FINANCIJSKI BILTEN 238

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXVIII. 28. svibnja - 04. lipnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O radu inspekcijskih službi i drugim temama 8. Guverner Škreb o stanju u bankovnom sustavu 9. Zastupnički dom: Rasprava o bankovnom sustavu 10. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 28. V. 60.000.000 49.000.000 18,09 % 116.200.000 29. V. 29.000.000 25.720.000 18,49 % 13.217.000 01. VI. 45.000.000 37.300.000 18,05 % 102.809.000 02. VI. 53.000.000 37.500.000 18,24 % 119.836.000 03. VI. 45.000.000 22.900.000 18,04 % 125.187.000 04. VI. 13.000.000 13.000.000 17,19 % - Dnevni prosjek 40.833.000 30.903.000 18,01 % 95.450.000 Posljednjih je dana na Tržištu novca zatišje. U dnevnom je kreditiranju potražnja za novcem osjetno pala. Doduše, i dalje gotovo svakoga dana jedan njezin dio ostaje nepokriven, no nesrazmjer između potražnje i ponude znatno je manji nego prije par tjedana. Očigledno je kako je, zahvaljujući mjerama središnje banke, likvidnost banaka ponešto poboljšana. Ukupan saldo na njihovim računima kreće se u rasponu od 400 do 500 milijuna kuna. Međutim, treba reći kako je u korištenju više od 100 milijuna kuna lombardnih kredita. Noćna je potražnja, kako zbog "minusa" banaka, tako i zbog održavanja obvezne rezerve, gotovo svakodnevno veća od 100 milijuna kuna, a jednoj banci i jednoj štedionici neprestano u pomoć uskače HNB interventnim kreditima. Unatoč mjerama HNB za poboljšanje likvidnosti, cijena novca ne pada. Opozivni krediti i dalje se odobravaju po kamati od 18 posto, dok se na rok od mjesec dana sredstva plasiraju po cijeni od 20 i 21 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 78 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od dva milijuna kuna. Od 03. lipnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 932,8 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od svega četiri milijuna kuna. Međutim, unatoč mršavom prometu, CROBEX indeks skočio je 40 bodova, ili gotovo pet posto, na 854 bodova. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku dionica Zagrebačke banke, Plave lagune i Plive. Naime, cijena običnih dionica Zabe skočila je čak 130 kuna, pa se vratila iznad razine od 1.400 kuna. Osvojivši pak 60-ak kuna, cijena Lagune probila se u područje iznad 600 kuna. Snažno je, 20 kuna, porasla i cijena Plive, dok je dionica Kraša poskupila 14, a Podravke pet kuna. Od dionica koje nisu u sastavu CROBEX-a najviše je, 85 kuna, poskupila dionica Riječke banke, a slijedila ju je dionica Tvornice duhana Zagreb s dobitkom od 40 kuna. Na vrijednosti je dobila i Zagrebačka pivovara - četiri kune. Na listi gubitnica našle su se samo dvije turističke dionice. Cijena Istraturista pala je 13, a Jadran-Turista pet kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02 - 04. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 510 540 535 813.955 Varaždinska banka 140 155 155 233.157 Viktor Lenac 75 75 75 18.750 Zagrebačka banka O 1.225 1.450 1.430 1.836.640 Istraturist ISTT-A 45 45 45 2.700 Jadran-Turist JADT-A 60 60 60 12.000 Končar KONEL 105 110 105 11.180 Kraš KRAS-A 140 154 154 110.180 Plava laguna LAGP-A 605 630 630 150.240 Podravka PODR-A 150 155 155 604.972 Riječka banka RIB 160 160 160 480 Riviera RIVP-A 50 50 50 500 Splitska banka 50 70 70 1.075 Sunčani Hvar 20 20 20 2.420 Tvornica duhana Zg 960 1.020 1.020 221.790 Zagrebačka banka 3E 1.150 1.150 1.150 1.150 Zagrebačka pivovara 515 515 515 32.960 4.054.149 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Prvi lipanjski dani protekli su na Varaždinskom tržištu vrlo mirno - promet je iznosio tek nešto više od milijun kuna. Pritom je najveći pad cijene, čak 190 kuna, zabilježila dionica Zagrebačke banke treće emisije E serije. Slijedila ju je dionica Tankerske plovidbe s gubitkom od 100 kuna. Znatno su pale i cijene Tesle-Ericssona (34 kune), Tvornice duhana Zagreb (20 kuna) te Riadria banke (15 kuna), dok su dionice Badela 1862, Kraša i Podravske banke IIB serije pojeftinile oko pet kuna. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle dionice Slavonske banke, Plave lagune i Podravke. Cijena Slavonske banke porasla je 80, a Lagune 35 kuna. Dionica Podravke poskupila je pak tri kune. Treba spomenuti i to, da se ovoga tjedna, po prvi puta na neformalnom tržištu, trgovalo dionicama Privredne banke. Po 80 kuna. Potaknut rastom cijena Lagune i Podravke, VIN indeks porastao je ovoga tjedna tri boda - na 483 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 01 - 04. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Badel 1862 B1862 70 71 70 7.590 Croatia line 40 40 40 600 Istraturist 45 50 50 7.285 Kraš KRAS 137 140 140 9.570 Plava laguna PLAG 615 625 625 47.735 Podravka PODRA 150 151 150 48.156 Podravska banka IIB 200 200 200 8.400 Privredna banka 80 80 80 6.400 Riadria banka RIABA 100 100 100 4.800 Slavonska banka A 1.560 1.580 1.580 435.940 Sunčani Hvar 20 20 20 8.000 Tankerska plovidba 175 175 175 7.700 Tvornica duhana Zg 930 930 930 27.900 Tesla-Ericsson TESLA 221 348 254 311.435 Varteks VART 33 34 33 13.207 Zagrebačka banka 3E 800 800 800 17.700 Zagrebačka pivovara 510 510 510 127.500 1.089.918 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 28. svibnja 04. lipnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5481,26 5592,48 + 2,02 London/FTSE-100 5862,30 5860,80 - 0,03 New York/DJIA 8936,57 8803,80 - 1,49 Tokyo/Nikkei 15796,55 15426,47 - 2,35 Zbog zabrinutosti ulagača u svezi s azijskom i ruskom krizom te nuklearnim testovima Pakistana, u proteklih tjedan dana cijene su dionica na Wall Streetu pale gotovo 1,5 posto. Dow Jones indeks potonuo je više od 130 bodova, zbog čega mu je zaprijetio pad ispod razine od 8.800 bodova. Na Tržište negativno utječu i procjene kako će poslovni rezultati mnogih kompanija, ponajviše tehnoloških, u tekućem tromjesečju biti znatno slabiji nego što se prvotno procjenjivalo. Među ostalim, past će i prihodi Intela, najvećeg svjetskog proizvođača čipova. Ako će Intel zabilježiti pad prihoda i dobiti, što će tek biti s drugim tehnološkim kompanijama, pitaju se ulagači. Tokyo pod pritiskom I na Tokijskoj su burzi cijene dionica ovoga tjedna snažno pale. Nikkei indeks potonuo je oko 370 bodova, ili 2,3 posto, što je posljedica produbljivanja azijske krize, pada tečaja jena, gubitaka japanskih kompanija,... Uznemireni snažnim padom cijena dionica u New Yorku i Tokiju, Britanci su ovoga tjedna dionicama trgovali vrlo oprezno. Zbog toga se londonski Footsie indeks keretao na prošlotjednim razinama. Međutim, Frankfurtska burza zasad odolijeva svim pritiscima. DAX indeks osovojio je ovoga tjedna više od 100 bodova, pa se primaknuo razini od 5.600 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 28. svibnja 04. lipnja Promjena u % USD/DEM 1,7820 1,7670 - 0,85 USD/JPY 137,90 138,30 + 0,29 GBP/USD 1,6310 1,6380 + 0,42 Cijena zlata: USD/Unca 28. svibnja 04. lipnja Promjena u % 293,80 292,70 - 0,38 Početkom tjedna američki je dolar naglo ojačao prema japanskoj valuti, pa je njegov tečaj dosegnuo najvišu razinu u posljednjih sedam godina - 139,80 jena. Loše gospodarske vijesti, snažan pad cijena dionica na Tokijskoj burzi, smanjenje kreditnih rejtinga japanskim bankama i čeličanama te pad zarada na obveznice vlade bili su osnovni uzroci jačanja pritiska na jen. Međutim, ubrzo je uslijedila intervencija doministra financija za međunarodne odnose Japana Eisuke Sakakibare. On je, naime, izjavio kako je stabilnost tečaja USD/JPY izuzetno važna. Kazao je i to kako je razgovarao sa zamjenikom ministra financija SAD Lawrencom Summersom te da su se složili kako pretjeran pad jena nije poželjan. Ipak, sudeći po gospodarskim temeljima, dolar ima još mnogo prostora za uspon prema jenu. Japansko je gospodarstvo "na staklenim nogama" i dok se ne pojave naznake njegova oporavka, jen će biti pod snažnim pritiskom, kažu analitičari. Pssst, kupujete li "zelenbaće"? Međutim, japanske monetarne vlasti samo vrebaju priliku za intervenciju. Nadalje, na Tržištu su se proširile špekulacije kako bi Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) mogla podržati japansku valutu. Na sastanku čelnika G7, koji će se idućega tjedna održati u Parizu, zasigurno će se raspravljati i o tomu kako obraniti jen, kažu analitičari. Sve je to ulagače natjeralo na oprez, pa je dolarova cijena potonula na svega 138 jena. Oporavak njemačkog gospodarstva U odnosu pak na njemačku valutu, dolarov je tečaj u drugoj polovici tjedna naglo potonuo ispod razine od 1,77 maraka. Jačanje marke ponajviše se zahvaljuje podatku da je bruto domaći proizvod (GDP) u Njemačkoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao čak 3,8 posto na međugodišnjoj razini. To je najsnažniji rast gospodarstva još od ujedinjenja Njemačke 1990. godine i znatno je veći nego što se očekivalo. Očigledno je kako su u Njemačkoj stvari "sjele na svoje mjesto" te kako se ona brzo gospodarski oporavlja, komentiraju analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 29. V. - 05. VI. ’98. Valutai jedinica Tečaj29. svibnja Tečaj05. lipnja Promjenau % DEM 100 361,9400 362,9300 + 0,27 USD 1 6,4541 6,4093 - 0,70 GBP 1 10,5234 10,4883 - 0,34 JPY 100 4,6795 4,6357 - 0,94 ATS 100 51,4382 51,5803 + 0,27 ITL 100 0,3674 0,3684 + 0,27 CHF 100 437,4483 435,8615 - 0,37 SIT 100 3,9180 3,8743 - 1,12 Po prvi puta od svibnja 1996. godine, ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila iznad 3,63 kune. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Japanski jen klizi dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od 1,7 posto. Slovenski je pak tolar samo u proteklih sedam dana pojeftinio oko 1,1 posto. U istom je razdoblju američki dolar oslabio 0,7, švicarski franak i britanska funta oko 0,4 posto, dok su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača već više od dva mjeseca. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio oko 2,2 posto. Otprilike toliko u posljednja dva mjeseca poskupila je i talijanska lira. Devizno tržište Hrvatska narodna banka sudjelovala je u četvrtak na deviznom tržištu swap intervencijom. Bankama je prodala 18,7 milijuna njemačkih maraka po prodajnom tečaju HNB od 3,6434 kune za jednu marku. Ovaj iznos maraka bit će otkupljen 24. srpnja po terminskom tečaju. 7. Vlada RH: O radu inspekcijskih službi i drugim temama Vlada je sa sjednice, održane u četvrtak, u saborsku proceduru uputila više zakonskih prijedloga, među njima i izmjene i dopune Zakona o oružju, kojima se pooštravaju uvjeti za nabavku i registraciju oružja. Vlada je raspravila i Izvješće o radu inspekcijskih službi za prošlu godinu, a bilo je riječi i o uporabi manjinskih jezika i pisama. Mateša o Ustavnom sudu i Zakonu o osklađivanju mirovina Predsjednik Vlade Zlatko Mateša osvrnuo se na početku sjednice na tvrdnje Ustavnog suda o ulozi toga suda u izradi Zakona o usklađivanju mirovina. Mateša je objasnio kako se nisu vodile konzultacije, već je s Ustavnim sudom bilo dogovoreno da se problem mirovina pokuša rješiti na način kako je bilo i učinjeno zakonom o usklađivanju mirovina. "Tvrdim da su Ustavnom sudu bili poznati svi elementi tog zakona i sva predložena rješenja", kazao je Mateša, izrazivši spremnost da se o tome dadne na raspolaganje sva dokumentacija. Ustavni je sud jučer nazvao neistinitima tvrdnje predsjednika i članova Vlade prema kojima je Zakon o usklađivanju mirovina rađen uz konzultaciju i u suradnji s Ustavnim sudom. Mateša pak, napominjući da njegova izjava nije napad ni na instituciju ni na predsjednika Ustavnog suda, ističe da će Vlada kao i do sada uredno izvršavati sve odluke toga suda. Dodao je da do danas, za dvije i pol godine djelovanja sadašnje Vlade, Ustavni sud nije nikada iskazao ni najmanju primjedbu na djelovanje Vlade po njegovim odlukama. "Prema tome, mi ne osporavamo tu instituciju, pače poštujemo je, ali način jučerašnje izjave, ton i navodi iz izjave, su nešto posve drugo", kazao je premijer. Mateša je objasnio kako članovi i predsjednik Vlade nisu provodili nikakve konzultacije s Ustavnim sudom, već da je bilo dogovoreno da se problem mirovina pokuša rješiti na način kako je bilo rješeno zakonom o usklađivanju mirovina, čiji su pojedini članci kasnije osporeni. Napomenuo je kako su u tom postupku bili uključeni i drugi članovi Vlade radeći na tekstu zakona. Tvrdim, naglasio je, da su Ustavnom sudu bili poznati svi elementi tog zakona i sva predložena rješenja. "Osobno sam s potpredsjednicom Mintas-Hodak 13. siječnja bio u Ustavnom sudu isključivo radi pripreme i izrade tog zakona", rekao je, dodajući da prije toga nikada nije bio u Ustavnom sudu. Ako je Ustavni sud imao dvojbi oko ustavnosti zakona kojeg je Vlada tada predložila, nije trebao čekati preko godine dana da bi osporio njegovu ustavnost, istaknuo je premijer. Zašto je Ustavni sud u međuvremenu promijenio svoje mišljenje, nije na meni da špekuliram, kazao je Mateša. Pritom je nedopustivim ocijenio "da si netko uzima pravo da implicite, govoreći o tom problemu, govori da predsjednik Vlade laže kad daje svoje mišljenje, primjerice u Županijskom domu". "To si neću dozvoliti, bez obzira što je u ovoj državi postalo vrlo popularno da pojedini ljudi grade svoju karizmu na račun Vlade, a da nikad nisu spremni govoriti o svojim propustima, odgovornostima, djelovanju", ustvrdio je Mateša. Vlada je, naglasio je, uvijek spremna odgovarati za svoje poteze, ne drži da je savršena i nepogrešiva. Zato i postoje svi kontrolni mehanizmi djelovanja izvršne vlasti, od Sabora, preko državne revizije do Ustavnog suda. "Ono što sam rekao je istina i spremni smo o tome govoriti i svjedočiti pred Saborom, pred bilo kakvim povjerenstvom. Spremni smo o tome dati dokumentaciju koju imamo, fonograme sa sjednica Vlade na kojima smo ja i članovi Vlade izvještavali o razgovorima s Ustavnim sudom. Prema tome, ako netko želi utvrditi istinu mi smo voljni, rado ćemo u tome sudjelovati", zaključio je Mateša. O radu inspekcijskih službi Inspekcijske su službe u prošloj godini radile intenzivno, počele su radom sve inspekcijske službe u hrvatskom Podunavlju, izvršene su pripreme za osnivanje državnog inspektorata, istaknula je potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak. U slijedećoj godini posebnu bi pozornost ministarstva trebala posvetiti poboljšanju materijalnog položaja inspekcija i popunjavanju mjesta na kojima rade inspektori. Problemom je označeno popunjavanje inspektorskih službi, što je ministar financija Borislav Škegro potkrijepio primjerom da je od potrebnih 850 službenika u Službi nadzora Ministarstva financija popunjeno samo 517 mjesta. Premijer Mateša zauzeo se da se uklone sve administrativne i tehničke prepreke za upošljavanje mladih u državnu upravu. Govoreći o teškoćama s kojima se susreće građevinska inspekcija, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac ukazao je na otpore u tom poslu. Premijer Mateša istaknuo je da se protiv bespravnje gradnje treba beskompromisno boriti, da cijene građevinskih dozvola moraju biti niske, a postupak dobivanja jednostavan i pošten. U treće saborsko čitanje Vlada je uputila Konačan prijedlog zakona o službenoj uporabi jezika i pisma kojim se služe nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Njime se, uz hrvatski jezik i latinično pismo, pripadnicima nacionalnih manjina osigurava uporaba manjinskog jezika i pisma u postupku pred tijelima državne uprave, sudovima, javnim ustanovama i pravnim osobama s javnim ovlastima, kao i pred tijelima jedinica lokalne samouprave. Prema zakonskim odredbama, službenu uporabu jezika propisivali bi samo gradovi i općine, a ne i županije. Vlada je uredbama odlučila osnovati visoke pomorske škole u Splitu i Rijeci, te donijela više odluka o davanju jamstava Privrednoj banci za kredite nekim tvrtkama, uz ostalo i za jamstvo na iznos od 20 milijuna kuna riječkom Torpedu. Zatvorena sjednica Na zatvorenoj je pak sjednici utvrđen prijedlog odluke o postavljenju Mladena Juričića za generalnog konzula Hrvatske u Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu, izvijestio je vladin Ured za priopćavanje. Vlada je razriješila položaja pomoćnice ministra prosvjete i športa Božicu Šimlešu, i imenovala dr. Miju Cindrića pomoćnikom ministra prosvjete i športa. Na položaj pomoćnika glavnog inspektora Državnog inspektorata, Vlada je imenovala mr. Damira Brleka, Matu Ivančevića, Anđelku Kovačić, Iliju Tadića i Boženu Vrbanić. Dužnosti pomoćnika direktora Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske Vlada je razriješila Mladena Strukana, a Zvonimira Brkašića i Matu Usorca imenovala pomoćnicima direktora tog fonda. Predsjednicom Fonda za naknadu oduzete imovine Vlada je imenovala Mariju Turudić, zamjenicu direktora Hrvatskog fonda za privatizaciju. 8. Guverner Škreb o stanju u bankovnom sustavu Temeljna odlika hrvatskog bankovnog sustava, prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Marka Škreba, jest veći stupanj kvalitete poslovanja nego u prijašnjem razdoblju. Hrvatski bankovni sustav zdraviji je nego što je bio u prošlosti, a problema u njemu ima kao i u svakoj tržišnoj ekonomiji, istaknuo je Škreb podnoseći Izvješće o stanju bankovnog sustava na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, održanoj u četvrtak. Škreb je obrazložio slučajeve Vukovarske, Dubrovačke i Istarske banke te najavio mjere središnje banke koje teže većoj transparentnosti bankovnog sustava, boljim i bržim informacijama i koje daju veći prostor preventivnim akcijama HNB-a. Novi bi se zakon o bankama, po Škrebovim riječima, već idući tjedan trebao naći pred Vladom. U hrvatskom bankovnom sustavu djeluje 60 banaka i 33 štedionice. Koncentracija je visoka, jer pet banaka kontrolira oko 60 posto ukupne aktive banaka, rekao je guverner. Govoreći o problemima, Škreb je kazao kako se u posljednje vrijeme pokušava stvoriti atmosfera nepovjerenja u banke za što, napominje, nema gospodarske osnove. U slučaju Vukovarske banke, objasnio je da su problemi počeli u vrijeme agresije, kada je banka preselila u Zagreb, a od 1995. njen je račun blokiran. HNB nije našla osnova za pokretanje sanacije, već je predložila stečaj. U dogovoru s najvišim predstavnicima izvršne vlasti, rekao je Škreb, dogovoreno je da se stečaj ne pokreće prije potupne integracije hrvatskog Podunavlja. Kao razloge problema u Dubrovačkoj banci Škreb je naveo posljedice rata, niz primjera neadekvatne bankarske prakse (krediti povezanim poduzećima, previše plasmana u jednom sektoru, turizmu i sl.), te postojanje osnovane sumnje u kriminalne radnje o čemu će konačni stav donijeti sud. Svi su problemi izišli na vidjelio smjenom na čelu banke nakon čega dolazi do povlačenja depozita. Guverner je istaknuo kako je HNB u nekoliko navrata bila u reviziji u toj banci, upozoravala, ali je "evidentna bila sporost i nevoljkost uprave banke da se nastale negativnosti isprave". U svezi Istarske banke, Škreb je ocijenio da je ona normalno poslovala dok nije obznanjena promjena njene vlasničke strukture. Od svih transakcija HNB je trebala dati samo suglasnost na prijenos 22 posto dionica s Croatia osiguranja na mirovinske fondova. Ugovor je sklopljen u rujnu prošle godine, a HNB je dala suglasnost krajem siječnja ove, ali je i ugovor sklopljen pod tim suspenzivnim uvjetom. Za sve daljnje transakcije, jer se radilo o manje od deset posto udjela, nije bila potrebna suglasnost, naglasio je Škreb. Guverner temeljnim problemom smatra pitanje financijske discipline, držeći nužnim da se svi državni organi, pa i HNB, angažiraju na zaštiti vjerovnika. Najavljujući novi zakon o bankama kao jednu od aktivnosti HNB-a, guverner je kazao da bi se njime uredila ukupna izloženost banaka povezanimm osobama, dale veće ovlasti HNB-u da djeluje preventivno, te postrožili kriteriji osnivanja novih banaka. Osim toga, najavio je novi sustav prikupljanja podataka, odluku o obuhvatu komercijalne revizije, obvezu banaka da redovito izvješćuju javnost o svom poslovanju, unaprijeđenje nadzora i kontrole HNB-a, te reformu platnog prometa. Poručujući kako odgovornost za bankarski sustav ne može ležati isključivo na HNB-u, Škreb se založio za gubljenje političkog utjecaja na banke. "Banke moraju biti poslovne institucije", zaključio je Škreb. Izvješće Državne agencije za osiguranje štednih uloga O sanaciji i poslovima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zastupnike je izvijestio direktor Agencije Mladen Šunjić. Izvješće je podržao Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, a uz ostalo drži zanimljivim podatke koliko su poduzetnička, odnosno "tajkunska carstva" trenutno zadužena, kakva je struktura povezanih banaka koja se pojavljuju kod banaka i koliko je tih kredita iskorišteno za ulaganje u nove tehnologije i nova radna mjesta, a koliko je poslužilo za najobičnije preuzimanje drugih poduzeća. 9. Zastupnički dom: Rasprava o bankovnom sustavu Klub HDZ-a ocjenjuje da je stanje u bankovnom sustavu stabilno te da i podaci o rastu depozita i štednje govore da građani imaju povjerenje u banke. No, oporbene parlamentarne stranke takve ocjene drže nerealnim, smatrajući da u "bolesnom gospodarstvu nema zdravog bankarstva". Osnovni su to naglasci rasprave o Izvješću o bankovnom sustavu na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, održanoj u četvrtak. Potporu zastupnika dobile su pak najave novog zakona o bankama kojim bi se pooštrila kontrola nad bankama. Oporbeni su klubovi i zastupnici Izvješće Hrvatske narodne banke ocijenili formalnim, neki obranaškim kako bi HNB sa sebe skinula odgovornosti za slučajeve Vukovarske, Dubrovačke i Istarske banke, kao i mogućih takvih slučajeva u budućnosti. Ocijenili su i da je stanje u bankarstvu lošije nego se kaže u Izvješću, da raste nepovjerenje građana, a posebice su upozorili na povezanost politike i bankarstva. Posebno oštar u takvoj kritici bio je Vlado Gotovac (Klub LS-a) koji je ustvrdio da se tako formalno Izvješće ne može podnijeti kada je cijela država unemirena, kada pada vrijednost dionicama, kada se u novinama pojavljuju napisi "Kutle - ne Tuđmanu". Ključnim uzrokom postojećeg stanja on smatra "potpuni i apsolutni utjecaj politike u svim sferama života". Hrvatskoj je potrebna temeljita revizija sustava i djelovanja države, zaključio je. Damir Kajin (Klub IDS-a) traži da banke što prije iznesu strukturu vlasništva, poduzeća u kojima su suvlasnici, podatke o velikim kreditima i kreditima povezanim osobama. IDS neće podržati Izvješće prvenstveno zbog Istarske banke, jer, kazao je Kajin, ključnim drži pitanje tzv. prethodne suglasnosti HNB-a. Za Klub SDP-a Izvješće nije zadovoljavajuće, a Dragica Zgrebec u ime Kluba traži da u buduće HNB provodi veći nadzor nad bankama. Ukazujući na povezanost bankarstva i gospodarstva, od Vlade je zatražila da konačno predstavi strategiju razvoja gospodarstva. Marinko Filipović (Klub HSS-a) nazvao je Izvješće "friziranim", ali se usprotivio zahtjevima za guvernerovom ostavkom. Nema zdravog bankarskog sustava u bolesnom gospodarstvu, kazao je, ustvrdivši kako je očito da su banke bile servis tajkuna i da je preko njih oprana "sva pretvorbena prljavština". Sasvim drugačije mišljenje imao je Klub HDZ-a u ime kojega se Đuro Njavro pohvalio dosadašnjom stabilnošću bankarskoga sustava u Hrvatskoj. Upozorio je na međunarodnu dimenziju propasti bankarskih sustava u Aziji, Češkoj i Rusiji i potrebu da se Hrvatska na vrijeme zaštiti od takvoga razvoja situacije. Ni jedan štedni ulog u hrvatskim bankama nije dosad bio ugrožen, ustvrdio je, predlažući povećanje obaveznog osiguranja štednih uloga sa 100.000 na 360.000 kuna. Ocjenjujući stanje u bankarstvu zabrinjavajućim, Ivan Herak (Klub HSLS) je kazao kako ne vjeruje u pozitivne pomake sve dok država i tekuća politika dominiraju gospodarstvom. Država je pretežiti vlasnik banaka i financijskog kapitala, rekao je, usprotivivši se tvrdnji kako su one većinom privatne. Često su puta u raspravi postavljena pitanje odgovornosti središnje banke za slučajeve Dubrovačke, Istarske, Vukovarske banke. Ako je HNB znala da je 53 posto devizne štednje Dubrovačke banke u BiH, da je jedan dioničar dobio kredit iznad zakonom propisanih 30 posto jamstvenog kapitala, onda HNB mora snositi odgovornosti, ustvrdio je primjerice Joško Kontić (HSLS). Što je poduzeto u svezi krađe ortačkog ugovora iz ureda javnog bilježnika, što je s povezanosti svih osoba u slučaju Dubrovačke banke, zašto se na slučaj Vukovarske banke nije reagiralo ranije, jer je pet godina radila pokrivajući se samo akceptnim nalozima, samo su neka od pitanja upućenih na adresu HNB-a. Upitano je i što je s bankama koje su lažirala izvješća revizora, i što je protiv njih učinjeno. Zaključena rasprava o stanju u bankarstvu Nadalje, zastupnici su upozorili na pad povjerenja građana u banke, na pad štednje, te zatražili da se do kraja utvrdi odgovornost za slučaj Dubrovačke banke. Zatraženo je i pooštravanje kontrole i nadzora nad bankovnim sustavom, podržano je donošenja novog zakona o bankama, te istaknuto kako treba poticati veću javnost poslovanja poduzeća kao i prodaje udjela u bankama. Više je puta u raspravi upozoreno na probleme visokih kamatnih stopa, a dr. Đuro Njavro (HDZ) posebno upozorava na visoke razlike između aktivne i pasivne kamate, više od 10 posto. Upozorio je na to i Joško Kovač (HSS) koji kaže da je u bankama sve dobro dok u inozemstvu uzimaju kredite po pet posto kamate, a u Hrvatskoj prodaju po 17 postotnoj kamati. Po Kovaču (HSS) u bankama se sada odražavaju cjelokupne slabosti pretvorbe i privatizacije, promjene vlasništva, a bez novaca. Kovač je zatražio da 'tajkuni' objave koliko su dužni bankama i čime jamče tu isplatu. Zastupnici su isticali i povezanost gospodarstva s bankovnim sustavom, a po Radimiru Čačiću "neodgovornom politikom Vlada je dovela do isisavanja svega iz gospodarstva", što se odražava i u bankarstvu. Marinu Mileti (HDZ) nejasno je kako se u javnosti mogu iznositi podaci koji su bankovna tajna. Kako se moglo misliti da se to neće odraziti na bankovni sustav, upitao je Mileta. Izvješće je u cijelosti prihvatio Vladimir Šeks (HDZ) koji se nada da će i HNB i Agnecija za sanaciju banaka i Vlada iz rasprave izvući potrebne pouke. Najavio je pritom i zaključke vezano za Izvješće. Na učestale primjedbe o padu povjerenja građana i padu štednje, guverener HNB dr. Marko Škreb je kazao kako je u nekim bankama došlo do preraspodjele, ali podaci ne govore o padu ukupne štednje. Škreb je na upit Vere Pivčević-Stanić (HDZ) najavio prikupiti podatke o vlasničkoj strukturi Zagrebačke banke. Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić najavio je da će se razmotriti prijedlozi o povećanju iznosa osiguranja štednih uloga. Kazao je pritom da su 44 posto ukupne štednje ulozi do 30.000 kuna, koji su u potpunosti osigurani, a da je 10,67 posto uloga između 30 i 50.000 kuna (osigurani u 75 postotnom iznosu). 10. Izvješće sa sjednice Savjeta HNB Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio je na sjednici održanoj u srijedu gospodarske i novčane pokazatelje za proteklo razdoblje, prihvatio izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda i donio još nekoliko odluka iz djelokruga središnje banke. U gotovo svim područjima realnog gospodarstva koja prati statistika zabilježena je povećana razina aktivnosti. Posebice industrijska proizvodnja i noćenja u turizmu u prva četiri mjeseca imaju bolja ostvarenja od usporedivog prošlogodišnjeg razdoblja: ukupna industrijska proizvodnja porasla je za 6,3 posto, a broj noćenja u turizmu za 2,9 posto. Također su povoljni podaci o rastu vanjskotrgovinske razmjene: tijekom prva četiri mjeseca ove godine zabilježeno je, prema istom razdoblju prošle godine, kunsko povećanje izvoza za 2,1 posto i uvoza za 2,6 posto. Prosječna netto plaća isplaćena u travnju ove godine bila je realno 5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani. Savjet HNB donio je Odluku o obavješćivanju Hrvatske narodne banke o zaduženju pojedinog dužnika kod banke u iznosu većem od pet milijuna kuna. Svrha je te Odluke uspostavljanje boljeg pregleda nad dužnicima u Republici Hrvatskoj koji su kod pojedine banke ili štedionice zaduženi za iznose od pet milijuna kuna i više. S obzirom da trenutačno na financijskom tržištu na ovom području ne postoji potpuna transparentnost, ovi će podaci biti vrlo dragocjeni kako bankama i štedionicama, tako i Hrvatskoj narodnoj banci, jer će omogućiti praćenje tzv. "velikih" dužnika na temelju tromjesečnih izvješća banaka, odnosno štedionica o takvim zaduženjima, kaže se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB. Savjet HNB donio je također Odluku o prikupljanju podataka o uslugama u međunarodnom prijevozu. Sukladno toj Odluci domaće pravne i fizičke osobe, te predstavništva inozemnih pravnih osoba u Hrvatskoj dostavljat će središnjoj banci na tromjesečnoj osnovi podatke o uslugama u međunarodnom prijevozu u cilju detaljnijeg i pouzdanijeg praćenja ostvarenja platne bilance Republike Hrvatske od strane stručnih službi Hrvatske narodne banke. Savjet HNB-a prihvatio je prijedlog izmjene, odnosno dopune Odluke o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem kojom je iznos blagajničkog maksimuma pravnih osoba podignut na 10, 30, odnosno 50 tisuća kuna, ovisno o veličini pravne osobe, te fizičkih osoba na 10 tisuća kuna. Ocijenjeno je da će se tim izmjenama osigurati veća fleksibilnost primjene navedene Odluke. Na ovoj sjednici odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom dobila je Convest banka d.d. Zagreb. Savjet HNB dao je i suglasnost s prijedlogom da član Uprave Kaptol banke d.d. Zagreb bude Mario Kirinić, a članovi uprave Gospodarsko-kreditne banke d.d. Zagreb Zvjezdana Stipić i Jasna Fumagalli. Suglasnost je data i za imenovanje mr. Zdenka Vidakovića za predsjednika uprave Štedionice Brod d.o.o. Slavonski Brod, kao i Miće Tomičića za člana uprave iste štedionice. 11. Statistika CIJENE NA MALO PORASLE 0,5 POSTO - Cijene na malo u svibnju su u odnosu na travanj ove godine bile u prosjeku više za 0,5 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za šest posto, a u odnosu na prosinac prošle godine 3,7 posto. Cijene robe u svibnju bilježe porast od 0,3 posto, a cijene usluga 1,4 posto u odnosu na travanj, priopćio je Hrvatski državni zavod za statistiku. Porast cijena robe prouzročio je porast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda (mlado povrće), pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim više za 4,1 posto, a bez sezonskih za 10,5 posto. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su više za 0,1 posto, što je uzrokovano porastom cijena prehrambenih proizvoda za 0,3 posto i industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,1 posto, dok su cijene pića niže za 0,2 posto. Usluge su u svibnju u odnosu na travanj poskupile za 1,4 posto i to zbog porasta cijena PTT usluga za 24,1 posto (pisma, dopisnice, paketi i telefonska pretplata), usluga za obrazovanje i kulturu za (0,5 posto), usluga socijalne skrbi (0,3 posto). Istovremeno cijene obrtničkih, financijskih, stambeno-komunalnih, prometnih, zdravstvenih i administrativnih usluga u svibnju su u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u svibnju ove godine u odnosu na travanj u prosjeku su niže za 0,1 posto, a u odnosu na prosinac prošle godine za 2,7 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije niže su za 0,4 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda, kapitalnih proizvoda, trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja. SMANJEN IZVOZ - U Hrvatsku je od siječnja do kraja travnja ove godine uvezeno robe u vrijednosti 2,54 milijarde američkih dolara, 4,9 posto manje nego u isto lanjsko doba. Vrijednost izvoza bila je pak 1,40 milijardi dolara, što je 6,5 posto manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uvoz robe iz zemalja Europske Unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 1,2 posto na 1,50 milijardi dolara, dok je izvoz u te zemlje smanjen 11 posto na 669,9 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe za 473,8 milijuna dolara ili 1,4 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe vrijedne 240,7 milijuna dolara, tj. 7,3 posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 455,9 milijuna dolara ili 5,3 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 247,7 milijuna dolara ili 20,6 posto manje. Uvoz iz Makedonije dosegnuo je u prva četiri ovogodišnja mjeseca 18,14 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 103,9 posto više. Izvoz u tu zemlju bio je na razini 22,30 milijuna dolara, 33,8 posto više. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 10,6 posto na 38,91 milijun dolara, no, izvoz je smanjen 8,6 posto na 186,8 milijuna dolara. Uvoz iz Slovenije niži je za 5,6 posto na 218,6 milijuna dolara, a izvoz na to tržište bio je 27 posto manji i vrijednost mu je bila 145,9 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije uvezeno je robe za 3,99 milijuna dolara, a izvezeno u vrijednosti 3,7 milijuna dolara. U HRVATSKOJ 1,35 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u travnju ove godine bilo 1,35 milijuna zaposlenih, 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti iznosila je 17,6 posto, odnosno 0,2 postotna boda niža. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u travnju je radilo 1,04 milijuna osoba, 0,1 posto manje nego u ožujku. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 198,2 tisuće, što je 0,2 posto više nego u ožujku, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 116,2 tisuće, 0,1 posto manje. U poslovnim subjektima po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, ne uključujući zaposlene u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, i u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane te individualne poljoprivrednike, u travnju je prema privremenim podacima, bilo 963,6 tisuća zaposlenih, 0,1 posto manje nego u mjesecu ranije i 3,9 posto manje nego u travnju lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji 271,6 tisuća, 0,4 posto manje nego u ožujku. Slijedi 142,1 tisuća zaposlenih u trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo, 0,3 posto manje. PORASLA PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ - Prosječna mjesečna neto plaća za ožujak ove godine u Hrvatskoj je iznosila 2548 kuna, što je, po podacima DZS-a, nominalno 2,9 posto više nego za prijašnji mjesec, i realno 4,6 posto više nego u ožujku lani. Najviša plaća za ožujak isplaćena je u financijskom posredovanju, 3827 kuna, što je realno 6,2 posto više nego u prethodnom mjesecu, i 2,5 posto više nego u ožujku prošle godine. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ona je dosegnula 2932 kune, 0,9 posto više nego u veljači, dok je u rudarstvu i vađenju iznosila 2769 kuna ili jedan posto više. Najniža plaća za ožujak isplaćena je u ribarstvu, a iznosila je 1932 kune, 2,2 posto više nego u mjesecu ranije, ali 0,1 posto manje nego u ožujku lani. U prva tri mjeseca ove godine prosječna mjesečna neto plaća bila je na razini od 2508 kuna, što je nominalno 11,6 posto više i realno 4,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. 050750 MET jun 98