvatiti da žene imaju pravo izbora, odnosno da u mirovinu odlaze ranije ili, pak, ako žele, mogu raditi do 65 godina. Ministar Škara također je istaknuo da bi se napustio dosadašnji način izračunu mirovinske osnovice, odnosno uzimanje deset najpovoljnijih godina. Novi bi se sustav uvodio postupno, na taj način da bi se od 1999. na deset najboljih godina svake godine dodavale tri godine, pa bi se, primjerice, 2001. uzimalo 13 godina, a od 2009. uzimao bi se čitav radni vijek. Po novom zakonskom prijedlogu, za odlazak u obiteljsku mirovinu izjednačili bi se udovci i udovice, pa bi pravo na tu vrst mirovine imali s navršenih 50 godina života. Predlaže se da se mirovine usklađuju dva puta godišnje, ovisno o porastu troškova života. I ta će odredba vjerojatno na doradu, jer ima prijedloga da se mirovine usklađuju i s porastom plaća ili pak kombiniranim sustavom. Navodeći kako u Hrvatskoj ima 210 tisuća umirovljenika s invalidskim mirovinama, ministar Škara je kazao da se u predloženom zakonu razrađuje sustav dobivanja invalidskih mirovina, ali i revizija postojećih. Da bi se zlouporabe svele na najmanju moguću mjeru, predlaže se kontrolni pregled svake četri godine. Vlada bi imenovala povjerenstva za reviziju invalidnosti, a Ministarstvo zdravstva odredilo bi ustanove i stručne ekipe u kojima bi se to obavljalo. Za uspješnu provedu mirovinske reforme potrebno je realno sagledati gospodarsku sliku Hrvatske, naglasio je ministar Škara. Zbog niza otvorenih pitanja najavio je i mogućnost da predloženi zakon prođe još jedno - treće saborsko čitanje. S potrebom trećeg čitanja suglasila su se i sva radna tijela. Glavne su im primjedbe vezane za dobnu granicu za odlazak u mirovinu, za način usklađivanje mirovina. Svi su skloni prijedlozima da žene u mirovinu odlaze ranije, pogotovo majke sa troje i više djece te da se rast mirovina, osim s porastom troškova života usklađuje i temeljem porasta plaća. Odbor za useljeništvo predlaže da se Hrvatima - povratnicima, ako Hrvatska, sa zemljama u kojima su živjeli, nema potpisanih sporazuma kojima se reguliraju mirovine, prizna radni staž koji su ostvarili u tim zemljama. Rasprava o prijedlogu Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju uputiti u treće čitanje, a što prije razmotriti zakonodavstvo vezano za drugi i treći stup, odnosno raspraviti cjelokupnu mirovinsku reformu, najčešći su prijedlozi izrečeni tijekom rasprave u Saboru. Najviše zamjerki predloženom zakonu zastupnici su iznijeli na produljenje starosne granice za odlazak u mirovinu i izjednačavanje dobne granice za muškarce i žene (65 godina), utvrđivanje mirovinske osnovice, te sastav Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zbog izjednačavanja starosne granice za žene i muškarce, dr. Ante Tukić (Klub LS-a) predloženi je zakon ocijenio "muškim zakonom", a da se u predloženim odredbama prepoznaje "muški rukopis" smatra i Jadranka Kosor (HDZ). Zauzela se za poboljšanje odredbi u svezi odlaska žena u mirovinu, jer one uz posao u poduzeću u kući rade još najmanje jedno radno vrijeme. Dr. Đuro Njavro (Klub HDZ-a) drži da ženama, ako žele, treba omogućiti da u mirovinu idu i ranije. Više je zastupnika upozorilo na prijedlog da članove Upravnog vijeća budućeg zavoda imenuje Vlada. Nedopustivo je rješenje po kojem bi tijelo koje samo donosi odluke i akte ujedno odgovaralo samo sebi, smatra Mato Arlović (Klub SDP-a). Predloženo rješenje je centralizacija, što je osnovna zamjerka dr. Tukića. On predlaže da broj članova vijeća ovisi o visini doprinosa u mirovinski fond. Zastupnici su suglasni s prijedlogom da se mirovine osim samo s troškovima života usklađuju s rastom plaća, a zamjerili su i na podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu. To onemogućava zapošljavanje mladih, ističe Petar Žitnik (Klub HSS-a), ocjenjujući također da predloženi obračun izračuna mirovinske osnovice nitko ne razumije. Prijedlog da čim prije treba razmotriti zakonodavstvo drugog i trećeg stupa mirovinske reforme (obvezno i dobrovoljno osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje) iznio je i dr. Njavro, dok Hrvoje Kraljević (Klub HSLS-a) smatra da do trećeg čitanja mora biti predložen bar zakon za drugi stup. Cjelovito razmatranje mirovinske reforme, pa tek onda donošenje zakona, zatražio je u ime Kluba IDS-a Damir Kajin. "Na kapitaliziranu štednju morat će se prijeći, ali postupno, jer između kruha i štednje svi će odabrati prvo", kazao je Kajin. On stoga traži da se zastupnicima daju i simulirani brojčani pokazatelji, te predlaže da se s primjenom novih zakona krene početkom 2000. Prijedlog zakona, koji je prvi dio mirovinske reforme, zastupnici su iskoristili da upozore na teško sadašnje stanje umirovljenika. Ide se u reformu, ali sa lošim stanjem sadašnjih umirovljenika čije je zakidanje potvrdio i Ustavni sud, kazao je Petar Žitnik. Za popravljanje predloženog zakona potrebno je prihvatiti sve amandmane što onda bitno mijenja cijeli koncept, istaknuo je Žitnik. S druge strane, dr. Đuro Njavro (Klub HDZ-a) naglašava da su predloženi zakon i mirovinska reforma prvenstveno usmjereni prema onima koji sada rade, a ne na sadašnje umirovljenike. U raspravi se čulo kako je posljednjih sedam godina broj umirovljenika povećan za 350.000, kako je udjel umirovljenika u ukupnom stanovništvu sa 14,7 posto (1991.) porastao na 20 posto u prošloj godini, te kako je danas prosječna plaća u Hrvatskoj 700 njemačkih maraka, a prosječna mirovina 300 do 350 maraka. 11. Dobit PBZ-a u prošloj godini 28 milijuna kuna Privredna banka Zagreb (PBZ) prvi je put nakon trogodišnjega poslovanja s gubitcima prošlu, 1997., godinu završila s 28 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. U prva tri mjeseca ove godine dobit PBZ-a je 38 milijuna kuna, što pokazuje da je poslovanje banke u usponu, a rastu i bilanca, kreditni portfelj i polozi. Uprava predviđa 1998. završiti sa 60 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Banka po svim pokazateljima iskazuje rast, prva je banka u Hrvatskoj po veličini kapitala (1,6 milijarda kuna), a ukupna aktiva je 16,25 milijarda kuna, rekao je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka, dodavši da će u 1998. netto prinos na uloženi kapital, po očekivanjima, biti pet posto. Pozitivno poslovanje PBZ-a pokazuje opravdanost odluke o saniranju i restrukturiranju, nakon čega banka postaje konkurentna na srednjoeuropskome tržištu, istaknuo je predsjednik Nadzornog odbora i direktor Agencije za sanaciju banka i osiguranje štednih uloga Mladen Šunjić. U PBZ-u štednja neprekidno raste, pa se u zadnjih mjesec dana povećala za 127 milijuna kuna, dosegnuvši 4,5 milijarde kuna, od toga 89,5 posto u devizama. Kreditna se aktivnost prošle godine povećala, tako da je odobreno 13,8 posto više zajmova nego 1996. Pri tomu su zajmovi za građanstvo veći za 30,7 posto, poduzeća za 63,4 posto i javna poduzeća za 7,6 posto. Banka je za 1998. osigurala različite kreditne linije: 70 milijuna njemačkih DEM za stambene zajmove, 30 milijuna za potrošačke, 20 milijuna za kupnju vozila od Autokuće "Zubak", 20 milijuna za kupnju u Nami i pet milijuna maraka za kupnju "Elanovih" jedrilica. Govoreći o kreditnoj politici, zamjenik predsjednika Uprave Franjo Filipović je istaknuo da je cilj vratiti i proširiti krug kvalitetnih klijenata. Banka je kreditno aktivna, što pokazuju dnevne kunske zalihe do 500 milijuna kuna, a banka može isplatiti i 30 do 40 milijuna maraka na dan, kazao je Filipović. Na novinarski upit Prka je ocijenio da su "priče o devalvaciji kune teške špekulacije" te da se, naprotiv, u iduća dva mjeseca očekuje njezino blago sezonsko jačanje. Vlasnička lisnica PBZ-a u 60-ak tvrtaka nadmašuje tri milijarde kuna, kazao je član Uprave Ivan Krolo, napomenuvši kako banka namjerava prodati najveći dio te lisnice, o čemu se pregovara. Na upit što je s "Elanom", Prka je odgovorio da se pregovara s dvjema jakim ulagačkim bankama o prodaji većinskoga paketa dionica te tvrtke. 12. Riječka banka u 1997. ostvarila dobit od 50,7 milijuna kuna Riječka banka ostvarila je u 1997. godini dobit od 50,7 milijuna kuna, ili 1.013 posto više nego prethodne sanacijske godine, a posebice je to značajan uspjeh u odnosu na ranije, predsanacijske godine, izvijestio je u utorak na tiskovnoj konferenciji predsjednik uprave Riječke banke mr. Ivan Štokić. Istaknuo je kako je takav rezultat prije svega posljedica jačanja potencijala Banke, kvalitetnog kreditnog i depozitnog poslovanja, te dosljedne kontrole poslovnih procesa i troškova. Potencijal Banke u 1997. godini dostigao je razinu od 5 milijardi kuna, što je za 913 milijuna kuna više od ostvarenja u 1996. Osim što je povećana ukupna visina aktive i pasive poboljšana je njihova kvalitativna struktura, budući da je u aktivi povećan udio kreditnih plasmana, a smanjen udio imobilizirane niskoprofitne aktive, dok je u pasivi povećan udio depozitnih sredstava, a smanjen udio kreditnih obveza. U poslovanje Banke implementirana je vrlo konzervativna politika plasmana, bazirana na rigidnim, ali jasnim kriterijima boniteta tražitelja, a uz to provodi se vrlo stroga politika klasifikacija i rezerviranja, što doprinosi ostvarivanju proklamirane politike banke - politike sigurnosti, naveo je Štokić. Naglasio je da je o poslovanju Riječke banke u 1997. godini vrlo pozitivno izvješće dala i londonska revizorska tvrtka Coopers and Lybrand. Štokić je najavio da su u narednom razdoblju pred bankom značajne zadaće između kojih je izdvojio realizaciju daljnje postupne privatizacije putem dokapitalizacije, izgradnju integralnog informatičkog sustava, reorganizaciju i daljnju racionalizaciju radnog procesa, te nastavak tržišne utakmice za daljnje pozicioniranje banke u hrvatskom bankarstvu. Na novinarski upit smjera li Riječka banka kupiti Riadria banku Štokić je ustvrdio da se kao jedna od pretpostavki daljnjeg jačanja i pozicioniranja na tržištu razmatra nekoliko mogućnosti kupnje malih banaka. 13. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 50 milijuna kuna. Pristigle su ponude u manjem iznosu, pa je Ministarstvo smanjilo iznos emisije na 33,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 97,686 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 97,473 kune, što predstavlja kamatu od 10,40 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 97,473 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,40 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u upisanom iznosu emisije dosegnuo je 25,5 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 19. svibnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 304,1 milijun kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je 130,2 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan upisani zapisi u iznosu od 103 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisani su pak zapisi u iznosu od 70,9 milijuna kuna. 14. Statistika U HRVATSKOJ 0,1 POSTO VIŠE ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI - U Hrvatskoj je u ožujku ove godine broj zaposlenih u industriji porastao 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema lanjskom ožujku smanjen 4,4 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnost rada povećana je 11 posto. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u rudarstvu i vađenju u ožujku je bilo jedan posto manje zaposlenih nego u veljači i 8,8 posto u usporedbi s ožujkom prošle godine. Proizvodnost rada porasla je 6,2 posto, a u strukturi odjeljaka iz 1997. sudjelovalo je s 3,16 posto. U prerađivačkoj industriji, čiji je udio u strukturi odjeljaka iz 1997. godine 89,02 posto, broj zaposlenih ostao je na istoj razini kao u veljači, dok je prema lanjskom ožujku smanjen 4,8 posto. Proizvodnost rada porasla je 12,2 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilo je 1,5 posto više zaposlenih nego u veljači i 2,4 posto više nego u ožujku prošle godine. Proizvodnost rada porasla je 2,6 posto, a udio u strukturi odjeljka 1997. bio je 7,82 posto. U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih u industriji smanjen je 4,2 posto prema istom razdoblju lani. U HRVATSKOJ U TRAVNJU 1,5 POSTO MANJE NEZAPOSLENIH - Travanjski broj nezaposlenih u Hrvatskoj 1,5 posto je niži od ožujskog i iznosi 287.978; to je 2,1 posto više nego u istome mjesecu prošle godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 97.418. Slijedi 66.303 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 64.882 nekvalificiranih osoba i 40.894 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom (NSS), s visokom stručnom spremom 10.114, a s višom 8367. Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 25.976 osoba, što je 1,7 posto manje nego u prethodnome mjesecu. S evidencije Zavoda zaposleno je 10.707 osoba, 21,6 posto više nego u travnju prošle godine, pri čemu 6013 osoba na određeno vrijeme. Novčanu naknadu u travnju je dobivalo 46.909 osoba, što je 3,7 posto manje nego u ožujku, a 26,2 posto manje nego u prošlogodišnjem travnju. Zdravstveno osiguranje koristilo je 198.497 osoba, 1,5 posto manje nego u ožujku i deset posto više nego u travnju lani. U OŽUJKU 3,54 MLRD KN PRIHODA U DRŽAVNOM PRORAČUNU - Prihodi u hrvatskom državnom proračunu iznosili su u ožujku ove godine 3,54 milijarde kuna, a rashodi 3,32 ilijarde kuna, podaci su Ministarstva financija RH. Tako je višak u ožujku bio 227,3 milijuna kuna, odnosno za prvo ovogodišnje tromjesečje 599,7 milijuna kuna. Tekući prihodi bili su u ožujku 3,51 milijardu kuna, čime je prikupljeno 28,5 posto planiranih tekućih prihoda za ovu fiskalnu godinu. Ostvarenje poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Ministarstvu financija ocijenili su dobrim, jer su prihodi od PDV-a bili 1,8 milijardi kuna. Kako su istaknuli u Ministarstvu financija, budući da se radi o novome porezu, ne može se sigurno tvrditi koji će element sezonskog učinka dominirati prihodima od PDV-a u travnju i svibnju. Iskustvo drugih zemalja koje su uvele taj porez, govore da je u početnim mjesecima primjene PDV-a zabilježen visok priljev prihoda od PDV- a, sve dok se gospodarski subjekti nisu u potpunosti saživjeli s novim porezom i njegovom primjenom u praksi. U ožujku je porezom na dohodak prikupljeno 10,7 posto, a porezom na dobit 26,6 posto više prihoda nego u istom mjesecu lani. U prvom tromjesečju prihodi od trošarine veći su nego prošle godine, što ukazuje na znatno bolju naplatu. Nakon što su u veljači prihodi od carina bili 5,2 posto niži nego u istom mjesecu lani, u ožujku je zabilježen daljnji međugodišnji pad. Prihodi od carina u ožujku su bili 9,15 posto niži nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupni rashodi državnog proračuna u prvom tromjesečju ove godine bili su 18,4 posto viši nego u istom razdoblju lani, pa su iznosili 9,5 milijardi kuna. U prva tri mjeseca isplaćeno je 597 milijuna kuna Fondu za mirovinsko osiguranje, dok je za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica utrošeno 178 milijuna kuna. Značajnije isplate obavljene su i na ime subvencija za poljoprivredu - 31,3 posto proračunskih sredstava, isto kao i subvencija Hrvatskim željeznicama, kojima je isplaćeno 422 milijuna kuna ili 33,6 posto ukupno planiranih sredstava. Temeljem odluka Vlade otvorena je stavka transfera prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kako bi mu se pomoglo u plaćanju nepodmirenih obveza iz prošle godine. Tako je za tu namjenu tijekom ožujka plaćeno 200 milijuna kuna. 150745 MET may 98